{"id":5092,"date":"2026-09-19T19:56:08","date_gmt":"2026-09-19T17:56:08","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5092"},"modified":"2026-11-07T20:34:59","modified_gmt":"2026-11-07T19:34:59","slug":"izvjestaj-s-nece-lab-on-ai-and-the-future-of-historical-learning","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/izvjestaj-s-nece-lab-on-ai-and-the-future-of-historical-learning\/","title":{"rendered":"Izvje\u0161taj s NECE Lab on AI and the Future of Historical Learning"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako pou\u010davati povijest u trenutku kada umjetna inteligencija mo\u017ee stvarati uvjerljive tekstove, slike, animacije i povijesne persone, a pritom prikriti podrijetlo podataka, izostaviti va\u017ene \u010dinjenice ili reproducirati kulturne i politi\u010dke pristranosti? To je pitanje povezalo istra\u017eiva\u010de, nastavnike, muzejske i memorijalne stru\u010dnjake te predstavnike organizacija civilnog dru\u0161tva iz petnaest europskih zemalja na NECE Labu odr\u017eanom od 16. do 18. rujna 2026. u Salzburgu. Kao istra\u017eiva\u010d budu\u0107nosti pou\u010davanja povijesti Hrvatsku je predstavljao Miljenko Hajdarovi\u0107 (Platforma Klio).<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns has-border-color has-vivid-red-border-color has-palette-color-5-background-color has-background is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\" style=\"border-width:1px;border-top-left-radius:10px;border-top-right-radius:10px;border-bottom-left-radius:10px;border-bottom-right-radius:10px\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>ENGLISH TRANSLATION: <\/strong><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<div class=\"wp-block-file alignleft\"><a id=\"wp-block-file--media-364cd271-0cd9-4668-9702-4c9cbe6eac55\" href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-admin\/admin-post.php?action=hpp_repo_download&#038;file=5108\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">NECE_Lab_AI_Future_Historical_Learning_EN<\/a><a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-admin\/admin-post.php?action=hpp_repo_download&#038;file=5108\" class=\"wp-block-file__button wp-element-button\" download aria-describedby=\"wp-block-file--media-364cd271-0cd9-4668-9702-4c9cbe6eac55\">Download<\/a><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trodnevni program bio je organiziran u tri tematske cjeline: susret s umjetnom inteligencijom, povijesna svijest umjetne inteligencije te AI kao mjesto eti\u010dkog i moralnog sukoba. Predavanja su se izmjenjivala s radom u skupinama, analizom konkretnih alata i zavr\u0161nim World Caf\u00e9om. Sredi\u0161nji zaklju\u010dak nije bio da \u0107e tehnologija sama odrediti budu\u0107nost povijesnog u\u010denja. <strong>Va\u017enije je ho\u0107e li u\u010denici i gra\u0111ani razviti znanje potrebno za prepoznavanje na\u010dina na koji nastaju povijesne tvrdnje, slike i pripovijesti te ho\u0107e li obrazovne ustanove osigurati uvjete za takav rad<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"681\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-2.jpg\" alt=\"Trodnevni program je vrlo spretno i energi\u010dno moderirao Patrick Siegele\" class=\"wp-image-5094\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-2.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-2-767x408.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-2-300x159.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Trodnevni program je vrlo spretno i energi\u010dno moderirao Patrick Siegele<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Europski laboratorij povijesnog i gra\u0111anskog obrazovanja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>NECE<\/strong>, odnosno <strong>Networking European Civic Education<\/strong>, povezuje stru\u010dnjake gra\u0111anskog obrazovanja i poti\u010de transnacionalnu suradnju. Salzbur\u0161ki Lab organizirali su THE CIVICS Innovation Hub, austrijski program OeAD ERINNERN:AT i Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Salzburgu, uz financijsku potporu njema\u010dke Savezne agencije za gra\u0111ansko obrazovanje. Doma\u0107in je bio Unipark Nonntal Sveu\u010dili\u0161ta u Salzburgu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dekan <strong>Martin Knoll <\/strong>u pozdravnom je obra\u0107anju podsjetio da su humanisti\u010dke znanosti donedavno raspravljale o digitalnim sjenama: o tome kako nedigitalizirani izvori postaju manje vidljivi u istra\u017eivanjima te kako dostupnost digitalnih izvora mo\u017ee prenaglasiti povezanost, a potisnuti diskontinuitete. Razvoj generativne umjetne inteligencije dodatno zao\u0161trava taj problem jer ra\u010dunalni sustavi vi\u0161e ne slu\u017ee samo pronala\u017eenju podataka, nego proizvode nove prikaze pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Anja Ostermann<\/strong> predstavila je djelovanje THE CIVICS Innovation Huba i NECE-a kao europskog prostora povezivanja prakti\u010dara i istra\u017eiva\u010da. Patrick Siegele iz OeAD ERINNERN:AT objasnio je da je Lab zami\u0161ljen kao mjesto na kojem \u0107e se rasprava o AI-ju spustiti s op\u0107e razine na stvarne potrebe \u0161kola, muzeja, memorijalnih ustanova i organizacija civilnog dru\u0161tva. Posebnu je va\u017enost pritom imala eti\u010dka odgovornost prema pre\u017eivjelima, njihovim obiteljima i zajednicama \u010dija se pro\u0161lost digitalno predstavlja.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Novi medij ili novi obrazac sje\u0107anja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Victoria Grace Richardson-Walden<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Sussexu, ravnateljica Landecker Digital Memory Laba, otvorila je stru\u010dni dio pitanjem uvodi li umjetna inteligencija novu paradigmu u sje\u0107anje i obrazovanje o Holokaustu. Holokaust je opisala kao grani\u010dni slu\u010daj povijesnog i moralnog razumijevanja: na\u010din na koji se nosimo s njegovim prikazivanjem otkriva mnogo o \u0161irim pravilima povijesnog istra\u017eivanja, pou\u010davanja i komemoracije. Njezina je temeljna poruka bila da AI ne treba promatrati kao jednu tehnologiju ni kao neizbje\u017enu revoluciju. Razli\u010diti modeli imaju razli\u010dite podatke, arhitekture, poslovne interese i na\u010dine uporabe. Zato pitanje &#8220;\u0161to AI \u010dini povijesti&#8221; treba zamijeniti preciznijim pitanjima: koji sustav, nad kojim podacima, za koju svrhu i pod \u010dijom odgovorno\u0161\u0107u? Takva preciznost omogu\u0107uje izlazak iz podjele na tehnolo\u0161ki optimizam i katastrofi\u010dne prognoze.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na primjeru vlastitog AI-generiranog portreta pokazala je kako model istodobno reproducira rodne stereotipe, pojednostavljenu predod\u017ebu arhiva i hijerarhiju institucija koje smatra autoritativnima za sje\u0107anje na Holokaust. Kada sustav spaja arhivske fotografije, institucionalne izvore i generirani sadr\u017eaj u jedinstvenu sliku, bri\u0161u se razlike izme\u0111u izvora, interpretacije i vizualnog pasti\u0161a. Problem stoga nije samo u tome je li prikaz \u010dinjeni\u010dno pogre\u0161an, nego i u tome \u0161to korisnik \u010desto ne vidi proces odabira i konstrukcije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upozorila je i na ograni\u010denja pristupa koji AI-generirane prikaze jednostavno suprotstavlja autenti\u010dnim povijesnim fotografijama. Ni fotografija nije neutralan prozor u pro\u0161lost: mnoge fotografije Holokausta snimili su po\u010dinitelji, a njihov smisao ovisi o kontekstu, izboru i na\u010dinu prikazivanja. Obrazovni odgovor zato ne bi smio stati na ozna\u010davanju la\u017enog sadr\u017eaja. U\u010denike treba u\u010diti kako se svaki povijesni prikaz proizvodi, tko mu daje autoritet i koje su perspektive iz njega izostavljene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za muzeje, memorijalne ustanove i nastavnike iz toga proizlazi prakti\u010dna obveza transparentnosti. Potrebno je objasniti podrijetlo gra\u0111e, dokumentirati odluke donesene pri digitalnoj obradi te uklju\u010diti korisnike u razgovor o izboru i konstrukciji. Povjerenje se ne gradi tvrdnjom da je ustanova nepogre\u0161iva, nego pokazivanjem kako je do odre\u0111ene interpretacije do\u0161la.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Povijest komunizma izme\u0111u \u0161kole sje\u0107anja i politi\u010dkog pritiska<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Denitsa Vidolova<\/strong> iz Sofia Platform Foundation govorila je o potrebama povijesnog i gra\u0111anskog obrazovanja u kontekstu kulture sje\u0107anja. Polazi\u0161te joj je bilo bugarsko iskustvo i projekt <a href=\"https:\/\/belene.camp\/en\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Histories from Belene<\/a>, posve\u0107en najve\u0107em i najdugovje\u010dnijem logoru za prisilni rad iz komunisti\u010dkog razdoblja u Bugarskoj. Belene je mjesto sna\u017enih kontrasta: arheolo\u0161ka ba\u0161tina, prirodni rezervat, nedovr\u0161eni projekt nuklearne elektrane i prostor politi\u010dke represije nalaze se na istom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vidolova je izdvojila tri problema. Povijesno i gra\u0111ansko obrazovanje zauzimaju rubno mjesto u formalnom sustavu. Politi\u010dka polarizacija izravno utje\u010de na kurikulum, ud\u017ebenike i pristup \u0161kolama. Istodobno nedostaje i fizi\u010dka i pedago\u0161ka infrastruktura za suvremenu kulturu sje\u0107anja. Povijest komunisti\u010dkog razdoblja u bugarski je kurikulum sustavnije uklju\u010dena tek od \u0161kolske godine 2019.\/2020., dok se gra\u0111anski odgoj kao zaseban predmet izvodi tek u posljednja dva razreda srednje \u0161kole, kada u\u010denici ve\u0107 imaju druge ispitne prioritete. Projekt u Beleneu bilje\u017ei svjedo\u010danstva pre\u017eivjelih i razvija digitalne razgovore, obrazovne materijale, seminare i ljetne \u0161kole. Hitnost toga rada pokazuje podatak iz izlaganja: od \u0161estero pre\u017eivjelih \u010dija su svjedo\u010danstva snimljena od po\u010detka projekta 2022. godine, u vrijeme Laba \u017eiv je bio samo jedan. Digitalni formati mogu pomo\u0107i o\u010duvanju glasova svjedoka, ali ne mogu sami nadomjestiti povijesni kontekst, susret s mjestom i stru\u010dno vo\u0111enu raspravu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107ega dana Vidolova je predstavila i prakti\u010dan rad na realisti\u010dnim filmskim animacijama\/simulacijama pro\u0161losti. Taj je primjer otvorio pitanje kako privu\u0107i mlade vizualnim formatima, a da se ne zamagli granica izme\u0111u dokumenta i rekonstrukcije. U takvom radu presudni su jasno ozna\u010davanje, obja\u0161njenje na\u010dina nastanka, kontrola povijesnog sadr\u017eaja i mogu\u0107nost da korisnik razlikuje zabilje\u017eeno svjedo\u010danstvo od naknadno proizvedene vizualizacije.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"592\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5097\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-3.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-3-768x355.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-3-300x139.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Prvi dan zavr\u0161en je lovom na blago na ulicama Salzburga. Sudionici su podijeljeni na 8 grupa istra\u017eivali kulturno-povijesnu ba\u0161tinu i kulturu sje\u0107anja po (vi\u0161e-manje) uspje\u0161nim uputama koje je napisao ChatGPT.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako veliki jezi\u010dni modeli stvaraju odgovor<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Claudia M\u00fcller-Birn<\/strong> sa Slobodnog sveu\u010dili\u0161ta u Berlinu objasnila je funkcioniranje velikih jezi\u010dnih modela bez mistificiranja njihove &#8220;inteligencije&#8221;. Tekst se dijeli na tokene, tokeni se pretvaraju u numeri\u010dke prikaze, a mehanizam pa\u017enje procjenjuje odnose me\u0111u njima. Sustav zatim ra\u010duna vjerojatne nastavke. Izbor nije uvijek rije\u010d s najve\u0107om vjerojatno\u0161\u0107u, zbog \u010dega isti upit mo\u017ee proizvesti razli\u010dite odgovore. Va\u017ean dio izlaganja odnosio se na razliku izme\u0111u skrivenih ra\u010dunskih procesa modela i obja\u0161njenja koje model naknadno daje korisniku. Istra\u017eivanja interpretabilnosti pokazuju da model ponekad unaprijed usmjeri nastavak prema odre\u0111enom zavr\u0161etku te zatim gradi tekst prema njemu. Kada ga se pita kako je do\u0161ao do odgovora, mo\u017ee proizvesti uvjerljivo, ali neto\u010dno obja\u0161njenje vlastitog postupka. Prikazani lanac razmi\u0161ljanja zato ne treba poistovjetiti sa stvarnim unutarnjim procesom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">M\u00fcller-Birn navela je nekoliko nalaza va\u017enih za obrazovanje. <strong>Topliji i emocionalno prilago\u0111en ton mo\u017ee pove\u0107ati sklonost modela da se slo\u017ei s korisnikom, \u010dak i kada korisnik iznosi neto\u010dnu tvrdnju.<\/strong> Kvaliteta AI-povratne informacije ovisi o kvaliteti u\u010denikova po\u010detnog zaklju\u010divanja, pa op\u0107a obuka iz promptanja ne uklanja razlike izme\u0111u u\u010denika. Odgovori o spornim povijesnim prvenstvima mijenjaju se s jezikom upita, a sa\u017eimanje svjedo\u010danstava mo\u017ee izostaviti upravo one proturje\u010dne ili bolne pojedinosti koje su povijesno najva\u017enije. Njezine preporuke bile su operativne: <\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>raditi s vlastitim provjerenim izvorima, <\/li>\n\n\n\n<li>tra\u017eiti sljedive izvore za \u010dinjeni\u010dne tvrdnje, <\/li>\n\n\n\n<li>slo\u017eene zadatke rastaviti na manje korake, <\/li>\n\n\n\n<li>upite formulirati neutralno i <\/li>\n\n\n\n<li>izrijekom dopustiti modelu da odgovori kako ne\u0161to ne zna. <\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AI mo\u017ee biti koristan kriti\u010dki sugovornik, ali njegov odgovor treba provjeravati, a ne prihva\u0107ati na temelju te\u010dnosti i samouvjerenog tona.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Metakognicija kao uvjet povijesnog mi\u0161ljenja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Christoph K\u00fchberger<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Salzburgu povezao je umjetnu inteligenciju s metakognicijom i disciplinarnim povijesnim mi\u0161ljenjem. Njegova sredi\u0161nja teza glasi da <strong>povijesno mi\u0161ljenje u doba AI-ja zahtijeva sposobnost kriti\u010dkog ispitivanja tu\u0111ih konstrukcija povijesti i promi\u0161ljanja vlastitog postupka<\/strong>. Metakognicija obuhva\u0107a pra\u0107enje, procjenjivanje i reguliranje vlastitoga mi\u0161ljenja i u\u010denja. AI nije stvorio potrebu za metakognicijom, nego je razotkrio koliko je ona u nastavi povijesti zanemarena. \u0160to su generirani odgovori uvjerljiviji, to u\u010denik mora jasnije znati \u0161to \u010dini kada analizira izvor, uspore\u0111uje perspektive, procjenjuje tvrdnju ili gradi povijesnu pripovijest. Bez tog proceduralnog i epistemolo\u0161kog znanja rad s AI-jem lako se svodi na povr\u0161no promptanje.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"639\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5099\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-4.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-4-300x150.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-4-767x383.jpg 767w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Predavanje prof. K\u00fchbergera<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">K\u00fchberger je razlikovao znanje o vlastitom povijesnom znanju, znanje o izvo\u0111enju povijesnog mi\u0161ljenja i svijest o granicama vlastitih kompetencija. U\u010denik bi trebao mo\u0107i objasniti odakle dolazi njegovo znanje, koje su perspektive u njega ugra\u0111ene, koliko je pouzdano i pod kojim ga je uvjetima spreman izmijeniti. Jednako je va\u017eno znati odabrati metodu analize, potkrijepiti tvrdnju dokazima i prepoznati kada vlastito znanje nije dovoljno za uravnote\u017eenu interpretaciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao primjer metakognitivnog prijenosa naveo je povezivanje analize rekonstrukcijskog crte\u017ea prapovijesti s kasnijom analizom povijesnog filma. U\u010denici ne usvajaju samo postupak za jedan zadatak, nego prepoznaju da je svaki prikaz pro\u0161losti konstrukcija. U radu s AI-jem nastavnik zato ostaje klju\u010dan: usmjerava pa\u017enju, poti\u010de u\u010denika da verbalizira postupak, zaustavlja prebrz zaklju\u010dak i poma\u017ee mu procijeniti vlastiti rezultat.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kakvu pro\u0161lost zami\u0161ljaju generatori slika<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Heinrich Ammerer<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Salzburgu predstavio je istra\u017eivanje povijesne svijesti u AI-generiranim slikama. Pomo\u0107u pet tada vode\u0107ih sustava, me\u0111u njima Midjourneyja, Stable Diffusiona, Fluxa, DALL-E-ja i Leonardo Phoenixa, izradio je ne\u0161to vi\u0161e od tisu\u0107u slika na temelju osam skupina upita. Analiza je obuhvatila 99 kategorija i 389 potkategorija, uz provjeru me\u0111ukoderske pouzdanosti na deset posto uzorka. Modeli su slabo rje\u0161avali zadatke koji su zahtijevali prepoznavanje povijesne va\u017enosti. U pribli\u017eno tri \u010detvrtine slu\u010dajeva prikazani doga\u0111aj ili osoba bili su previ\u0161e op\u0107eniti da bi ih se moglo identificirati. Me\u0111u prikazanim osobama 91 posto bilo je bijelo, a 83 posto mu\u0161ko. Prevladavali su Europa i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, dok su Azija, Afrika i islamski svijet gotovo izostali. Povijesna va\u017enost \u010desto je vizualizirana ratom, po\u017earima, nemirima i drugim dramati\u010dnim prizorima. Pri stvaranju op\u0107ih prizora odre\u0111enog razdoblja modeli su bili uvjerljiviji, ali su se oslanjali na prepoznatljive stereotipe. Srednji vijek povezivali su s dugim haljinama, kamenim ili drvenim gra\u0111evinama i sajmovima, a 20. stolje\u0107e s urbanim ameri\u010dkim prizorima, automobilima, oglasima i zalogajnicama. U usporedbi \u017eivota u Isto\u010dnoj i Zapadnoj Njema\u010dkoj razlike su \u010desto bile nejasne ili karikirane u sliku zapadne utopije i isto\u010dne distopije. Junak se gotovo redovito pojavljivao kao bijeli mu\u0161ki ratnik, uz oru\u017eje, pla\u0161t i solarne simbole.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za nastavu povijesti takvi rezultati nude dva smjera rada. Generirane slike mogu se analizirati kao reprezentacije koje otkrivaju kulturne obrasce, pristranosti i ograni\u010denja modela. Mogu se i namjerno proizvoditi kao materijal za usporedbu perspektiva, primjerice kako bi u\u010denici raspravljali o tome \u0161to se mijenja kada se isti doga\u0111aj prikazuje iz perspektive razli\u010ditih skupina. Ammerer je ipak naglasio da rezultati ovise o generaciji modela. Na pitanje autora ovog izvje\u0161taja planira li istra\u017eivanje ponoviti s novijim modelima odgovorio je da bi vremenska usporedba razvoja bila vrlo vrijedna.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Podaci pristranost i mo\u0107 platformi<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Mykola Makhortykh <\/strong>sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bernu premjestio je pozornost s vidljivog odgovora na sustav koji ga proizvodi. Na rezultate utje\u010du izvori uklju\u010deni u skupove za u\u010denje, odluke o \u010di\u0161\u0107enju podataka, arhitektura modela, na\u010din implementacije i pona\u0161anje korisnika. Poseban je problem \u0161to istra\u017eiva\u010di uglavnom nemaju potpuni uvid u sastav komercijalnih skupova podataka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U povijesti i kulturi sje\u0107anja pristranost nije uvijek mogu\u0107e definirati kao jednostavno odstupanje od jednoga to\u010dnog odgovora. Ako tra\u017eilica na upit o koncentracijskom logoru prikazuje ve\u0107inom slike nekoliko najpoznatijih mjesta, treba li pravedniji rezultat odra\u017eavati stvarnu zastupljenost sa\u010duvanih fotografija, povijesni zna\u010daj pojedinog logora ili ravnomjerniju vidljivost ve\u0107eg broja mjesta? Sli\u010dno pitanje nastaje kada Yandex prikazuje heroje, \u017ertve i ratne zlo\u010dince u sukobima u kojima je sudjelovala Rusija. Odgovor ovisi o tome kako se definira po\u017eeljna reprezentacija pro\u0161losti. Uobi\u010dajeni postupci obrade podataka uklanjaju osjetljive podatke, \u0161tetan sadr\u017eaj, gramati\u010dki slab tekst ili tehni\u010dki \u0161um, a \u010desto daju prednost sadr\u017eajima iz podru\u010dja STEM-a. Takvi filtri ne rje\u0161avaju povijesne prijepore, sukobljene interpretacije ni neravnomjernu vidljivost zajednica. Tehni\u010dki kvalitetan korpus zato mo\u017ee i dalje biti povijesno uzak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Makhortykh je naglasio da generativni AI mijenja informacijski ekosustav zato \u0161to korisnik vi\u0161e ne \u010dita samo gotov rezultat, nego vodi razgovor, postavlja dodatna pitanja i dobiva personalizirani prikaz. Budu\u0107a istra\u017eivanja moraju ispitati koje povijesne podatke modeli koriste, kako njihovu pristranost uop\u0107e operacionalizirati, koje arhitekture odgovaraju potrebama povijesnog obrazovanja te pove\u0107ava li razgovor s AI-jem povjerenje u povijesne informacije ili ga slabi. U raspravi je dodao da mogu\u0107nost odgovornijeg razvoja ovisi i o resursima: kvalitetno testiranje, prilagodba modela i dugoro\u010dno odr\u017eavanje zahtijevaju vrijeme, stru\u010dnjake i novac koje manje ustanove \u010desto nemaju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"592\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-5.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5101\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-5.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-5-768x355.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-5-300x139.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Animiranje povijesnih fotografija i digitalna rekonstrukcija<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Robert Breber<\/strong> iz produkcijske ku\u0107e Cuts &amp; Mouse predstavio je postupak animiranja povijesnih fotografija za dokumentarni film. Rad je po\u010dinjao restauriranjem i pove\u0107avanjem izvorne fotografije te prilagodbom formata. Zatim su kori\u0161teni razli\u010diti video-modeli, me\u0111u njima Runway i Kling, kako bi se proizveo velik broj varijanti. Ve\u0107ina rezultata bila je neupotrebljiva, pa je odabir prihvatljivih kratkih isje\u010daka ostao ljudski i izrazito iterativan posao. U zavr\u0161noj obradi korigirane su boje, smanjen broj sli\u010dica u sekundi te su dodani zrnatost, ogrebotine i zamu\u0107enje kako bi se generirani pokret vizualno povezao s izvornim snimkama. Autori su taj postupak nazvali digitalnom rekonstrukcijom jer je polazi\u0161te bila stvarna fotografija, dok je pokret generiran. Upravo taj naziv pokazuje eti\u010dku napetost: gledatelj mo\u017ee do\u017eivjeti pokret kao dokument doga\u0111aja premda on nikada nije snimljen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Produkcija je nastala prije dono\u0161enja novih pravila austrijske javne televizije ORF. Generirani sadr\u017eaj tada je bio naveden samo u odjavnoj \u0161pici, dok novije smjernice zahtijevaju vidljivu oznaku u kutu slike. Usporedba s modelima dostupnima 2026. pokazala je naglo pobolj\u0161anje brzine i uvjerljivosti, uklju\u010duju\u0107i automatski generiran govor. Time potreba za jasnim ozna\u010davanjem postaje jo\u0161 va\u017enija.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Razgovor s povijesnim prista\u0161ama nacizma<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Robert Sch\u00e4fer<\/strong> i <strong>Nicolas Python<\/strong> predstavili su prototip <em>Talk to a Nazi<\/em>, razgovorni alat utemeljen na zbirci autobiografskih pisama ranih \u010dlanova Nacionalsocijalisti\u010dke njema\u010dke radni\u010dke stranke. Pisma su prikupljena 1934. u natje\u010daju koji je sociolog Theodore Fred Abel organizirao u suradnji s NSDAP-om. <a href=\"https:\/\/digitalcollections.hoover.org\/objects\/58225\/theodore-fred-abel-papers\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Digitalizirani Abel Papers<\/a> danas se \u010duvaju u Hoover Institution Library and Archives. Za prototip je odabrano petnaest osoba koje predstavljaju razli\u010dite profile. Korisnik mo\u017ee odabrati osobu i pitati je za razloge pristupanja stranci, obiteljsko podrijetlo ili iskustva Prvoga svjetskog rata i pora\u0107a. Sustav pretra\u017euje odabrani skup izvora i oblikuje odgovor iz perspektive te osobe. Uz personu djeluje zaseban &#8220;edukator&#8221; koji odgovor smje\u0161ta u povijesni i znanstveni kontekst. Autori su posebno naglasili va\u017enost tog drugog glasa jer neposredna simulacija nacisti\u010dkog govora mo\u017ee biti uznemiruju\u0107a, manipulativna ili privla\u010dna korisnicima koji ve\u0107 simpatiziraju tu ideologiju. Tehni\u010dki se alat oslanja na semanti\u010dko pretra\u017eivanje vektorske baze i dohva\u0107anje unaprijed odabranih ulomaka prije nego \u0161to jezi\u010dni model oblikuje odgovor. Time se smanjuje prostor za izmi\u0161ljanje, ali tvrdnja da sustav &#8220;ne halucinira&#8221; ipak zahtijeva oprez: svaki generirani odgovor uklju\u010duje izbor ulomaka, njihovo povezivanje i jezi\u010dno oblikovanje. Posebno je osjetljiva funkcija moderniziranja jezika. Ona povijesni tekst pribli\u017eava mladima, ali suvremeni sleng mo\u017ee proizvesti humor, trivijalizaciju ili la\u017eni osje\u0107aj neposrednosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projekt dobro pokazuje da autenti\u010dna baza podataka sama po sebi ne jam\u010di eti\u010dki rezultat. Potrebni su jasna ograni\u010denja <em>persone<\/em>, vidljivost izvora, stru\u010dni kontekst, sustavno testiranje i pedago\u0161ki scenarij koji odre\u0111uje za\u0161to u\u010denik razgovara s takvom personom i \u0161to nakon razgovora treba analizirati. Predstavljeni projekt je izazvao va\u017enu raspravu o pitanju humanizacije nacista kojima se daje prilika da &#8220;objasne svoje postupke&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Radionice i World Caf\u00e9<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izme\u0111u plenarnih predavanja sudionici su radili u skupinama usmjerenima na \u0161kole, muzeje i memorijalne ustanove te rad u zajednici. Takva podjela omogu\u0107ila je da se isti problem promatra u razli\u010ditim institucionalnim uvjetima: \u0161kola ima kurikulum i vrednovanje, muzej zbirku i javnu odgovornost, a organizacija civilnog dru\u0161tva \u010desto ve\u0107u fleksibilnost, ali manje resursa i slabiji pristup formalnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zavr\u0161ni World Caf\u00e9 okupio je perspektive obrazovanja, etike, povijesne teorije i medija. Rotacija sudionika me\u0111u stolovima (i facilitatorima) potaknula je razmjenu iskustava izme\u0111u profesija i dr\u017eava. Metoda je bila primjerena istra\u017eiva\u010dkom laboratoriju jer je omogu\u0107ila brzo povezivanje ideja i prepoznavanje zajedni\u010dkih problema. Njezin je nedostatak bio ograni\u010dena priprema pisanih priloga i kratko vrijeme za njihovo oblikovanje. Uz pribli\u017eno \u010detrdeset stru\u010dnjaka iz petnaest zemalja, unaprijed zadana pitanja, individualna priprema prije susreta i sustavna zavr\u0161na sinteza mogli su proizvesti znatno bogatiji kvalitativni rezultat koji bi ostao upotrebljiv i nakon Laba.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1280\" height=\"634\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-6.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-5102\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-6.jpg 1280w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-6-300x149.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/nece-lab-salzburg-6-767x380.jpg 767w\" sizes=\"auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to iz Salzburga mo\u017ee ponijeti u nastavu povijesti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predavanja nisu ponudila jedinstveni recept, ali su se vi\u0161estruko susrela u nekoliko tvrdnji. <strong>AI-generirani sadr\u017eaj treba promatrati kao povijesnu reprezentaciju, a ne kao neutralan prijenos \u010dinjenica. Provjera pojedina\u010dne tvrdnje ostaje nu\u017ena, ali nije dovoljna<\/strong>: u\u010denici moraju razumjeti odabir podataka, konstrukciju narativa, ulogu platforme i polo\u017eaj vlastitog znanja. Za nastavu povijesti to zna\u010di v<strong>e\u0107i naglasak na proceduralnom znanju<\/strong>. U\u010denik treba znati kako postaviti povijesno pitanje, procijeniti izvor, razlikovati dokaz od interpretacije, usporediti perspektive i objasniti stupanj vlastite sigurnosti. Metakognicija povezuje te radnje jer tra\u017ei da u\u010denik prati i obrazla\u017ee vlastiti postupak. U tom smislu AI ne umanjuje va\u017enost povijesnog mi\u0161ljenja. On \u010dini njegove nedostatke vidljivijima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga zajedni\u010dka poruka odnosi se na <strong>transparentnost<\/strong>. Kada se povijesna fotografija animira, svjedo\u010danstvo sa\u017eima ili povijesna osoba pretvara u razgovornu personu, korisnik mora znati \u0161to je izvor, \u0161to je naknadna obrada, a \u0161to generirani dodatak. Oznaka AI-sadr\u017eaja jest po\u010detak, ali nije zamjena za opis postupka i obrazovnu analizu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107a je poruka institucionalna. Odgovorna uporaba zahtijeva vrijeme, stru\u010dnost, testiranje i odr\u017eavanje. \u0160kole, muzeji i manje organizacije ne mogu same nadzirati komercijalne modele ni financirati vlastitu infrastrukturu. Potrebne su suradni\u010dke mre\u017ee, otvoreni izvori, zajedni\u010dki kriteriji evaluacije i jasnija javna pravila. Upravo je u tome vrijednost NECE Laba: povezao je tehni\u010dko razumijevanje s povijesnom epistemologijom, obrazovnom praksom i etikom sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Salzbur\u0161ki susret pokazao je da se budu\u0107nost povijesnog u\u010denja ne\u0107e odlu\u010divati samo u kvaliteti novih modela. Odlu\u010divat \u0107e se i u kurikulumima, u\u010dionicama, arhivima, muzejima, memorijalnim ustanovama i pravilima prema kojima se generirani sadr\u017eaj ozna\u010dava i obja\u0161njava. Najva\u017enija obrazovna zada\u0107a nije nau\u010diti u\u010denike da dobiju \u0161to uvjerljiviji odgovor, nego da mogu rekonstruirati put od izvora do tvrdnje, prepoznati granice vlastitog znanja i odgovorno procijeniti posljedice odre\u0111ene interpretacije pro\u0161losti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako pou\u010davati povijest u trenutku kada umjetna inteligencija mo\u017ee stvarati uvjerljive tekstove, slike, animacije i povijesne persone, a pritom prikriti podrijetlo podataka, izostaviti va\u017ene \u010dinjenice ili reproducirati kulturne i politi\u010dke pristranosti? To je pitanje povezalo istra\u017eiva\u010de, nastavnike, muzejske i memorijalne stru\u010dnjake te predstavnike organizacija civilnog dru\u0161tva iz petnaest europskih zemalja na NECE Labu odr\u017eanom od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5093,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23,59],"tags":[1221,1227,1225,1226,1223,1228,1220,1222,1224,167],"class_list":["post-5092","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-digitalno-i-ai","category-vijesti-za-edukatore","tag-anja-ostermann","tag-christoph-kuhberger","tag-claudia-muller-birn","tag-denitsa-vidolova","tag-martin-knoll","tag-mykola-makhortykh","tag-nece","tag-networking-european-civic-education","tag-patrick-siegele","tag-umjetna-inteligencija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5092"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5092\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5985,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5092\/revisions\/5985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}