{"id":5129,"date":"2007-06-15T14:45:00","date_gmt":"2007-06-15T12:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5129"},"modified":"2026-10-04T14:56:04","modified_gmt":"2026-10-04T12:56:04","slug":"zagrebacka-kriza-1995-1997","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2007\/zagrebacka-kriza-1995-1997\/","title":{"rendered":"Zagreba\u010dka kriza (1995.-1997.)"},"content":{"rendered":"\n

Zagreba\u010dka kriza je doga\u0111aj iz moderne hrvatske politi\u010dke povijesti, koji je obilje\u017eio drugu polovicu 1990-ih i ukazao na prevladavaju\u0107e makijavelisti\u010dko shva\u0107anje u tada\u0161njoj hrvatskoj politici. Proces se mo\u017ee podijeliti na 3 faze: (I) izborna faza studeni-prosinac 1995; (II) me\u0111uizborna faza prosinac 1995-velja\u010da 1997; (III) izborna faza velja\u010da-svibanj 1997. godine.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

U listopadu 1995. uz 3. prijevremene izbore za Zastupni\u010dki dom Sabora odr\u017eani su i prijevremeni izbori za Skup\u0161tinu Grada Zagreba i Skup\u0161tinu Zagreba\u010dke \u017eupanije. Ti su izbori bili uvjetovani teritorijalnim izmjenama prema kojima je Grad Zagreb prestao biti zasebna teritorijalna jedinica te je s gradovima i op\u0107inama zagreba\u010dkog prstena stopljen u Zagreba\u010dku \u017eupaniju. To je zna\u010dilo da gradona\u010delnik Grada Zagreba postaje i \u017eupanom Zagreba\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n\n\n\n

Neposredni povod za teritorijalno prekrajanje bio je frakcioniranje unutar HND-a, kojim je HDZ izgubio apsolutnu ve\u0107inu u Skup\u0161tini Zagreba\u010dke \u017eupanije. Hadezeovci su se nadali prijevremenim lokalnim izborima povratiti apsolutnu ve\u0107inu u Zagrebu. Oporbi je to bilo sasvim jasno te 5. listopada 1995. sedam stranaka (HKDU, HNS, HSS, HSLS, HSP1861, HND, SDPH) sklapa \u00abDogovor o uskla\u0111enom zajedni\u010dkom nastupu u izbornim jedinicama na izborima za \u010dlanove Gradske skup\u0161tine Grada Zagreba\u00bb. O\u010digledno je u koaliciji ideolo\u0161ki rascjep stavljen u drugi plan zbog \u017eelje ukidanja politi\u010dkog monopola HDZ-a. To je bila koalicija neartikuliranog “policy” pristupa i neuravnote\u017eenih politi\u010dkih odnosa stranaka \u010dlanica. Institucionalni razlog koaliranja bili su ve\u0107inski izbori za \u00bc vije\u0107nika Skup\u0161tine, dok se \u00be biralo razmjernim izborima u jednom gradskom izbornom okrugu. Nasuprot o\u010dekivanjima HDZ-a, kao i nekih od stranaka koalicije, udruga odnosi izbornu pobjedu u ve\u0107inskim izborima osvojiv\u0161i 14 od 17 mandata (82,4%). Iz koalicije je ispala HKDU, a u\u0161ao ASH (2 osvojena mjesta) te je 15. studenog 1995. predizborna koalicija postala skup\u0161tinskom koalicijom koja je kontrolirala 64 % mjesta. Dogovorom je utvr\u0111eno da \u0107e predsjednik Gradske skup\u0161tine biti Zdravko Tomac (SDP), a gradona\u010delnik Goran Grani\u0107 (HSLS).<\/p>\n\n\n\n

Prva konstituiraju\u0107a sjednica odr\u017eana je 2. prosinca 1995., ali propada zbog nedostatka kvoruma zahvaljuju\u0107i bojkotu HDZ-a i HSP-a te Vlada sve odluke s te sjednice progla\u0161ava neva\u017ee\u0107ima. Druga sjednica odr\u017eana je 2. sije\u010dnja 1996. i na njoj bivaju izabrani gradona\u010delnik i predsjednik Skup\u0161tine, sukladno koalicijskom dogovoru. Predsjednik Republike, Franjo Tu\u0111man, koristi svoje pravo (ne) potvr\u0111ivanja \u017eupana (a gradona\u010delnik Zagreba je istovremeno bio i \u017eupan) prema Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi te odbija potvrditi izbor G. Grani\u0107a. Ve\u0107 24. sije\u010dnja 1996. Skup\u0161tina izabire Jozu Rado\u0161a (HSLS), ali 17.2.1996. Tu\u0111man odbija potvrditi i taj izbor. Tu\u0111man 2. o\u017eujka 1996. imenuje na mjesto gradona\u010delnice Marinu Matulovi\u0107-Dropuli\u0107 (HDZ), ali joj Skup\u0161tina izglasava nepovjerenje i izabire Ivu \u0160krabala (HSLS), no Tu\u0111man odbija potvrditi i taj izbor 20. o\u017eujka 1996. Samo dan kasnije Skup\u0161tina opet izglasava nepovjerenje M. Matulovi\u0107-Dropuli\u0107 i izabire Dra\u017eena Budi\u0161u (HSLS), ali Tu\u0111man odbija i njega. Vlada 30. travnja 1996. raspu\u0161ta Skup\u0161tinu Grada Zagreba i imenuje Stjepana Brolicha (HDZ) povjerenikom za Zagreb. Zdravko Tomac reagira na odluku Vlade ustavnom tu\u017ebom, koju 10. svibnja 1996. Ustavni sud rje\u0161ava u korist tu\u017eitelja.<\/p>\n\n\n\n

HDZ provodi savjetodavni referendum o statusu Grada Zagreba, na koji izlazi samo 16,7 % bira\u010da Grada Zagreba i 29,4 % bira\u010da \u017dupanije. Vlada vra\u0107a teritorijalnu situaciju na predizbornu, poku\u0161av\u0161i se dodvoriti Zagrep\u010danima i zanemaruju\u0107i volju ve\u0107ine bira\u010da iz ostatka \u017dupanije, te je Grad Zagreb opet izdvojen iz \u017dupanije.<\/p>\n\n\n\n

Taj je potez bio sasvim u skladu s HDZ-ovom strategijom za trajanja Zagreba\u010dke krize, glavni cilj koje je bio zadr\u017eavanje gradona\u010delni\u010dkog mjesta, a sekundarni razbijanje koalicije. Du\u017enosnici HDZ-a su koaliciju nazivali \u00abneprirodnom\u00bb jer je obuhva\u0107ala \u0161iroki spektar ponekad neuskladivih politi\u010dkih uvjerenja, dok su istovremeno sami predlagali stvaranje svestrana\u010dke skup\u0161tinske koalicije s HDZ-ovim gradona\u010delnikom, \u0161to je oporba odbila. Ljeta 1996. HDZ i HSLS vode pregovore o koaliranju, koji zavr\u0161avaju neuspjehom zbog povla\u010denja HSLS-a. HDZ ulazi u neformalnu koaliciju s HSP-om koji igra ulogu \u00abneutralca\u00bb nude\u0107i hadezeovske prijedloge kao svoje i stvaraju\u0107i tako \u0161kolski primjer tzv. \u00absatelitske koalicije\u00bb. Mo\u017ee se zaklju\u010diti da je HDZ imao zdravu i uspje\u0161nu strategiju, jer ta je stranka ne samo zadr\u017eala kontrolu nad Zagrebom ve\u0107 i naru\u0161ila odnose u koaliciji, stvaraju\u0107i si tako povoljnije uvjete za pobjedu na idu\u0107im lokalnim izborima.<\/p>\n\n\n\n

\"Franjo
Franjo Tu\u0111man na predizbornom plakatu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Isto tako mo\u017ee se zaklju\u010diti da je strategija koalicije, zasnovana na pogre\u0161nim premisama, neslavno podbacila. Koalicijske stranke zagovarale su razli\u010dite pristupe problemu: (I) radikalizacija i deinstitucionalizacija sukoba i (II) pozicijski rat kroz politi\u010dke institucije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se prvog pristupa ti\u010de, zagovarale su ga uglavnom male koalicijske stranke (i to javnim skupovima i demonstracijama), dok se ve\u0107ina velikih stranaka tome protivi, ocijeniv\u0161i kako nije pogodno vrijeme. Drugi pristup deinstitucionalizaciji sukoba bio je onaj HSS-a i HSLS-a: raspu\u0161tanje Gradske skup\u0161tine i iznu\u0111ivanje novih izbora. Tom su se kursu usprotivili SDP i dio HND-a smatraju\u0107i da bi se raspu\u0161tanjem Skup\u0161tine HDZ izvukao iz nezakonite i neustavne pozicije te kako bi Vlada napokon mogla imenovati povjerenika za Grad Zagreb. Osim toga, to bi zna\u010dilo i raspad koalicije, a samim time i sigurnu pobjedu HDZ-a na idu\u0107im lokalnim izborima. Ivica Ra\u010dan (SDP) je zagovarao borbu kroz politi\u010dke institucije, naivno vjeruju\u0107i kako \u0107e stalnim guranjem HDZ-a van zakonskih okvira \u00abeducirati\u00bb bira\u010de koji \u0107e na izborima kazniti HDZ. Taj pristup je tako\u0111er bio proma\u0161aj jer je 36,6% bira\u010da ocijenilo da je HDZ potukao koaliciju u borbama za Zagreba\u010dke krize. <\/p>\n\n\n\n

\"Ivica
Ivica Ra\u010dan<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zadnja faza sukoba po\u010dela je 1997., kad se 20. velja\u010de stvara nova koalicija (HKDU, HNS, HSLS, SDP). Budu\u0107i HKDU i HNS nisu pre\u0161li izborni prag od 5 %, postizborna koalicija se svela na SDP i HSLS. HDZ osvaja 34,9 % glasova i 48 % mandata, koalicija osvaja 44,5 % glasova i 46 % mandata, a HSS koji je na izbore izi\u0161la samostalno osvaja 7,7% glasova i 6% mandata. Tako je HSS postao pivotalnom strankom (stranka \u010diji broj mandata nije manji od apsolutne razlike u broju mandata dvije suprotstavljene stranke ili koalicije), ali njezino vodstvo odbija preuzeti odgovornost i razrije\u0161iti Krizu u korist legitimnih pobjednika prethodnih izbora i biv\u0161ih koalicijskih partnera. Napokon, 2 HSS-ova vije\u0107nika prelaze HDZ-u koji time osigurava legalnu, ali nelegitimnu pobjedu, a time i kontrolu nad Gradom Zagrebom.<\/p>\n\n\n\n

IZVORI:<\/h3>\n\n\n\n
    \n
  • Mirjana Kasapovi\u0107, Ivan \u0160iber, Nenad Zako\u0161ek: Bira\u010di i demokracija: str. 95-143, Zagreba\u010dka kriza: Studija slu\u010daja, M. Kasapovi\u0107, 1998: Zagreb<\/li>\n\n\n\n
  • Zdravko Tomac: Zagreba\u010dka kriza, 1997: Zagreb<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zagreba\u010dka kriza je doga\u0111aj iz moderne hrvatske politi\u010dke povijesti, koji je obilje\u017eio drugu polovicu 1990-ih i ukazao na prevladavaju\u0107e makijavelisti\u010dko shva\u0107anje u tada\u0161njoj hrvatskoj politici. Proces se mo\u017ee podijeliti na 3 faze: (I) izborna faza studeni-prosinac 1995; (II) me\u0111uizborna faza prosinac 1995-velja\u010da 1997; (III) izborna faza velja\u010da-svibanj 1997. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":5131,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29],"tags":[247,201,691,584,641,1234,1233],"class_list":["post-5129","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politicka-povijest","tag-franjo-tudman","tag-gimna4","tag-hdz","tag-hrvatska-povijest","tag-hss","tag-sdp","tag-zagrebacka-kriza"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5129"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5129\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5135,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5129\/revisions\/5135"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5131"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}