{"id":5116,"date":"2026-09-21T22:40:05","date_gmt":"2026-09-21T20:40:05","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5116"},"modified":"2026-09-21T22:40:07","modified_gmt":"2026-09-21T20:40:07","slug":"odrzan-webinar-madarska-perspektiva-mohaca-nova-istrazivanja-i-kultura-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/odrzan-webinar-madarska-perspektiva-mohaca-nova-istrazivanja-i-kultura-sjecanja\/","title":{"rendered":"Odr\u017ean webinar: Ma\u0111arska perspektiva Moha\u010da \u2013 nova istra\u017eivanja i kultura sje\u0107anja"},"content":{"rendered":"\n

U ponedjeljak, 21. rujna 2026., Platforma Klio organizirala je webinar posve\u0107en ma\u0111arskoj perspektivi Bitke na Moha\u010dkom polju 1526. godine. Predavanje je pratilo dvadesetak sudionika, a povodom obilje\u017eavanja 500. obljetnice bitke<\/a> razgovaralo se o novijim historiografskim i bioarheolo\u0161kim istra\u017eivanjima, ali i o tome kako se zna\u010denje Moha\u010da tijekom pet stolje\u0107a mijenjalo u ma\u0111arskoj kulturi sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Predavanje je odr\u017eao dr. sc. Denis Njari<\/strong> s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a webinar je moderirao Miljenko Hajdarovi\u0107, predsjednik Platforme Klio i urednik Hrvatskoga povijesnog portala. Njari se u svojem znanstvenom radu bavi hrvatsko-ma\u0111arskim politi\u010dkim i kulturnim odnosima, ranim novim vijekom, osmanskom prisutno\u0161\u0107u u Panoniji i kulturom sje\u0107anja. U predavanju je posebno nastojao povezati suvremena istra\u017eivanja s pitanjima koja su relevantna za pou\u010davanje Povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Moha\u010d izvan pojednostavljenih obja\u0161njenja<\/h2>\n\n\n\n

Jedan od sredi\u0161njih dijelova predavanja bio je posve\u0107en preispitivanju nekih ra\u0161irenih interpretacija Moha\u010dke bitke. Posebno je problematizirano svo\u0111enje poraza na mladost, neiskustvo ili pogre\u0161ne odluke kralja Ludovika II. Jagelovi\u0107a. Njari je naglasio te\u017eak financijski i politi\u010dki polo\u017eaj Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva 1526. godine. Vojska okupljena pred bitku bila je nedovoljno pla\u0107ena i opskrbljena, dok je kraljevska vlast raspolagala vrlo ograni\u010denim sredstvima. U takvim okolnostima odluka da se ne \u010deka dolazak svih mogu\u0107ih poja\u010danja nije predstavljena jednostavno kao takti\u010dka pogre\u0161ka, nego kao odluka donesena pod pritiskom mogu\u0107eg rasipanja vojske.<\/p>\n\n\n\n

Razmotrene su i alternative koje se \u010desto pojavljuju u popularnim prikazima bitke: obrana Budima ili poku\u0161aj zaustavljanja Osmanlija na Dravi. Predava\u010d je upozorio da takve zamisli treba procjenjivati u konkretnome geografskom, logisti\u010dkom i vojnom kontekstu 1526. godine, a ne iz dana\u0161nje perspektive. Posebno je obra\u0111en i lik Ludovika II. Umjesto kasnije slike mladoga kralja koji napu\u0161ta boji\u0161te, predstavljena je interpretacija u kojoj je Ludovik aktivno sudjelovao u borbi te poginuo tijekom povla\u010denja nakon sloma vojske. \u010clanak o njegovoj pogibiji mo\u017eete pro\u010ditati na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u0160to otkrivaju masovne grobnice?<\/h2>\n\n\n\n

Veliku pozornost sudionika privukla su novija bioarheolo\u0161ka istra\u017eivanja na podru\u010dju Moha\u010da. Istra\u017eivanje masovnih grobnica omogu\u0107uje da se o samome tijeku doga\u0111aja vi\u0161e ne zaklju\u010duje samo na temelju pisanih izvora.<\/p>\n\n\n\n

U predavanju su predstavljeni nalazi trauma na posmrtnim ostacima koji upu\u0107uju na mogu\u0107nost da zna\u010dajan broj ljudi pokopanih u masovnim grobnicama nije stradao neposredno u borbi, nego nakon nje. Takvi nalazi otvaraju nova pitanja o zarobljavanju i pogubljenjima nakon bitke te pokazuju koliko arheologija i antropologija mogu izmijeniti ili nadopuniti sliku poznatoga povijesnog doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n

Predstavljen je i projekt Temetetlen Moh\u00e1cs<\/em> \u2013 \u201eNepokopani Moha\u010d\u201c \u2013 u sklopu kojega se provode daljnja antropolo\u0161ka istra\u017eivanja te priprema dostojnije trajno zbrinjavanje posmrtnih ostataka.<\/p>\n\n\n\n

Doroteja Kani\u017eaj \u2013 gotovo zaboravljena protagonistica Moha\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Jedan od osobito zanimljivih dijelova predavanja bio je posve\u0107en Doroteji Kani\u017eaj<\/strong>, udovici palatina Imrea Per\u00e9nyija i jednoj od zna\u010dajnijih vlastelinki svojega vremena. Njezini posjedi obuhva\u0107ali su podru\u010dja dana\u0161nje Ma\u0111arske i Hrvatske, me\u0111u ostalim \u0160iklo\u0161, \u0160arengrad i Valpovo. Nakon Moha\u010dke bitke organizirala je veliki pothvat zbrinjavanja tijela poginulih. O vlastitom je tro\u0161ku okupila stotine ljudi i sve\u0107enstvo te sudjelovala u organizaciji pokopa mrtvih na boji\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

U raspravi nakon predavanja istaknuto je koliko je takav primjer zahvalan za nastavu Povijesti. Doroteja Kani\u017eaj omogu\u0107uje izlazak iz tradicionalnoga narativa usredoto\u010denoga gotovo isklju\u010divo na vladare, vojskovo\u0111e i bitke te otvara pitanja \u017eenske povijesti, dru\u0161tvene odgovornosti, vlastelinske mo\u0107i i svakodnevice ranoga novog vijeka.<\/p>\n\n\n\n

Spomenut je i Soma Turcs\u00e1nyi<\/strong>, sudionik ma\u0111arske revolucije 1848. godine, koji je desetlje\u0107ima poslije vlastitim sredstvima dao podignuti jedno od prvih obilje\u017eja povezanih s pogibijom Ludovika II. Njegova pri\u010da pokazala je kako kultura sje\u0107anja ne nastaje samo odlukama dr\u017eava i institucija nego i djelovanjem pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n

Pet stolje\u0107a razli\u010ditih Moha\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Poseban dio webinara bio je posve\u0107en transformaciji kulture sje\u0107anja od 16. stolje\u0107a do danas. U osmansko je vrijeme prostor bitke obilje\u017eavan iz perspektive pobjednika. Tijekom 19. stolje\u0107a Moha\u010d je postupno postajao jedan od sredi\u0161njih simbola ma\u0111arske nacionalne tragedije, a knji\u017eevnost i povijesno slikarstvo oblikovali su motive koji su sna\u017eno utjecali na kasniju kolektivnu predod\u017ebu bitke. Obilje\u017eavanje 400. obljetnice 1926. godine odvijalo se u sasvim druga\u010dijem politi\u010dkom kontekstu \u2013 nakon Trianonskog ugovora. Moha\u010d je tada dobio dodatno nacionalno i politi\u010dko zna\u010denje. Pedest godina poslije, 1976., socijalisti\u010dka Ma\u0111arska ponovno je reinterpretirala isti doga\u0111aj. U novom spomen-parku naglasak je premje\u0161ten s religijskih i dinasti\u010dkih elemenata na stradanje naroda i kritiku feudalnih elita.<\/p>\n\n\n\n

Uo\u010di 500. obljetnice 2026. godine ponovno se mijenja na\u010din obilje\u017eavanja. Predstavljeni su radovi na spomen-podru\u010dju, novi interpretacijski sadr\u017eaji, bioarheolo\u0161ka istra\u017eivanja i nastojanje da se u komemoraciju uklju\u010de razli\u010diti narodi koji su sudjelovali u bitki. Sje\u0107anje na Moha\u010d ulazi i u dokumentarne, glazbene i druge suvremene popularnokulturne formate.<\/p>\n\n\n\n

Pet stolje\u0107a razli\u010ditih Moha\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Poseban dio webinara bio je posve\u0107en transformaciji kulture sje\u0107anja od 16. stolje\u0107a do danas. U osmansko je vrijeme prostor bitke obilje\u017eavan iz perspektive pobjednika. Tijekom 19. stolje\u0107a Moha\u010d je postupno postajao jedan od sredi\u0161njih simbola ma\u0111arske nacionalne tragedije, a knji\u017eevnost i povijesno slikarstvo oblikovali su motive koji su sna\u017eno utjecali na kasniju kolektivnu predod\u017ebu bitke.<\/p>\n\n\n\n

Obilje\u017eavanje 400. obljetnice 1926. godine odvijalo se u sasvim druga\u010dijem politi\u010dkom kontekstu \u2013 nakon Trianonskog ugovora. Moha\u010d je tada dobio dodatno nacionalno i politi\u010dko zna\u010denje. Pedest godina poslije, 1976., socijalisti\u010dka Ma\u0111arska ponovno je reinterpretirala isti doga\u0111aj. U novom spomen-parku naglasak je premje\u0161ten s religijskih i dinasti\u010dkih elemenata na stradanje naroda i kritiku feudalnih elita.<\/p>\n\n\n\n

Uo\u010di 500. obljetnice 2026. godine ponovno se mijenja na\u010din obilje\u017eavanja. Predstavljeni su radovi na spomen-podru\u010dju, novi interpretacijski sadr\u017eaji, bioarheolo\u0161ka istra\u017eivanja i nastojanje da se u komemoraciju uklju\u010de razli\u010diti narodi koji su sudjelovali u bitki. Sje\u0107anje na Moha\u010d ulazi i u dokumentarne, glazbene i druge suvremene popularnokulturne formate. Upravo je usporedba tih razli\u010ditih na\u010dina obilje\u017eavanja pokazala koliko kultura sje\u0107anja govori ne samo o doga\u0111aju koji se pamti nego i o vremenu u kojem se to sje\u0107anje oblikuje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Je li za na\u0161 prostor va\u017enija 1492. ili 1526. godina?<\/h2>\n\n\n\n

Rasprava nakon predavanja otvorila je i \u0161ire pitanje povijesne periodizacije. U \u0161kolskom se pou\u010davanju 1492. godina \u010desto koristi kao konvencionalna granica izme\u0111u srednjega i novoga vijeka zbog Kolumbova dolaska u Ameriku. Sudionici su problematizirali koliko je takva periodizacija primjerena za srednju i jugoisto\u010dnu Europu. Za hrvatski i ugarski prostor Moha\u010dka bitka 1526. godine i doga\u0111aji koji su slijedili imali su mnogo neposrednije posljedice: raspad dotada\u0161nje politi\u010dke strukture Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva, daljnje osmansko \u0161irenje i izbor Ferdinanda Habsbur\u0161kog za hrvatskoga kralja na saboru u Cetinu po\u010detkom 1527. godine.<\/p>\n\n\n\n

Time je otvoreno va\u017eno didakti\u010dko pitanje: trebamo li u\u010denike u\u010diti periodizaciju kao zadanu podjelu vremena ili im pokazati da su granice povijesnih razdoblja historiografske konstrukcije koje ovise o prostoru, procesu i pitanju koje postavljamo?<\/p>\n\n\n\n

Moha\u010d, reformacija i dugoro\u010dne posljedice<\/h2>\n\n\n\n

U raspravi se govorilo i o utjecaju osmanskih osvajanja na \u0161irenje reformacije u Ugarskoj. Slabljenje postoje\u0107ih crkvenih i politi\u010dkih struktura stvorilo je prostor za brzo \u0161irenje protestantskih ideja, posebno kalvinizma me\u0111u ma\u0111arskim stanovni\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n

Taj je proces va\u017ean i za razumijevanje dugoro\u010dnog oblikovanja ma\u0111arskoga kulturnog i nacionalnog identiteta. Moha\u010d se stoga ne mo\u017ee promatrati samo kao vojni poraz, nego kao doga\u0111aj nakon kojega slijedi \u010ditav niz politi\u010dkih, dru\u0161tvenih, vjerskih i kulturnih promjena.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Od bitke prema povijesnom mi\u0161ljenju<\/h2>\n\n\n\n

Za u\u010ditelje i nastavnike Povijesti mo\u017eda je najva\u017eniji zaklju\u010dak webinara da Moha\u010dku bitku ne treba svesti na datum, odnos snaga i posljedicu poraza. Moha\u010d pru\u017ea mogu\u0107nost za rad s razli\u010ditim vrstama povijesnih izvora, usporedbu historiografskih interpretacija, istra\u017eivanje povijesne perspektive, analizu uzroka i posljedica te prou\u010davanje na\u010dina na koji dru\u0161tva oblikuju i mijenjaju sje\u0107anje na pro\u0161lost. Posebno je koristan razvoj spomen-podru\u010dja od osmanskog razdoblja preko nacionalnog romantizma i socijalisti\u010dke interpretacije do obilje\u017eavanja 500. obljetnice. Isti doga\u0111aj mo\u017ee tako postati primjer na kojem u\u010denici istra\u017euju kako se pro\u0161lost interpretira, simboli\u010dki oblikuje i prilago\u0111ava potrebama razli\u010ditih vremena.<\/p>\n\n\n\n

Webinar je time povezao recentna historiografska i interdisciplinarna istra\u017eivanja s konkretnim pitanjima nastave Povijesti. Upravo je takvo povezivanje akademske historiografije i u\u010dionice jedan od ciljeva stru\u010dnih aktivnosti Platforme Klio i Hrvatskoga povijesnog portala.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Seriju \u010dlanaka povodom 500. obljetnice Moha\u010dke bitke potra\u017eite na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ponedjeljak, 21. rujna 2026., Platforma Klio organizirala je webinar posve\u0107en ma\u0111arskoj perspektivi Bitke na Moha\u010dkom polju 1526. godine. Predavanje je pratilo dvadesetak sudionika, a povodom obilje\u017eavanja 500. obljetnice bitke razgovaralo se o novijim historiografskim i bioarheolo\u0161kim istra\u017eivanjima, ali i o tome kako se zna\u010denje Moha\u010da tijekom pet stolje\u0107a mijenjalo u ma\u0111arskoj kulturi sje\u0107anja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5112,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[1230,1231,979,978,168,1232,175],"class_list":["post-5116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-platforme-klio","tag-denis-njari","tag-doroteja-kanizaj","tag-mohac500","tag-mohacka-bitka","tag-platforma-klio","tag-soma-turcsanyi","tag-webinar"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5116"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5119,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5116\/revisions\/5119"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}