{"id":5136,"date":"2014-05-31T14:56:00","date_gmt":"2014-05-31T12:56:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5136"},"modified":"2026-10-04T15:02:48","modified_gmt":"2026-10-04T13:02:48","slug":"kamenita-vrata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2014\/kamenita-vrata\/","title":{"rendered":"Kamenita vrata"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kamenita ulica dobila je ime po jedinim sa\u010duvanim vratima Gradeca, Kamenitim vratima, na isto\u010dnoj strani negda\u0161nje gradske fortifikacije. Sva su ostala gradska vrata sru\u0161ena u XIX. stolje\u0107u. Sama vrata su \u010detverokutna zgrada oblikovana poput kule, s kolnim prolazom u prizemlju. Slu\u017eila su kao glavni ulaz u grad, te su i za vrijeme kuge 1647. godine bila jedina otvorena [gradska vrata]. Po prvi se put spominju 1357. g., kao \u201evelika kamena vrata\u201c, dok njihov raniji izgled i oblik nije poznat, no znamo da su sagra\u0111ena 1266. g., kao i ostatak fortifikacije.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cetiri su puta stradavala u po\u017earima od kojih je najpoznatiji onaj iz 1731. g., jer je uza nj vezana i unikatnost Kamenitih vrata \u2013 ona su ne samo ulaz [u grad], ve\u0107 i sveti\u0161te.\u00a0 U po\u017earu koji je te\u0161ko o\u0161tetio velik dio Kaptola i gotovo uni\u0161tio Gradec, sasvim je izgorio i stan na katu iznad prolaza. U spaljenom su stanu prona\u0161li sa\u010duvanu sliku Bogorodice, koja, \u010dudom, nije izgorjela, \u0161to se ne bi moglo re\u0107i i za okvir, zahvaljuju\u0107i \u010dijem je izgaranju slika mal\u010dice nagorjela po rubovima, ali je izuzev toga bila neo\u0161te\u0107ena. Slika je tada preba\u010dena na njezino dana\u0161nje mjesto, u kapelu Majke Bo\u017eje od Kamenitih vrata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eProhodna\u201c kapelica u Kamenitim vratima ubrzo je postala kultno okupljali\u0161te gra\u0111ana koji Majci Bo\u017ejoj upu\u0107uju molitve uz paljenje svije\u0107a (u Zagrebu su i danas aktualne uzre\u010dice poput: \u201eMorat \u0107u [za ne\u0161to] zapaliti svije\u0107u na Kamenitim vratima.\u201c).&nbsp; Mnogi su smatrali da je Bogorodica usli\u0161ala njihove molitve, i njihovo su ispunjenje ovjekovje\u010dili stotinama metalnih plo\u010dica sa ugraviranim zahvalama i svjedo\u010denjima vjere. Na 260. godi\u0161njicu sveti\u0161ta zagreba\u010dki nadbiskup Franjo Kuhari\u0107 proglasio je (31. svibnja 1991.) Majku Bo\u017eju od Kamenitih vrata za\u0161titnicom Zagreba, a na isti se dan obilje\u017eava i Dan grada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017deljeznu re\u0161etku slike izradio je 1758. godine Ivan Juraj Chorth, a 1931. g. Majka Bo\u017eja dobiva i krunu od dragog kamenja. U 19.st. nekoliko je puta bilo planirano ru\u0161enje vrata (1842., 1875. i 1878. godine), kao i 1907. g., kad je to sprije\u010dila Dru\u017eba \u201eBra\u0107e Hrvatskog Zmaja\u201c. Dru\u017eba je uredila prostorije na katu kule i tamo utemeljila Gradsku knji\u017enicu, Gradski arhiv i Muzej grada Zagreba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kamenita vrata pojavljuju se i u romanu Augusta \u0160enoe \u201eZlatarevo zlato\u201c, \u010dija se radnja najve\u0107im dijelom odigrava u Kamenitoj ulici 5.&nbsp; Mjesto radnje romana bilo je 1929. godine obilje\u017eeno postavljanjem kipa junakinje, Dore Krupi\u0107eve, u ni\u0161u na zapadnom pro\u010delju vrata. Kip je djelo modernog kipara Ive Kerdi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim vrata, kapelice i \u201eZlatarevog zlata\u201c, Kamenita ulica u samo nekoliko metara krije jo\u0161 povijesti, poput najstarije ljekarnice u Gradecu (Zagrebu \u2013 druga po starosti na prostoru dana\u0161nje Hrvatske) koja neprekinuto radi od 1355. godine. Jedan od ljekarnika koji je u njoj radio bio je praunuk Dantea Alighierija, pa je, s tim u skladu, 1989. godine postavljena spomen-plo\u010da sa tekstom: \u201eNiccolo Alighieri, unuk pjesnikova prvoro\u0111enca Pietra, donio je izravan glas o slavnom pretku u Zagreb, gdje je \u017eivio o\u017eenjen i imao ljekarnicu 1399. g.\u201c Nasuprot ljekarnice nalaze se lanci sa HMS \u201eVictory\u201c, Nelsonova admiralskog broda u znamenitoj bici kod Trafalgara. Tu i zavr\u0161ava kratka Kamenita ulica, \u010dija su Kamenita vrata samozatajan, no iznena\u0111enja pun, prvi do\u017eivljaj starog Zagreba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Literatura &amp; internet:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Klai\u0107, Nada, Zagreb u Srednjem vijeku (knjiga I.), Zagreb, 1982.<\/li>\n\n\n\n<li>Gregl, Z., Ru\u017ei\u0107 I., et al., Zagreba\u010dke ulice, Zagreb, 1994.<\/li>\n\n\n\n<li>Bla\u0161kovi\u0107, V., prof. dr &amp; Flego Z., Zagreb, Grafi\u010dki zavod Hrvatske; Mladost; Spektar, Zagreb<\/li>\n\n\n\n<li>Szabo, Gjuro, Stari Zagreb, Zagreb, 1941.<\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725060924\/http:\/\/www.zagreb-touristinfo.hr\/?id=159&amp;solo=463&amp;l=h\">http:\/\/www.zagreb-touristinfo.hr\/?id=159&amp;solo=463&amp;l=h<\/a> (pristupano 29. travnja 2013.)<\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725060924\/http:\/\/www.putovnica.net\/odredista\/hrvatska\/zagreb\/sto-posjetiti-znamenitosti-u-zagrebu\/kamenita-vrata\">http:\/\/www.putovnica.net\/odredista\/hrvatska\/zagreb\/sto-posjetiti-znamenitosti-u-zagrebu\/kamenita-vrata<\/a> (pristupano 29. travnja 2013.)<\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725060924\/http:\/\/www.zagreb.hr\/default.aspx?id=21551\">http:\/\/www.zagreb.hr\/default.aspx?id=21551<\/a> (pristupano 28. travnja 2013.)<\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725060924\/http:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Kamenita_vrata\">http:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Kamenita_vrata<\/a> (pristupano 28. travnja 2013.)<\/li>\n\n\n\n<li><a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20200725060924\/http:\/\/onecroatia.info\/turisticke_atrakcije\/kamenita-vrata-zagreb\/#.UX93lUqG7g1\">http:\/\/onecroatia.info\/turisticke_atrakcije\/kamenita-vrata-zagreb\/#.UX93lUqG7g1<\/a> (pristupano 28. travnja 2013.)<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kamenita ulica dobila je ime po jedinim sa\u010duvanim vratima Gradeca, Kamenitim vratima, na isto\u010dnoj strani negda\u0161nje gradske fortifikacije. Sva su ostala gradska vrata sru\u0161ena u XIX. stolje\u0107u. Sama vrata su \u010detverokutna zgrada oblikovana poput kule, s kolnim prolazom u prizemlju. Slu\u017eila su kao glavni ulaz u grad, te su i za vrijeme kuge 1647. godine [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":5137,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[584,112],"class_list":["post-5136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-hrvatska-povijest","tag-zagreb"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5136"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5139,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5136\/revisions\/5139"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5137"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}