{"id":5391,"date":"2008-05-19T09:05:00","date_gmt":"2008-05-19T07:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5391"},"modified":"2026-10-31T09:11:05","modified_gmt":"2026-10-31T08:11:05","slug":"selo-podturen-prema-maticnom-knjigama-1871-i-1872-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2008\/selo-podturen-prema-maticnom-knjigama-1871-i-1872-godine\/","title":{"rendered":"Selo Podturen prema Mati\u010dnom knjigama 1871. i 1872. godine"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odabrale smo ovu temu iz razloga jer se o povijesti sela Podturen ne zna se mnogo, izme\u0111u ostalog zato,&nbsp; \u0161to osim nekih manjih poku\u0161aja (npr. autora&nbsp; Nurije Ahmetovi\u0107a ili Dragutina Feletara) nikad nije ni objavljena monografija sela. O\u010dito treba zaviriti u arhive, a mi smo se ovoga puta odlu\u010dili za Dr\u017eavni arhiv u Vara\u017edinu gdje se \u010duvaju rimokatoli\u010dke mati\u010dne knjige iz Podturna. Jedna od nas obradila je Matice ro\u0111enih, a druga Matice umrlih. Osim tih knjiga postoje i Matice vjen\u010danih, koje nismo obra\u0111ivale. Namjeravale smo analizirati podatke i saznati \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e \u010dinjenica iz obavijesti u tim knjigama, kako o ljudima, tako i o mjestu samome.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"has-border-color has-palette-color-3-border-color has-pale-cyan-blue-background-color has-background wp-block-paragraph\" style=\"border-style:dotted;border-top-left-radius:10px;border-top-right-radius:10px;border-bottom-left-radius:10px;border-bottom-right-radius:10px\">U\u010deni\u010dki rad je osvojio prvo mjesto na \u017eupanijskom natjecanju iz povijesti Me\u0111imurske \u017eupanije u \u0161k.god. 2007.\/2008.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odlu\u010dile smo se za godine 1871. i 1872. ne slu\u010dajno,&nbsp; ve\u0107 zato jer su to relativno va\u017ene godine za europsku i hrvatsku povijest. U svijetu je, tih godina, prokopan Sueski kanal (1869.) \u010dime je vi\u0161estruko ubrzan pomorski promet me\u0111u kontinentima. Od 1870. \u2013 1871. trajao je francusko \u2013 pruski rat u kojem je pobijedila Pruska. Francuski car Napoleon III. prisiljen je abdicirati. 18. sije\u010dnja 1871., a istovremeno je u Dvorani ogledala u dvorcu Versailles progla\u0161eno Drugo Njema\u010dko Carstvo, koji doga\u0111aj predstavlja presudnu to\u010dku u dobu imperijalizma, te uvod u svjetske ratove. Osim ujedinjenja Njema\u010dke, 1871. je do\u0161lo i do kona\u010dnog ujedinjenja Kraljevine Italije, odabirom dotada\u0161njeg papinskog Rima za glavni grad svjetovne dr\u017eave. U Habsbur\u0161koj Monarhiji su se 1872. Budim i Pe\u0161ta spojili u Budimpe\u0161tu, najavljuju\u0107i veliko nadmetanje sa sjajem Be\u010da. U Hrvatskoj je 11. lipnja 1871. ro\u0111en Stjepan Radi\u0107-heroj i tragi\u010dar hrvatske politike 20-ih godina 20. stolje\u0107a, a samo par mjeseci kasnije Eugen Kvaternik, politi\u010dar, pisac i revolucionar kao da nagovije\u0161ta \u017eivotni put Stjepana Radi\u0107a. Kvaternik 8. listopada 1871. staje na \u010delo Rakovi\u010dke bune za slobodnu Hrvatsku, te u njoj i pogiba. Ubrzo nakon Kvaternika, 1872. godine, umro je jo\u0161 jedna velikan hrvatske povijesti- Ljudevit Gaj-istaknuti politi\u010dar, jezikoslovac i novinar, jedan od vo\u0111a Hrvatskog narodnog preporoda ili Ilirskog pokreta. Me\u0111utim, najva\u017enija vodilja za izbor pomenutih godina bila nam je ustoli\u010denje Ivana Ma\u017eurani\u0107a za bana 1873., jer taj doga\u0111aj u ud\u017ebeniku povijesti za 7. razred stoji kao presudan za modernizaciju Hrvatske, budu\u0107i su zakoni popularnog \u201ebana pu\u010danina\u201c bili utemeljeni za idejama liberalizma. . U vrijeme Ma\u017eurani\u0107a izrazito je unaprije\u0111eno obrazovanje, a najzna\u010dajniji doga\u0111aj bilo je osnivanje Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta 1874. sa tri fakulteta. Upravna vlast odvojena je od sudske, a ban je postao odgovoran pred zakonom. Tada su uvedene i mnoge gra\u0111anske slobode, a hrvatska nacionalna svijest je oja\u010dala. Htjele smo tako saznati kako se u to vrijeme \u017eivjelo u&nbsp; jednom selu u Me\u0111imurju, koje je tek te\u017eilo pripojenju Hrvatskoj, nadaju\u0107i se da ma\u0111arski povratak u kraj izme\u0111u Mure i Drave 1861. ne\u0107e jo\u0161 dugo potrajati. Htjele smo saznati da li je Me\u0111imurje ve\u0107 onda imalo hrvatski karakter ne samo u nacionalno-vjerskom smislu ve\u0107 i u op\u0107im dru\u0161tvenim kretanjima.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Razrada teme<\/h2>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Me\u0111imurje i selo Podturen 70-ih godina 19. stolje\u0107a prema literaturi<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema dostupnoj literaturi nastojat \u0107emo kratko prikazati koji va\u017eniji doga\u0111aji su se zbili u Me\u0111imurju i selu Podturen u periodu neposredno prije, za vrijeme i nakon 1871. i 1872. godine. Od 1861. u Me\u0111imurje se nakon hrvatske uprave postavljene od bana Jela\u010di\u0107a vratila vlast ma\u0111arske \u017eupanije Zala. Nekako istovremeno Me\u0111imurje je dobilo \u017eeljeznicu, a Podturen prvu \u0161kolsku zgradu.&nbsp; Veliki doga\u0111aj bio je i uvo\u0111enje telegrafa 1864.&nbsp; Me\u0111imurje je 1870. dobilo prvi rudnik u selu Peklenica , a grof Fe\u0161teti\u0107, najbogatiji \u010dovjek u Me\u0111imurju, sagradio si je ladanjski dvorac u Pribislavcu u neogoti\u010dkom stilu. U Ma\u0111arskoj je 1871. tako\u0111er do\u0161lo do modernizacije, jer je sudstvo odvojeno od uprave, \u0161to je rezultiralo osnivanjem kotarskog i okru\u017enog suda u \u010cakovcu. Tako\u0111er, osnovan je prvi nov\u010darski zavod, \u010cakove\u010dka \u0161tedionica, \u0161to je omogu\u0107ilo br\u017ei razvoj gospodarstva. Iste godine, me\u0111utim, odre\u0111uje se i da se za potrebe \u0161kolstva u Me\u0111imurju prevode ma\u0111arski ud\u017ebenici na hrvatski. Ali, to je bilo jo\u0161 dobro, jer ma\u0111arski jezik nije bio obavezan predmet u \u0161kolama, \u0161to je po\u010deo biti od 1879.&nbsp; Godine 1872. sagra\u0111en je drveni most na Muri kod Gori\u010dana. Ne\u0161to kasnije, 1874. zapo\u010dela je, danas vrlo razvijena, moderna tekstilna proizvodnja u Me\u0111imurju,&nbsp; 1875. osnovano je prvo vatrogasno dru\u0161tvo, 1879. sagra\u0111ena je u\u010diteljska \u0161kola, a tek 1884. Me\u0111imurje je dobilo svoje prve novine \u201eMe\u0111imurje \u2013Murakoz\u201c, 12 godina nakon razdoblja koje prou\u010davamo. U Me\u0111imurju su 1869. i 1880. provedeni i slu\u017ebeni popisi stanovni\u0161tva, a prema prvome je u selu Podturen \u017eivjelo 1467 stanovnika, a prema drugome 1603 stanovnika.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izgled mati\u010dnih knjiga<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mati\u010dne knjige velikog su formata, imaju tvrde korice, \u010duvaju se na policama, jedna ispod druge, a naj\u010de\u0161\u0107e su crne ili sme\u0111e boje s jednom velikom naljepnicom na prednjoj stranici. Iz njih se mogu saznati sljede\u0107i podaci: imena i prezimena, godina\/mjesec\/dan ro\u0111enja, kr\u0161tenja, vjen\u010danja i smrti, imena roditelja, zakonitost\/nezakonitost ro\u0111enja, ku\u0107ni broj, imena kumova, datum smrti, te uzrok smrti. Ponekad se mogu saznati i neke dodatne obavijesti poput dobi i zanimanju roditelja, broju bra\u0107e i sestara, smrti bra\u010dnog druga, svetoj potvrdi i sl. Podatke u Matice je upisivao tada\u0161nji \u017eupnik u Podturnu Jeronim Koljay. Knjige su pisane su ma\u0111arskim&nbsp; i latinskim jezikom te su nam zbog toga predstavljale male pote\u0161ko\u0107e u \u010ditanju podataka, ali u tome su nam su pomogli na\u0161 u\u010ditelj, te djelatnica arhiva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Op\u0107eniti podaci o stanovni\u0161tvu Podturna 1871. i 1872.<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podturen ili ma\u0111arski Bottornya je imao ku\u0107ne brojeve, ali ne i ulice \u2013 pouzdano smo utvrdile ku\u0107ne brojeve do broja 250. Dijeljenjem broja stanovnika iz 1869. tj. njih 1467 sa brojem ku\u0107a dobile smo&nbsp; prosjek stanovnika po ku\u0107anstvu pribli\u017eno 6 stanovnika.<br>Tih godina u Podturnu ljudi su se najvi\u0161e bavili ratarstvom, to jest bili su poljoprivrednici. Ostala zanimanja bila su ko\u0161ara\u010d, zvonar, kova\u010d i graditelj. Stanovni\u0161tvo je gotovo apsolutno bilo hrvatsko, \u0161to potvr\u0111uju vi\u0161e prezimena nego imena. Mnoga prezimena sadr\u017eavala su klasi\u010dne hrvatske prefikse i sufikse, kao i zna\u010denja, a pisana su prema hrvatskom pravopisu uz upotrebu slova s kva\u010dicama. Tako su, na primjer, vrlo \u010desta prezimena Mu\u010di\u0107 (10), Bo\u017ei\u0107 (9), Horvat i Horvati\u0107 (12), Hajdarovi\u0107 (7), Hrupi\u0107 (6) itd. Neka prezimena upu\u0107uju na strano podrijetlo, ali ona su vrlo rijetka i \u010desto kroatizirana, poput Nemec i Betek, a spominju se i Reihrein, Brandl, Hancz itd. Zanimljivo je, me\u0111utim, primijetiti da strana prezimena vi\u0161e imaju germanski, nego ma\u0111arski karakter. Najbrojnija&nbsp; \u017eenska imena 1871. i 1872. godine bila su Marija (17), zatim Jelena (11), Terezija (9), Franciska (7) i na kraju Veronika i Elizabeta (6). Najbrojnija mu\u0161ka imena obiju godina bila su Mihael (14), zatim \u0110uro (10), slijede Andrija i Josip (8), a na kraju su Ivan (7) i Stjepan (6). Naj\u010de\u0161\u0107a imena \u017eenskih umrlih osoba bila su: Marija (8), Jelena (7) i Terezija (5), a naj\u010de\u0161\u0107a imena mu\u0161kih umrlih bila su: Mihael i Stjepan (po 6), zatim Andrija (5) i Ivan i Josip (po 4). Roditelji su svojoj novoro\u0111enoj \u017eenskoj djeci naj\u010de\u0161\u0107e davali imena kao Marija, Terezija, Jelena, Elizabeta i Franciska, a naj\u010de\u0161\u0107a mu\u0161ka imena koja su se davala novoro\u0111en\u010dadi bila su \u0110uro, Mihael, Josip, Ivan, Matija i Andrija. Vidimo da velikih promjena u davanju imena nije bilo, a \u010dak je bilo i slu\u010dajeva da se djeca nazivaju po roditeljima. To je bilo zato \u0161to su ljudi davali imena svojoj djeci po katoli\u010dkom kalendaru. Tako su, na primjer, Nikola i Barbara Biber ro\u0111eni 3.12. dobili imena po sv. Nikoli (6.12.) i sv. Barbari (4.12.). Katarina Nemec ro\u0111ena 24.11. dobila ime po sv. Katarini (25.11.), Martin Salaj ro\u0111en 10.11. dobio ime po sv. Martinu (11.11.), Stjepan Grbavec ro\u0111en 18.12. dobio ime po sv. Stjepanu (26.12.), Antun Mihum ro\u0111en 21.5. dobio ime po sv. Antunu Padovanskom (13.6.), Ga\u0161par Ratajec dobio je ime jer se rodio na Sveta Tri Kralja. (6.1.) itd. Stanovnici Podturna su vrlo rijetko davali imena koja se ne nalaze u katoli\u010dkom kalendaru.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/05\/podturen_5ac48e2672bbe-960x720.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5394\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/05\/podturen_5ac48e2672bbe-960x720.jpg 960w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/05\/podturen_5ac48e2672bbe-300x225.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/05\/podturen_5ac48e2672bbe-768x576.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2008\/05\/podturen_5ac48e2672bbe.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Umrli u Podturnu 1871. i 1872.<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukupan broj umrlih 1871. i 1872. godine bio je 97 osoba. Mu\u0161kih je&nbsp; umrlo 58,&nbsp; a \u017eenskih 39 osoba. Mu\u0161ki su \u010de\u0161\u0107e umirali, ali su se i \u010de\u0161\u0107e ra\u0111ali. Na smrtnost su utjecale vremenske neprilike, ali i mogu\u0107nost prehrane u odre\u0111eno doba godine. Zato je puno ve\u0107a smrtnost bila u periodu studeni \u2013 travanj, a tih mjeseci obiju godina zajedno umrlo je \u010dak 70 osoba, dok je u drugom dijelu godine, svibanj \u2013 listopad, umrlo svega 27 osoba od ukupnog broja umrlih \u2013 97. Iz toga vidimo da su zimi bilo vrlo te\u0161ki i nepovoljni uvjeti za \u017eivot, pa se u to doba najvi\u0161e umiralo.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najstarija mu\u0161ka umrla osoba 1871. bio je Nikola Majsen, koji je umro 20. travnja u dobi od 75 godina, da bi 1872. to bio Ladislav Leva\u010di\u0107 koji je umro 19. travnja, a imao je 70 godina. Najstarija \u017eenska umrla osoba 1871. bila je Jelena Mu\u010di\u0107. Umrla je 2. o\u017eujka i imala je 76 godina. Za 1872. godinu bila je to, sa istim imenom i prezimenom, Jelena Mu\u010di\u0107, isto tako imaju\u0107i 76 godina, a umrla je 14. o\u017eujka. Zanimljiva je podudarnost to \u0161to su najstarije \u017eenske osobe u 1871. i 1872. godini imale isto ime i prezime te su umrle u istom mjesecu, o\u017eujku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kod ukupnog broja umrlih, bilo je mnogo djece do dvanaeste godine. Me\u0111u 97 umrlih, djece je ukupno 44. Prve promatrane godine, 1871., umrlo ih je 18,&nbsp; a sljede\u0107e, 1872. godine umrlo ih je ne\u0161to vi\u0161e \u2013 26. Od ukupnog broja umrlih, mo\u017eemo zaklju\u010diti, skoro je polovina bila djeca do dvanaeste godine, a u postocima je to pribli\u017eno 45%. Ve\u0107ina je te djece umirala pri porodu ili su umirali sa nekoliko tjedana ili mjeseci starosti, naj\u010de\u0161\u0107e zbog slabosti. Uzrok je tome najvjerojatnije bio prehrana majki koje su nosile dijete ili nehigijenski uvjeti u kojem se dijete ra\u0111alo ili \u017eivjelo. U prilog tome ide i podatak da su i tri majke umrle pri poro\u0111aju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uzroci smrti bili su razli\u010diti. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, kod djece je naj\u010de\u0161\u0107i uzrok smrti bio slabost ili su umrla odmah nakon poroda. \u010cesta je bila i vodena bolest. Zubobolja, groznica, tuberkoloza (TBC) i epilepti\u010dki napadi bili su podjednako prisutni kao uzroci smrti. Od ostalih se bolesti manje umiralo. \u0160est je osoba umrlo zbog nepoznatih uzroka. Jedan je dje\u010dak, sa starosti od samo sedam godina, izgorio u vatri, a jedan se \u010dovjek utopio u rijeci Muri. Ljudi su jo\u0161 umirali i od boginja, tifusa, zubobolje, od gnojnih \u010direva, jakog ka\u0161lja, bolova u grlu, prehlade, probavnih smetnji, od ujeda ili ugriza, upale plu\u0107a ili stara\u010dke slabosti. Od epidemija Podturen su tih godina pogodile epidemije tifusa i boginja. Epidemija tifusa izbila je u o\u017eujku 1872. i zavr\u0161ila u srpnju iste godine, a epidemija boginja zapo\u010dela je po\u010detkom i zavr\u0161ila krajem prosinca 1872. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U zaklju\u010dku o umrlima navodimo podatak da je prosje\u010dna starost umrlih osoba bila zastra\u0161uju\u0107a. Prosje\u010dna starost \u017eena bila je pribli\u017eno 28 godina, a prosje\u010dna starost mu\u0161karaca bila je pribli\u017eno 29 godina. Za ovakav nevjerovatan prosjek umiranja, negdje na razini zapadnoeuropskog prosjeka iz 12. stolje\u0107a, \u010dini se uzroke ponajvi\u0161e treba tra\u017eiti u velikom broju umrle djece. Pomalo neo\u010dekivano, u suprotnosti s dana\u0161njim tendencijama, vidimo i da su mu\u0161karci prosje\u010dno \u017eivjeli jednu godinu du\u017ee od \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ro\u0111eni u Podturnu 1871. i 1872.<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to se ti\u010de ro\u0111enih u selu Podturen, ukupno je ro\u0111eno 124 djece, od \u010dega 65 dje\u010dak i 59 djevoj\u010dica. Godine 1871. najvi\u0161e se djece rodilo u velja\u010di (8) i rujnu (7), a najmanje u&nbsp; lipnju (1) i kolovozu (1).U 1872. najvi\u0161e se rodilo u sije\u010dnju (11), a najmanje u srpnju (1). Gledaju\u0107i vrijeme kada su \u017eene za\u010dele, mo\u017eemo zaklju\u010diti da su naj\u010de\u0161\u0107e ostale u drugom stanju u proljetnim, ljetnim, nerijetko i jesenskim mjesecima, pretpostavljamo zbog klime, ali i nekih vjerskih razloga (npr. nakon korizme). Ve\u0107ina \u017eena ra\u0111ala je po jedno dijete, a blizance vrlo rijetko i s vrlo lo\u0161im o\u010dekivanjima. U dvije godine rodila su se tri para blizanaca: Arma i Magdalena Mikuli\u0107, Emerik i Katarina Kuzmi\u0107 i Nikola i Barbara Biber. Od ta tri para, samo su Nikola i Barbara Biber bili zakoniti. Svi su blizanci su umrli vrlo rano: Nikola je umro nakon 4 dana, za Barbaru nije navedeno, Emerik je umro nakon 7 mjeseci,&nbsp; Katarina nakon 6 mjeseci, a Arma i Magdalena su imale godinu i pol kad su umrle. I u Matici ro\u0111enih \u010desto pi\u0161e dob umiranja,&nbsp; ali ti podaci nisu ba\u0161 statisti\u010dki pouzdani, jer za 43 osobe nije upisano vrijeme smrti. Prosje\u010dna dob umiranja i dalje je bio vrlo niska, s time da su \u017eene ro\u0111ene 1871. i 1872. \u017eivjele u prosjeku ne\u0161to du\u017ee od mu\u0161karaca. Ipak, navodim podatak da su najvi\u0161u dob do\u017eivjeli Marija Mezga, ro\u0111ena 1871., koja je umrla s 81 godinom, te Stjepan Grbavec, ro\u0111en 1872., koji je do\u017eivio 82 godine. Tako se \u010dini da se dob stanovnika Podturna op\u0107enito polako pove\u0107avala. Vrijedan prou\u010davanja je i podatak o \u0161esnaest nezakonito ro\u0111ene djece tj. izvan braka. Po jednoj strani on pokazuje da su predbra\u010dne i izvanbra\u010dne veze bile u\u010destale tj. nisu se po\u0161tivala vjerska pravila. Ali, po drugoj strani, samo dvoje od tih \u0161esnaest do\u017eivjelo je punoljetnost. \u0160tovi\u0161e, ve\u0107ina te djece nije do\u017eivjela niti jedan mjesec starosti, najvi\u0161e par dana. Zaklju\u010dujemo da postoji velika vjerovatnost da su neka djeca namjerno zapu\u0161tena da umru, jer su bila nezakonita tj. predstavljala su sramotu ili zapreku za mogu\u0107u udaju. Tako je o\u010dito da je tradicionalni pritisak na moral bio jo\u0161 uvijek velik i \u010desto poguban.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Selo Podturen je 1871. i 1872. godine u mnogim elementima jo\u0161 bilo na razini srednjega vijeka. Velika ve\u0107ina stanovnika bavila se poljoprivredom, a smrtnost djece i prosje\u010dna \u017eivotna dob bili su kao u Zapadnoj Europi u vrijeme kri\u017earskih ratova. O\u010dito su zdravstvo i higijena bili na vrlo niskoj razini, \u010demu je vjerovatno pogodovalo i \u010desto siroma\u0161tvo obitelji. Ljudi su umirali zbog bolesti koje su danas vrlo lako lje\u010dive, kao na primjer prehlada ili zubobolja. Utjecaj tradicijskog kr\u0161\u0107anskog morala bio je velik, jer su roditelji djeci u pravilu davali imena&nbsp; prema katoli\u010dkom kalendaru, a izvanbra\u010dnu djecu odbacivali su kao sramotu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Imena i prezimena potvr\u0111uju neosporni hrvatski karakter sela Podturen, usprkos politi\u010dkoj izdvojenosti iz Banske Hrvatske. Svakako je pri tome povezanost Me\u0111imurja sa Zagreba\u010dkom nadbiskupijom imala klju\u010dnu ulogu. Utoliko je vjera odigrala i pozitivnu ulogu u \u010duvanju identiteta stanovnika sela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mnoga prezimena u Podturnu ostala su ista sve do danas, dok su se imena znatno promijenila. Zanimljivo je da dana\u0161nja izrazito popularna mu\u0161ka imena, poput Karlo, David, Luka i Matej u ono vrijeme u Podturnu gotovo da uop\u0107e nisu postojala, iako imaju upori\u0161te u povijesti i religiji. Nije bilo ni imena poput Renato, Dino, Nino, Dejan, Vanja, Stiven itd. Neka imena iz onog vremena popularna su jo\u0161 uvijek, kao na primjer, Mihael, Ivan i Josip, a neka su gotovo nestala, kao&nbsp; \u0110uro, Ga\u0161par, Benedikt, Laurencije ili Albert. Ranije nisu postojala \u017eenska imena kao \u0161to su Lorena, Tea, Lea, Sanja, Melani, Megi, Sara. Sli\u010dno kao i danas bila su \u010desta imena Jelena, Magdalena, Ana, Barbara i Julija, a vi\u0161e nema imena poput Regina, Rozalija ili Terezija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Usprkos na\u010delno poljoprivrednom stanovni\u0161tvu, primje\u0107ujemo da se u to vrijeme u Podturnu spominju i neki obrti poput kova\u010da, zidara i ko\u0161ara\u010da. Vjerovatno je i poljoprivrednicima bilo lak\u0161e \u017eivjeti, jer od 1848. vi\u0161e nisu bili kmetovi. Sigurno je da se upravo zbog boljih uvjeta u gospodarstvu dob stanovnika u Podturnu postupno pove\u0107ala sa 75 na 81 godinu,&nbsp; a pove\u0107avao se je i ukupni broj stanovnika sela.&nbsp; Neobi\u010dno je, i pomalo tu\u017eno znati, da je prema popisu stanovnika iz 1880. Podturen imao brojnije stanovni\u0161tvo nego prema popisu iz 2001. Ali, kad usporedimo 45 ro\u0111ene djece u 2001. godini u \u010ditavoj op\u0107ini Podturen sa \u010dak 75 djece ro\u0111ene 1872. samo u selu Podturen ovakva \u010dinjenica ne treba \u010duditi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mo\u017eemo zaklju\u010diti da se selo Podturen u drugoj polovici 19. stolje\u0107a ipak razvijalo i pratilo trendove, koji su op\u0107enito vrijedili i za Hrvatsku. Bilo bi zanimljivo prou\u010diti i mati\u010dne knjige za kasnija razdoblja, pa \u0107emo se potruditi da na\u0161e istra\u017eivanje nastavimo u \u0161to skorije vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">BIBLIOGRAFIJA<\/h2>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Arhivska gra\u0111a:<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Dr\u017eavni arhiv u Vara\u017edinu<\/li>\n\n\n\n<li>Matica ro\u0111enih Podturen<\/li>\n\n\n\n<li>Matica umrlih Podturen<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura:<\/h3>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Agi\u010di\u0107, Koren, Najbar-Agi\u010di\u0107, Povijest 7, ud\u017ebenik, Zagreb, 2007.<\/li>\n\n\n\n<li>Nurija Ahmetovi\u0107, Razglednica Op\u0107ine Podturen, 2003.<\/li>\n\n\n\n<li>Franka Bauk, Povijest \u0161kolstva i prosvjete u Me\u0111imurju, \u010cakovec, 1992.<\/li>\n\n\n\n<li>Borka Bunjac i dr., Pregled povijesti Me\u0111imurja, \u010cakovec 2003.<\/li>\n\n\n\n<li>Vladimir Kal\u0161an, Me\u0111imurska povijest, \u010cakovec 2006.<\/li>\n\n\n\n<li>Vladimir Kal\u0161an, Iz vjerskog \u017eivota u Me\u0111imurju, \u010cakovec, 2003.<\/li>\n\n\n\n<li>Kronologija: Hrvatska, Europa, Svijet, Zagreb, 2002.<\/li>\n\n\n\n<li>Mario \u0160estak, Povijesni zemljovidi Me\u0111imurja, \u010cakovec, 2004.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odabrale smo ovu temu iz razloga jer se o povijesti sela Podturen ne zna se mnogo, izme\u0111u ostalog zato,&nbsp; \u0161to osim nekih manjih poku\u0161aja (npr. autora&nbsp; Nurije Ahmetovi\u0107a ili Dragutina Feletara) nikad nije ni objavljena monografija sela. O\u010dito treba zaviriti u arhive, a mi smo se ovoga puta odlu\u010dili za Dr\u017eavni arhiv u Vara\u017edinu gdje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":24,"featured_media":5392,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[438,584,259,258],"class_list":["post-5391","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javna-povijest","tag-hrvatska","tag-hrvatska-povijest","tag-medimurje","tag-podturen"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5391","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/24"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5391"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5391\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5395,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5391\/revisions\/5395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5391"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5391"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5391"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}