Webinar je moderirao Miljenko Hajdarovi\u0107, a sadr\u017eaj predavanja temelji se na Podnarovu zavr\u0161nom radu \u201eKomparativna analiza fa\u0161isti\u010dkog i usta\u0161kog pokreta 1929.\u20131939.\u201d<\/a>, obranjenom 2017. godine na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n Predavanje je zapo\u010delo pregledom okolnosti nastanka talijanskoga fa\u0161izma nakon Prvoga svjetskog rata. Podnar je istaknuo gospodarsku i politi\u010dku krizu koja je zahvatila Italiju, nezadovoljstvo ratnih veterana te razo\u010daranje dijela talijanske javnosti rezultatima poslijeratnih mirovnih pregovora.<\/p>\n\n\n\n U tom je kontekstu objasnio zna\u010denje izraza vittoria mutilata<\/em> (osaka\u0107ena pobjeda), kojim su talijanski nacionalisti izra\u017eavali nezadovoljstvo neispunjenim teritorijalnim o\u010dekivanjima. Posebno se osvrnuo na Londonski ugovor iz 1915. godine i talijanske teritorijalne zahtjeve prema isto\u010dnojadranskoj obali.<\/p>\n\n\n\n Podnar je zatim prikazao nastanak fa\u0161isti\u010dkog pokreta 1919. godine, njegovu povezanost s nezadovoljnim ratnim veteranima i uporabu nacionalisti\u010dke propagande. Objasnio je i zna\u010denje fa\u0161isti\u010dkog simbola fasces<\/em>, rimskog sve\u017enja pru\u0107a sa sjekirom, kojim su fa\u0161isti nastojali uspostaviti simboli\u010dku poveznicu s anti\u010dkom rimskom tradicijom.<\/p>\n\n\n\n U analizi ideologije izdvojio je tri povezana elementa: kult pro\u0161le veli\u010dine, kult modernosti i kult vo\u0111e. Mussolinijev pokret istodobno se pozivao na veli\u010dinu Rimskog Carstva i predstavljao kao moderna politi\u010dka snaga koja \u0107e preobraziti talijansko dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n Posebna pozornost bila je posve\u0107ena politi\u010dkom nasilju, djelovanju fa\u0161isti\u010dkih skvadrista i postupnom uklanjanju demokratskih institucija nakon Mussolinijeva dolaska na vlast 1922. godine. Kao jedan od va\u017enih doga\u0111aja u procesu u\u010dvr\u0161\u0107ivanja fa\u0161isti\u010dke vlasti Podnar je izdvojio ubojstvo socijalisti\u010dkog politi\u010dara Giacoma Matteottija 1924. godine.<\/p>\n\n\n\n Drugi dio predavanja bio je posve\u0107en nastanku usta\u0161kog pokreta i njegovim korijenima u dijelu hrvatskoga prava\u0161kog politi\u010dkog kruga. Podnar je podsjetio na politi\u010dke napetosti u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca tijekom 1920-ih, atentat na Stjepana Radi\u0107a i druge hrvatske zastupnike u Narodnoj skup\u0161tini 1928. te uvo\u0111enje \u0160estosije\u010danjske diktature 1929. godine. U takvim okolnostima Ante Paveli\u0107 napustio je Jugoslaviju i nastavio politi\u010dko djelovanje u emigraciji. Predava\u010d je naglasio va\u017enost suradnje Paveli\u0107a i njegovih prista\u0161a s makedonskom revolucionarnom organizacijom VMRO, osobito nakon Sofijske deklaracije iz 1929. godine.<\/p>\n\n\n\n Razmotreno je i pitanje datiranja nastanka usta\u0161kog pokreta. Podnar je objasnio da se njegova organizacijska izgradnja odvijala postupno, a me\u0111u va\u017enim dokumentima izdvojio je Ustav Usta\u0161e \u2013 hrvatske revolucionarne organizacije<\/em> i Na\u010dela usta\u0161kog pokreta<\/em> iz 1933. godine.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o usta\u0161kim na\u010delima, istaknuo je njihov revolucionarni karakter, inzistiranje na oru\u017eanom djelovanju te etni\u010dku isklju\u010divost. Usta\u0161ki je pokret zagovarao uspostavu samostalne hrvatske dr\u017eave, ali uz odbacivanje parlamentarnih i demokratskih na\u010dina politi\u010dkog djelovanja.<\/p>\n\n\n\n Predava\u010d je tako\u0111er usporedio polo\u017eaj usta\u0161kog pokreta s Hrvatskom selja\u010dkom strankom, koja je tijekom me\u0111uratnog razdoblja imala daleko ve\u0107u potporu hrvatskih bira\u010da. Usta\u0161e su, nasuprot masovnom politi\u010dkom djelovanju HSS-a, ostale broj\u010dano ograni\u010den i prete\u017eno emigrantski pokret.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u brojnim povijesnim izvorima koje imamo na Hrvatskom povijesnom portalu mo\u017eete pro\u010ditati i Ustav hrvatske revolucionarne organizacije \u201cUsta\u0161e\u201d<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n Sredi\u0161nji dio izlaganja odnosio se na politi\u010dku, financijsku i organizacijsku povezanost usta\u0161kog pokreta s Mussolinijevom Italijom. Podnar je podsjetio da je Paveli\u0107 jo\u0161 1927. godine talijanskim predstavnicima ponudio suradnju hrvatskih nacionalista u slabljenju jugoslavenske dr\u017eave. Italija je u takvoj suradnji vidjela mogu\u0107nost ostvarivanja vlastitih strate\u0161kih i teritorijalnih interesa na Jadranu.<\/p>\n\n\n\n Tijekom 1930-ih talijanske vlasti pru\u017eale su uto\u010di\u0161te usta\u0161kim emigrantima i omogu\u0107avale organiziranje logora za njihovu obuku. Potpora je uklju\u010divala politi\u010dku za\u0161titu, financijska sredstva i organizacijsku infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n Posebno je obra\u0111en atentat na jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Kara\u0111or\u0111evi\u0107a u Marseilleu 9. listopada 1934. godine<\/strong>, izveden u suradnji usta\u0161kog pokreta i VMRO-a. Atentat je izazvao ozbiljne me\u0111unarodne posljedice i pritisak na Italiju, koja je odbila izru\u010diti Paveli\u0107a, ali je ograni\u010dila djelovanje usta\u0161ke emigracije.<\/p>\n\n\n\n Predava\u010d se osvrnuo i na unutarnja neslaganja me\u0111u usta\u0161kim emigrantima. Dio Paveli\u0107evih suradnika dovodio je u pitanje blisku suradnju s Mussolinijem, upravo zbog poznatih talijanskih teritorijalnih zahtjeva prema hrvatskim krajevima.<\/p>\n\n\n\n U nastavku je razmotrio postupno pribli\u017eavanje usta\u0161kog pokreta nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Naglasio je da Hitlerova Njema\u010dka tijekom ve\u0107eg dijela 1930-ih nije usta\u0161ki pokret smatrala klju\u010dnim politi\u010dkim partnerom, nego je nastojala razvijati odnose s jugoslavenskom dr\u017eavom.<\/p>\n\n\n\n U zavr\u0161nom dijelu izlaganja Podnar je predstavio usporednu analizu ideolo\u0161kih, organizacijskih i politi\u010dkih obilje\u017eja dvaju pokreta. Me\u0111u njihovim zajedni\u010dkim obilje\u017ejima izdvojio je nacionalizam, autoritarizam, kult vo\u0111e, militarizam, politi\u010dko nasilje i odbacivanje demokratskog pluralizma.<\/p>\n\n\n\n Usporedio je Mussolinijev polo\u017eaj Ducea<\/em> s Paveli\u0107evim polo\u017eajem Poglavnika<\/em>, isti\u010du\u0107i va\u017enost kulta li\u010dnosti i bezuvjetne odanosti vo\u0111i. Razmotrio je i ulogu programskih dokumenata, odnosno Doktrine fa\u0161izma<\/em> i Na\u010dela usta\u0161kog pokreta<\/em>, te na\u010dine organiziranja politi\u010dkih i paravojnih struktura.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o zajedni\u010dkim politi\u010dkim interesima, predava\u010d je istaknuo protivljenje jugoslavenskoj dr\u017eavi i \u017eelju za promjenom europskog poretka uspostavljenog nakon Prvoga svjetskog rata. Istodobno je upozorio na va\u017enu razliku: talijanski fa\u0161izam bio je vladaju\u0107i re\u017eim velike europske dr\u017eave, dok je usta\u0161ki pokret tijekom 1930-ih djelovao prvenstveno u emigraciji, uz ograni\u010denu potporu u hrvatskom dru\u0161tvu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Usporedba je obuhvatila i simbole te politi\u010dke pozdrave. Podnar je govorio o pozdravu ispru\u017eenom rukom, koji su koristili talijanski fa\u0161isti, a poslije nacisti i usta\u0161e, te o ideolo\u0161kom zna\u010denju politi\u010dkih rituala i propagande.<\/p>\n\n\n\n Kao najva\u017eniju razliku u politi\u010dkim ciljevima izdvojio je pitanje teritorija. Dok je talijanski fa\u0161izam nastojao pro\u0161iriti vlast na isto\u010dnu jadransku obalu, usta\u0161ki je pokret zagovarao stvaranje hrvatske dr\u017eave. Suradnja je stoga od po\u010detka sadr\u017eavala proturje\u010dje koje \u0107e do\u0107i do izra\u017eaja nakon uspostave Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske 1941. godine i potpisivanja Rimskih ugovora.<\/p>\n\n\n\n O nastanku pozdrava “Za dom spremni” pro\u010ditate na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n Pitanja su se usmjerila na tri problema va\u017ena za razumijevanje me\u0111uratnog politi\u010dkog radikalizma.<\/p>\n\n\n\n Prvo se razgovaralo o uzrocima politi\u010dkog nasilja<\/strong>. Moderator je otvorio pitanje mo\u017ee li se usta\u0161ko prihva\u0107anje nasilnih metoda objasniti prvenstveno politi\u010dkim okolnostima u Kraljevini Jugoslaviji ili ga treba promatrati u \u0161irem europskom kontekstu. Podnar je istaknuo povezanost tih dvaju \u010dimbenika. Politi\u010dki atentati, represija i zao\u0161travanje nacionalnih sukoba unutar Jugoslavije doga\u0111ali su se u razdoblju kada su nasilje kao sredstvo politi\u010dke borbe primjenjivali i brojni drugi europski radikalni pokreti. U komentarima sudionika spomenute su i druge organizacije koje su sudjelovale u politi\u010dkom nasilju i zastra\u0161ivanju tijekom me\u0111uratnog razdoblja, poput ORJUNA-e, SRNAO-a i HANAO-a.<\/p>\n\n\n\n Drugo pitanje odnosilo se na utjecaj VMRO-a na oblikovanje usta\u0161kih metoda djelovanja<\/strong>. Hajdarovi\u0107 je predlo\u017eio da se, uz talijanski fa\u0161isti\u010dki utjecaj, dodatno razmotri i iskustvo makedonske revolucionarne organizacije. Podnar je odgovorio da je VMRO imao va\u017enu ulogu u najranijem razdoblju oblikovanja usta\u0161ke organizacije, posebno zbog iskustva u organiziranju ilegalnih operacija, diverzija i atentata. Podsjetio je na ulogu Vlade \u010cernozemskog, pripadnika VMRO-a koji je izvr\u0161io atentat na kralja Aleksandra u Marseilleu.<\/p>\n\n\n\n Zavr\u0161no pitanje odnosilo se na paradoks talijansko-usta\u0161kog savezni\u0161tva<\/strong>: kako objasniti da je politi\u010dki pokret koji se zalagao za hrvatsku neovisnost prihva\u0107ao potporu dr\u017eave koja je otvoreno te\u017eila osvajanju dijelova hrvatskog teritorija? Podnar je takvu politiku protuma\u010dio kao izraz politi\u010dkog oportunizma i pragmatizma usta\u0161kog vodstva. Prema njegovu tuma\u010denju, Paveli\u0107 je bio spreman prihvatiti talijansku potporu i za\u0161titu kako bi ostvario vlastite politi\u010dke ciljeve, iako je bio svjestan da su talijanski teritorijalni zahtjevi suprotni proklamiranim interesima hrvatske dr\u017eavne neovisnosti.<\/p>\n\n\n\n Snimka webinara dostupna je na<\/strong> YouTube kanalu Platforme Klio<\/strong><\/a>, gdje se mogu prona\u0107i i druge snimke predavanja i stru\u010dnih aktivnosti namijenjenih povjesni\u010darima, u\u010diteljima i nastavnicima Povijesti.<\/p>\n\n\n\n Izvorni akademski rad na kojem se temelji predavanje dostupan je u Repozitoriju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Informacije o budu\u0107im predavanjima, radionicama i drugim oblicima stru\u010dnog usavr\u0161avanja objavljuju se u Kalendaru aktivnosti Platforme Klio<\/a>.<\/p>\n\n\n\nOd poslijeratne Italije do uspostave fa\u0161isti\u010dke diktature<\/h2>\n\n\n\n
Nastanak usta\u0161kog pokreta i politi\u010dke okolnosti u Jugoslaviji<\/h2>\n\n\n\n
![\"Usta\u0161ka](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ustaska-prisega.jpg\")
<\/figure>Talijanska potpora i atentat u Marseilleu<\/h2>\n\n\n\n
Sli\u010dnosti i razlike fa\u0161isti\u010dkog i usta\u0161kog pokreta<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/podnar-webinar-tablica.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"Ante](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/pavelic_1-620x264-1.jpg\")
<\/figure>Rasprava: politi\u010dko nasilje, VMRO i paradoks savezni\u0161tva<\/h2>\n\n\n\n
Snimka predavanja i daljnje aktivnosti<\/h2>\n\n\n\n
\n\n\n\n