{"id":5156,"date":"2026-10-15T13:52:30","date_gmt":"2026-10-15T11:52:30","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5156"},"modified":"2026-10-15T13:52:33","modified_gmt":"2026-10-15T11:52:33","slug":"nova-knjiga-o-cenzuri-nastave-povijesti-dostupna-besplatno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/nova-knjiga-o-cenzuri-nastave-povijesti-dostupna-besplatno\/","title":{"rendered":"Nova knjiga o cenzuri nastave Povijesti dostupna besplatno"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako politi\u010dki pritisci, ideolo\u0161ki sukobi i autocenzura utje\u010du na ono \u0161to se pou\u010dava na nastavi Povijesti? Novo znanstveno izdanje <em>Censorship and Self-Censorship in History Education: A Comparative Approach to Backsliding Democracies<\/em>, objavljeno u rujnu 2026., istra\u017euje povezanost povijesnog obrazovanja i slabljenja demokratskih institucija. Knjiga je u cijelosti dostupna za besplatno \u010ditanje i preuzimanje.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjigu je uredio Ruben Zeeman, koordinator me\u0111unarodne mre\u017ee <em>Network of Concerned Historians<\/em>, koja dokumentira slu\u010dajeve cenzure i pritisaka na povjesni\u010dare diljem svijeta. Izdanje je objavljeno u nakladni\u0161tvu Central European University Pressa (CEU Press), ima 386 stranica i okuplja istra\u017eiva\u010de, srednjo\u0161kolske nastavnike i stru\u010dnjake za ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Polazi\u0161te knjige jest zapa\u017eanje da su suvremeni poku\u0161aji ograni\u010davanja pou\u010davanja povijesti \u010desto povezani s procesima demokratskog nazadovanja (<em>democratic backsliding<\/em>). Pritom cenzura ne mora zna\u010diti samo slu\u017ebenu zabranu odre\u0111enih nastavnih sadr\u017eaja. Ona mo\u017ee uklju\u010divati politi\u010dki nadzor nad kurikulumima, izborom ud\u017ebenika i interpretacijama pro\u0161losti, ali i neizravne pritiske zbog kojih nastavnici sami po\u010dinju izbjegavati odre\u0111ena pitanja ili perspektive.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Cenzura i autocenzura u razli\u010ditim dr\u017eavama<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi dio knjige donosi komparativne studije slu\u010daja iz Brazila, Ma\u0111arske, Indije i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Autori istra\u017euju razli\u010dite oblike dr\u017eavnih i nedr\u017eavnih pritisaka na nastavu Povijesti, njihove me\u0111usobne sli\u010dnosti i razlike te mogu\u0107nosti otpora takvim praksama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za europske \u010ditatelje posebno su zanimljiva poglavlja posve\u0107ena Ma\u0111arskoj i srednjoisto\u010dnoj Europi. Andrea Pet\u0151 i Flore Higuet u poglavlju <em>Illiberal History Education: The Case of Hungary<\/em> analiziraju kako se politi\u010dke i institucionalne promjene odra\u017eavaju na povijesno obrazovanje. Andreas Holtberget u tekstu <em>History Teaching under Threat? Recent Cases from East-Central and Southeastern Europe<\/em> razmatra novije primjere pritisaka na nastavu Povijesti u srednjoisto\u010dnoj i jugoisto\u010dnoj Europi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Indijski primjeri otvaraju pitanja politi\u010dke instrumentalizacije povijesti i preoblikovanja nacionalnih narativa, dok poglavlja o Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama obra\u0111uju zakonodavna ograni\u010denja obrazovnih sadr\u017eaja i iskustva nastavnika u politi\u010dki polariziranome okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kada pritisak ne dolazi izravno od dr\u017eave?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi dio knjige usmjeren je na \u0161ire mehanizme cenzure i autocenzure. Posebna se pozornost posve\u0107uje dru\u0161tvenim mre\u017eama, javnim polemikama, rodnoj povijesti, kolonijalnom naslje\u0111u i odnosu izme\u0111u povijesnog obrazovanja i politi\u010dkih promjena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Robbert-Jan Adriaansen u poglavlju <em>Teaching on Thin Ice: Social Media, Epistemic Conflict, and the Targeting of History Educators<\/em> istra\u017euje kako dru\u0161tvene mre\u017ee i sukobi oko povijesnog znanja mogu utjecati na rad nastavnika. Takva perspektiva pro\u0161iruje raspravu izvan tradicionalnog razumijevanja cenzure kao izravne dr\u017eavne zabrane.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zanimljiv doprinos donosi i Antoon de Baets, koji istra\u017euje privremene obustave nastave Povijesti tijekom prijelaza iz autoritarnih sustava u demokratske. Njegovo poglavlje postavlja pitanje pod kojim bi okolnostima takva iznimna mjera uop\u0107e mogla biti demokratski opravdana.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je knjiga va\u017ena u\u010diteljima i nastavnicima Povijesti?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga otvara pitanja koja nadilaze nacionalne obrazovne sustave. Koliko su nastavnici slobodni u izboru povijesnih tema i interpretacija? Gdje zavr\u0161ava legitimno oblikovanje nacionalnog kurikuluma, a po\u010dinje politi\u010dko ograni\u010davanje povijesnog znanja? Kako prepoznati autocenzuru i razlikovati je od profesionalne odgovornosti pri izboru nastavnih sadr\u017eaja?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za u\u010ditelje i nastavnike Povijesti, autore ud\u017ebenika, istra\u017eiva\u010de povijesnog obrazovanja i donositelje obrazovnih politika ovo izdanje predstavlja vrijedan doprinos raspravi o profesionalnoj autonomiji, akademskoj slobodi i dru\u0161tvenoj ulozi nastave Povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebna je vrijednost knjige njezina komparativna perspektiva: umjesto promatranja cenzure isklju\u010divo kao obilje\u017eja autoritarnih re\u017eima, ona istra\u017euje razli\u010dite na\u010dine na koje se ograni\u010davanje povijesnog obrazovanja mo\u017ee pojaviti i u dru\u0161tvima s demokratskim institucijama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Besplatno preuzmite cijelu knjigu<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Knjiga<\/strong> <em><strong>Censorship and Self-Censorship in History Education<\/strong><\/em> <strong>objavljena je u otvorenom pristupu (Open Access). Svih 386 stranica dostupno je besplatno, na engleskom jeziku, u formatima PDF i ePub.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjigu mo\u017eete \u010ditati online ili preuzeti na svoje ra\u010dunalo i druge ure\u0111aje putem platforme BibliOpen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/bibliopen.org\/p\/bopen\/9789048578962\"><strong>BESPLATNO PREUZMITE KNJIGU \u2013 PDF ili ePub<\/strong><\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izdanje je dostupno pod licencijom Creative Commons CC BY-NC-ND 4.0, koja dopu\u0161ta besplatno preuzimanje i dijeljenje uz navo\u0111enje izvora, ali ne dopu\u0161ta komercijalnu uporabu ni distribuciju prera\u0111enih verzija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Bibliografski podatci:<\/strong> Zeeman, Ruben (ur.). (2026). <em>Censorship and Self-Censorship in History Education: A Comparative Approach to Backsliding Democracies<\/em>. Central European University Press. 386 str. ISBN (PDF): 978-90-485-7895-5.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.aup.nl\/en\/book\/9789048577118\/censorship-and-self-censorship-in-history-education\">Izdava\u010dka stranica knjige \u2013 Amsterdam University Press \/ CEU Press<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tko odlu\u010duje o tome \u0161to u\u010denici smiju u\u010diti o pro\u0161losti? <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5157,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[496,495],"class_list":["post-5156","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-autocenzura","tag-cenzura"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5156","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5156"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5156\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5158,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5156\/revisions\/5158"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}