{"id":5731,"date":"2026-11-06T18:16:17","date_gmt":"2026-11-06T17:16:17","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5731"},"modified":"2026-11-06T18:16:20","modified_gmt":"2026-11-06T17:16:20","slug":"postoji-li-nulta-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/postoji-li-nulta-godina\/","title":{"rendered":"Postoji li nulta godina?"},"content":{"rendered":"\n

Zamislimo da se nalazimo na samome kraju 1. godine prije Krista. Koja godina dolazi sljede\u0107a? Ako razmi\u0161ljamo kao pri brojenju cijelih brojeva, o\u010dekivali bismo nultu godinu. Me\u0111utim, u povijesnom ra\u010dunanju vremena nakon 1. godine prije Krista izravno slijedi 1. godina poslije Krista. Nulta godina u tom sustavu ne postoji.<\/strong> To nije pogre\u0161ka u kalendaru niti je neka godina slu\u010dajno izgubljena. Razlog se krije u povijesti nastanka sustava kojim ozna\u010davamo godine.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Za\u0161to nema nulte godine?<\/h2>\n\n\n\n

U uobi\u010dajenoj povijesnoj kronologiji slijed godina izgleda ovako:<\/p>\n\n\n\n

3. pr. Kr. \u2192 2. pr. Kr. \u2192 1. pr. Kr. \u2192 1. po. Kr. \u2192 2. po. Kr. \u2192 3. po. Kr.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izme\u0111u 1. godine prije Krista i 1. godine poslije Krista nema dodatne godine. Nakon zavr\u0161etka prve zapo\u010dinje druga. Drugim rije\u010dima, izme\u0111u po\u010detaka tih dviju godina protekne to\u010dno jedna godina, a ne dvije.<\/p>\n\n\n\n

Sustav je nastao u vrijeme kada se u zapadnoj Europi jo\u0161 nisu koristili nula i negativni brojevi na na\u010din na koji ih poznajemo danas. Godine su se brojile rednim slijedom, po\u010dev\u0161i od prve. Pritom je va\u017eno razumjeti da ljudi koji su \u017eivjeli u razdoblju koje danas nazivamo prvom godinom nisu znali da \u017eive u prvoj godini na\u0161e ere. Takvo je ozna\u010davanje nastalo mnogo kasnije.<\/p>\n\n\n\n

Tko je uveo ra\u010dunanje godina od Kristova ro\u0111enja?<\/h2>\n\n\n\n

Va\u017enu ulogu imao je redovnik Dionizije Mali (Dionysius Exiguus)<\/strong>, koji je po\u010detkom 6. stolje\u0107a djelovao u Rimu. Dionizije je 525. godine sastavio tablice za izra\u010dunavanje datuma Uskrsa. U njima je umjesto dotada\u0161njeg ra\u010dunanja prema Dioklecijanovoj eri upotrijebio ra\u010dunanje godina od Kristova utjelovljenja, koje je postalo osnovom sustava Anno Domini<\/em> (godina Gospodnja). U takvom sustavu prva je godina ozna\u010dena brojem jedan. Nulta godina nije uvedena.<\/p>\n\n\n\n

Dionizijev sustav nije odmah postao op\u0107eprihva\u0107en. Stolje\u0107ima su se nastavili koristiti razli\u010diti na\u010dini datiranja, primjerice prema godinama vladanja pojedinih vladara. Velik doprinos \u0161irenju novoga na\u010dina ra\u010dunanja dao je Beda \u010casni<\/strong>, engleski redovnik, povjesni\u010dar i teolog. U svojoj Crkvenoj povijesti naroda Angla<\/em>, dovr\u0161enoj 731. godine, koristio se ra\u010dunanjem godina od Kristova utjelovljenja. Njegovo je djelo pridonijelo postupnom prihva\u0107anju toga sustava u srednjovjekovnoj Europi.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da povjesni\u010dari ne znaju to\u010dan datum Isusova ro\u0111enja. Na temelju dostupnih povijesnih podataka ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da smje\u0161ta ga nekoliko godina prije po\u010detka na\u0161e ere. Stoga po\u010detak na\u0161ega ra\u010dunanja godina ne treba poistovje\u0107ivati s pouzdano utvr\u0111enom godinom Isusova ro\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n

Je li gregorijanski kalendar uveo na\u0161e ra\u010dunanje godina?<\/h2>\n\n\n\n

Nije. Ovdje treba razlikovati kalendar<\/strong> od sustava brojanja godina<\/strong>. Kalendar odre\u0111uje raspored dana, mjeseci i prijestupnih godina. Sustav brojanja godina odre\u0111uje od koje se polazi\u0161ne to\u010dke godine ozna\u010davaju i kojim redoslijedom.<\/p>\n\n\n\n

Gregorijanski kalendar<\/strong> uveden je 1582. godine reformom pape Grgura XIII. Njime su ispravljene odre\u0111ene nepravilnosti julijanskoga kalendara, osobito one povezane s trajanjem kalendarske godine. U zemljama koje su tada prihvatile reformu nakon 4. listopada slijedio je 15. listopada 1582. godine. Presko\u010deno je deset kalendarskih datuma, ali nije promijenjen sustav ra\u010dunanja godina od po\u010detka kr\u0161\u0107anske ere.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, gregorijanska reforma nije ni uvela ni uklonila nultu godinu.<\/p>\n\n\n\n

Astronomi imaju nultu godinu<\/h2>\n\n\n\n

U astronomiji se koristi druk\u010diji na\u010din ozna\u010davanja godina, osobito kada je potrebno matemati\u010dki izra\u010dunavati vremenske razmake ili odre\u0111ivati datume drevnih astronomskih pojava. U tom sustavu postoji godina ozna\u010dena brojem 0<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Povijesno ra\u010dunanje<\/th>Astronomsko ra\u010dunanje<\/th><\/tr>
3. godina pr. Kr.<\/td>\u22122<\/td><\/tr>
2. godina pr. Kr.<\/td>\u22121<\/td><\/tr>
1. godina pr. Kr.<\/td>0<\/td><\/tr>
1. godina po. Kr.<\/td>+1<\/td><\/tr>
2. godina po. Kr.<\/td>+2<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Astronomska godina 0 odgovara povijesnoj 1. godini prije Krista. To nije dodatna godina koja se dogodila izme\u0111u dviju era, nego druk\u010dija oznaka za istu godinu. Jedan od va\u017enih koraka u razvoju takvog ra\u010dunanja povezan je s francuskim astronomom Jacquesom Cassinijem<\/strong>, koji je 1740. objavio astronomske tablice s uporabom nulte godine.<\/p>\n\n\n\n

Astronomsko ra\u010dunanje olak\u0161ava matemati\u010dke postupke, ali nije zamijenilo uobi\u010dajeni sustav povijesnog datiranja.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je 21. stolje\u0107e po\u010delo 2001., a ne 2000. godine?<\/h2>\n\n\n\n

Nepostojanje nulte godine obja\u0161njava i jednu poznatu kalendarsku nedoumicu. Prvo stolje\u0107e na\u0161e ere trajalo je od 1. do 100. godine. Drugo stolje\u0107e po\u010delo je 101. godine, a zavr\u0161ilo 200. godine. Istom logikom prvo tisu\u0107lje\u0107e trajalo je od 1. do 1000. godine. Zbog toga je tre\u0107e tisu\u0107lje\u0107e, a ujedno i 21. stolje\u0107e, formalno zapo\u010delo 1. sije\u010dnja 2001. godine<\/strong>, premda je prijelaz iz 1999. u 2000. diljem svijeta bio povod za velike proslave novoga milenija.<\/p>\n\n\n\n

U interaktivnoj vremenskoj crti HPP Timeline mo\u017eete istra\u017eiti nekoliko va\u017enih trenutaka u povijesti ra\u010dunanja godina. Od srednjovjekovnih izra\u010duna datuma Uskrsa do astronomskog uvo\u0111enja nulte godine, svaka promjena pokazuje da na\u010din na koji mjerimo i ozna\u010davamo vrijeme tako\u0111er ima svoju povijest.<\/p>\n\n\n

\n
\n HPP \/ INTERAKTIVNA KRONOLOGIJA<\/span>\n

Kako je nastalo na\u0161e ra\u010dunanje vremena?<\/h2>\n

Odaberi doga\u0111aj za prikaz pojedinosti. Ponovnim odabirom zatvori opis.<\/p>\n <\/div>\n

\n