{"id":5031,"date":"2026-09-07T11:32:16","date_gmt":"2026-09-07T09:32:16","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=5031"},"modified":"2026-10-04T18:05:16","modified_gmt":"2026-10-04T16:05:16","slug":"skola-povijest-i-nacionalni-identitet-u-njemackoj-buducnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/skola-povijest-i-nacionalni-identitet-u-njemackoj-buducnosti\/","title":{"rendered":"\u0160kola, povijest i nacionalni identitet u njema\u010dkoj budu\u0107nosti?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uspore\u0111ivanje suvremenoga strana\u010dkog programa s politikama nacisti\u010dke Njema\u010dke zahtijeva oprez. Sli\u010dnost pojedinih ideja, obrazaca i instrumenata ne zna\u010di da su dva politi\u010dka sustava ista niti da vode istom povijesnom ishodu. Ipak, upravo je zada\u0107a povijesnog mi\u0161ljenja prepoznati gdje analogija ima upori\u0161te, a gdje prestaje vrijediti.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg\" alt=\"Preporu\u010deno za u\u010ditelje i nastavnike\" class=\"wp-image-972\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Usporedba bez izjedna\u010davanja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Program AfD-a za izbore u Saskoj-Anhaltu 2026. godine sadr\u017ei vrlo razra\u0111ene prijedloge za \u0161kolstvo, kulturu, politiku sje\u0107anja, obiteljsku politiku i integraciju. Dio tih prijedloga mo\u017ee se uspore\u0111ivati s politikama provo\u0111enima u Njema\u010dkoj nakon 1933. Ne zato \u0161to je rije\u010d o kopiji nacisti\u010dkog programa, nego zato \u0161to se na pojedinim mjestima pojavljuju sli\u010dni politi\u010dki mehanizmi: \u0161kola dobiva zadatak oblikovati po\u017eeljan nacionalni identitet, pro\u0161lost se razvrstava na dijelove koje treba nagla\u0161avati i one koji navodno optere\u0107uju naciju, kultura se promatra kao sredstvo nacionalne homogenizacije, a neke skupine djece izdvajaju se iz zajedni\u010dkog \u0161kolovanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za u\u010ditelje i nastavnike Povijesti posebno je va\u017eno razlikovati sadr\u017eaj od funkcije. Nijedna pojedina\u010dna mjera &#8211; vi\u0161e nastave o Bismarcku, isticanje zastave, poticanje nataliteta ili postojanje posebnih \u0161kola \u2013 sama po sebi nije \u201enacisti\u010dka\u201c. Relevantna postaje kombinacija mjera i na\u010din na koji se obrazovanju, kulturi i povijesti dodjeljuje politi\u010dka zada\u0107a stvaranja unaprijed definiranog tipa nacionalne zajednice.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u201eSchuldkomplex\u201c kao sredi\u0161te nove politike sje\u0107anja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najva\u017eniji odlomak AfD-ova programa za razumijevanje cijelog sklopa nalazi se u poglavlju o kulturi i integraciji. Ondje se njema\u010dko suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u opisuje kao \u201eVerewigung eines Schuldkomplexes\u201c \u2013 ovjekovje\u010denje kompleksa krivnje. Program tvrdi da je takav odnos prema pro\u0161losti doveo do toga da se nacionalni ponos smatra sumnjivim, da se izbjegava pozitivno pozivanje na njema\u010dku povijest prije 1933. i da je nastala \u201eIdentit\u00e4tsst\u00f6rung\u201c, poreme\u0107en nacionalni identitet. AfD pritom izri\u010dito najavljuje da \u0107e tu navodnu identitetsku smetnju \u201eizlije\u010diti\u201c novom patriotskom kulturnom politikom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je vi\u0161e od zahtjeva da se u javnosti govori i o pozitivnim stranama njema\u010dke pro\u0161losti. Program postavlja dijagnozu: dana\u0161nje njema\u010dko dru\u0161tvo navodno je oslabljeno na\u010dinom na koji se nakon 1945. suo\u010davalo s nacisti\u010dkim zlo\u010dinima. Zatim nudi terapiju: ciljano isticanje \u201edobrih strana\u201c njema\u010dke povijesti i stvaranje novog nacionalnog samopouzdanja. Upravo ta veza izme\u0111u interpretacije pro\u0161losti i politi\u010dkog \u201eozdravljenja\u201c sada\u0161njosti \u010dini Schuldkomplex klju\u010dnim za razumijevanje ostalih prijedloga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izravna analogija s razdobljem 1933.-1945. ovdje, naravno, nije mogu\u0107a: nacisti\u010dki re\u017eim nije mogao reagirati na poslijeratnu kulturu sje\u0107anja koja jo\u0161 nije postojala. Sli\u010dnost je u obrascu politi\u010dke mobilizacije ranjene nacije. Nacisti su Weimarsku Republiku i poredak nastao nakon Prvoga svjetskog rata prikazivali kao stanje poni\u017eenja i nacionalne slabosti te obe\u0107avali obnovu njema\u010dke veli\u010dine. AfD danas kao izvor slabosti odre\u0111uje poslijeratno suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. U oba slu\u010daja politika pro\u0161losti slu\u017ei konstrukciji pri\u010de o naciji koju treba osloboditi nametnutog poni\u017eenja i vratiti joj samopouzdanje.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nastava Povijesti kao sredstvo nacionalnog oblikovanja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AfD \u017eeli izmijeniti nastavne planove Povijesti pod sloganom \u201eMehr 1813 und 1871\u201c. Program smatra da je 19. stolje\u0107e, osobito nastanak njema\u010dke nacionalne dr\u017eave, nedovoljno zastupljeno te tra\u017ei da se u nastavi stavi jasan naglasak na nastanak i \u201eErfolgsgeschichte\u201c Njema\u010dkog Carstva. Carstvo osnovano 1871. opisuje se kao uzor koji i danas mo\u017ee slu\u017eiti kao inspiracija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sama ve\u0107a zastupljenost 19. stolje\u0107a nije problemati\u010dna. Didakti\u010dki problem nastaje kada politi\u010dki program unaprijed odre\u0111uje interpretacijski zaklju\u010dak: odre\u0111ena dr\u017eava treba se pou\u010davati kao uspje\u0161na povijest i uzor za sada\u0161njost. Time se od nastave Povijesti ne tra\u017ei samo da istra\u017euje pro\u0161lost, nego da proizvede po\u017eeljan odnos prema naciji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U smjernicama za nastavu povijesti iz 1938. nacisti\u010dka je dr\u017eava povijesnom predmetu dodijelila vrlo sli\u010dnu funkciju. Sredi\u0161nja tema trebala je biti njema\u010dka nacija, njezina veli\u010dina, borba i povijesna misija. U\u010denike se trebalo odgajati da po\u0161tuju veliku njema\u010dku pro\u0161lost, vjeruju u budu\u0107nost vlastite nacije i svoju osobnu sudbinu podrede naciji. Sli\u010dnost je zato funkcionalna: u oba je slu\u010daja nastava Povijesti zami\u0161ljena kao instrument stvaranja nacionalne identifikacije. Razlika je presudna u sadr\u017eaju i intenzitetu. Nacisti\u010dka nastava bila je ugra\u0111ena u rasnu ideologiju, antisemitizam, F\u00fchrerprinzip i pripremu mladih za rat, \u0161to AfD-ov program u ovome obliku ne sadr\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Od nacionalne povijesti do heroizirane pro\u0161losti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AfD-ov program ne zaustavlja se na promjeni redoslijeda tema. Kampanja #deutschdenken trebala bi povezati \u0161kole, turizam, nagrade i komemoracije te isticati \u201enajljep\u0161e primjere\u201c njema\u010dke povijesti. U nizu se pojavljuju Henrik I., Oton I., Luther, Bismarck i Nietzsche. Cilj je, prema programu, potaknuti novo nacionalno samopouzdanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacisti\u010dka obrazovna i kulturna politika tako\u0111er je stvarala selektivnu nacionalnu povijest usmjerenu na veli\u010dinu, heroizam, \u017ertvu, borbu i nacionalnu sudbinu. U \u0161kolama se uvode novi ud\u017ebenici, politi\u010dki nepodobni i \u017eidovski nastavnici uklanjaju se iz sustava, a u\u010denike se pou\u010dava poslu\u0161nosti dr\u017eavi, militarizmu, rasizmu i antisemitizmu. Poveznica nije u tome \u0161to oba pristupa govore o njema\u010dkoj povijesti, nego u unaprijed odre\u0111enoj normativnoj funkciji pro\u0161losti: pro\u0161lost treba potvrditi politi\u010dki po\u017eeljnu sliku sada\u0161nje nacionalne zajednice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za nastavu Povijesti to je va\u017ena razlika. Nacionalna povijest mo\u017ee biti predmet kriti\u010dkog istra\u017eivanja, s uspjesima, konfliktima, nejednakostima i razli\u010ditim perspektivama. Heroizirana nacionalna povijest polazi od zaklju\u010dka koji u\u010denik treba prihvatiti, a izvori i \u010dinjenice zatim slu\u017ee njegovoj potvrdi.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Tko odre\u0111uje ud\u017ebenike i nastavne materijale?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AfD predla\u017ee da se u svim \u0161kolama iste vrste i istoga razreda koriste jedinstveni nastavni materijali koje odre\u0111uje Ministarstvo obrazovanja. Kao obrazlo\u017eenje navode se lak\u0161i prijelaz u\u010denika iz \u0161kole u \u0161kolu, ni\u017ea cijena i bolja usporedivost rezultata. Te razloge treba uzeti ozbiljno: jedinstveni ud\u017ebenici sami po sebi nisu dokaz autoritarne politike, a postoje i u razli\u010ditim demokratskim obrazovnim sustavima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No u kontekstu istoga programa prijedlog dobiva dodatnu te\u017einu. Isto politi\u010dko vodstvo koje \u017eeli propisati afirmativan narativ o Njema\u010dkom Carstvu, ugraditi patriotizam u \u0161kolski zakon i preoblikovati kulturnu politiku \u017eeli istodobno Ministarstvu dati ve\u0107u kontrolu nad materijalima kojima se taj sadr\u017eaj pou\u010dava. Povijesna usporedba s nacisti\u010dkom Gleichschaltung ovdje je ograni\u010dena, ali relevantna na razini centralizacije: nakon 1933. nastavni planovi, ud\u017ebenici i profesionalni polo\u017eaj nastavnika postupno su podre\u0111eni dr\u017eavnoj ideologiji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Granica analogije ipak mora ostati jasna. AfD-ov prijedlog predvi\u0111a administrativnu standardizaciju unutar postoje\u0107eg ustavnog poretka. Nacisti\u010dka Gleichschaltung zna\u010dila je ukidanje politi\u010dkog pluralizma, odstranjivanje nepodobnih nastavnika i pretvaranje \u010ditavog sustava obrazovanja u instrument jednopartijske diktature.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kultura kao sredstvo nacionalne politike i slu\u010daj Bauhaus<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kulturnoj politici AfD polazi od tvrdnje da je najva\u017enija zada\u0107a umjetnosti njegovati kulturni identitet te najavljuje da \u0107e se dr\u017eavnim novcem prvenstveno financirati umjetnost koja pridonosi oblikovanju njema\u010dkog identiteta. Program to formulira i provokativnim naslovom protiv financiranja \u201eantideutsche Kunst und Kultur\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tu je sli\u010dnost s nacisti\u010dkom kulturnom politikom znatno jasnija na funkcionalnoj razini. Nakon 1933. nacisti\u010dka je dr\u017eava kulturu sustavno podvrgnula politi\u010dkim ciljevima. Reichskulturkammer nadzirala je film, glazbu, kazali\u0161te, tisak, knji\u017eevnost, likovnu umjetnost i radio, dok su \u017eidovski i politi\u010dki nepodobni umjetnici uklanjani iz institucija. Umjetnost je trebala afirmirati naciju, obitelj, zajednicu, \u017ertvu i rasnu ideologiju, dok su modernisti\u010dki i \u201enenjema\u010dki\u201c pravci stigmatizirani kao neprihvatljivi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je simboli\u010dan AfD-ov odnos prema Bauhausu. Program aktualnoj kampanji \u201emoderndenken\u201c, koja se oslanja na bauhausovsko naslje\u0111e Saske-Anhalta, suprotstavlja #deutschdenken te Bauhausu zamjera odsutnost nacionalne ukorijenjenosti. Povijesna rezonanca je o\u010dita: gradsko vije\u0107e Dessaua 1932. na zahtjev NSDAP-a odlu\u010dilo je zatvoriti Bauhaus, a nakon preseljenja u Berlin \u0161kolu je 1933. zatvorio pritisak nacisti\u010dkih vlasti nakon policijske racije. To ne zna\u010di da je dana\u0161nja kritika Bauhausa jednaka nacisti\u010dkom progonu moderne umjetnosti, ali kontinuitet konflikta izme\u0111u internacionalisti\u010dke moderne i ideje nacionalno \u201eukorijenjene\u201c kulture vrijedan je povijesne pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Vojni\u010dka \u017ertva i pomicanje te\u017ei\u0161ta kulture sje\u0107anja<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Program pod naslovom \u201eGeschichte erinnern \u2013 Soldatisches Opfer ehren!\u201c predla\u017ee sustavno obnavljanje ratnih spomenika za poginule u oba svjetska rata i drugim njema\u010dkim ratovima. Posebno je problemati\u010dna op\u0107a formulacija da su poginuli vojnici dali \u017eivot za obranu svoje zemlje. Takvo objedinjavanje razli\u010ditih ratova i vojski mo\u017ee izbrisati klju\u010dni povijesni kontekst: Drugi svjetski rat u Europi zapo\u010deo je njema\u010dkim napadom na Poljsku, a Wehrmacht je sudjelovao u osvaja\u010dkom i uni\u0161tavaju\u0107em ratu nacisti\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacisti\u010dka je kultura sustavno glorificirala vojni\u010dku \u017ertvu, juna\u0161tvo na boji\u0161tu, poslu\u0161nost i spremnost na smrt za F\u00fchrera i domovinu. U tom smislu postoji stvarna sli\u010dnost u simboli\u010dkom repertoaru. No i ovdje je va\u017eno razlikovati komemoraciju od militarizacije. Demokratska dru\u0161tva tako\u0111er odr\u017eavaju vojna groblja i spomenike. Povijesno upozorenje pojavljuje se kada se vojni\u010dka \u017ertva izdvaja iz pitanja odgovornosti za rat, karaktera re\u017eima i polo\u017eaja \u017ertava njegova nasilja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kombinaciji sa Schuldkomplexom ta se to\u010dka ne mo\u017ee \u010ditati izolirano. Ako se poslijeratna kultura odgovornosti progla\u0161ava optere\u0107enjem nacionalnog identiteta, a istodobno se tra\u017ei ja\u010de isticanje vojni\u010dke \u017ertve i \u201edobrih strana\u201c povijesti, tada je rije\u010d o promjeni ravnote\u017ee politike sje\u0107anja, a ne samo o obnovi zapu\u0161tenih spomenika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zastava, himna i patriotizam kao obrazovni cilj<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AfD \u017eeli u Ustav i \u0161kolski zakon Saske-Anhalta unijeti odredbu prema kojoj djecu treba odgajati u ljubavi prema domovini i njema\u010dkom narodu. Program tako\u0111er tra\u017ei svakodnevno isticanje savezne zastave u javnim \u0161kolama te zajedni\u010dko pjevanje nacionalne himne na \u0161kolskim sve\u010danostima. U obrazlo\u017eenju izri\u010dito stoji da obrazovanje nije samo stjecanje znanja i kompetencija nego i stvaranje stabilnog nacionalnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zastava, himna i domoljublje nisu sami po sebi totalitarni simboli. Prisutan je, me\u0111utim, poznat obrazac u kojem dr\u017eava obrazovanje definira kao proces proizvodnje politi\u010dki po\u017eeljnog identiteta. Nacisti\u010dka je \u0161kola taj obrazac dovela do krajnje razine: kult Hitlera bio je prisutan u u\u010dionicama, \u0161kolski sadr\u017eaji povezivani su s poslu\u0161no\u0161\u0107u i \u017ertvom za naciju, a Hitlerjugend i Bund Deutscher M\u00e4del produ\u017eili su odgoj izvan \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Obitelj, natalitet i normativna slika dru\u0161tva<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AfD-ov program sna\u017eno je pronatalisti\u010dki. Obitelj oca, majke i djece opisuje se kao normativna normalnost koju dr\u017eava treba posebno podupirati. Predla\u017eu se financijski poticaji za ra\u0111anje djece, obiteljske naknade i druge mjere, a ne-reproduktivni \u017eivotni obrasci prikazuju se kao jedan od razloga pada nataliteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacisti\u010dka Njema\u010dka tako\u0111er je vodila intenzivnu pronatalisti\u010dku politiku: bra\u010dni krediti, financijski dodatci, javno nagra\u0111ivanje brojnih obitelji i Maj\u010din kri\u017e trebali su pove\u0107ati broj ro\u0111ene djece. Na toj razini sli\u010dnost postoji. No razlika je temeljna: nacisti\u010dki pronatalizam bio je dio rasne politike. Dr\u017eava je poticala ra\u0111anje djece koju je smatrala \u201erasno vrijednom\u201c, dok je istodobno zabranjivala brakove, prisilno sterilizirala i progonila osobe koje je progla\u0161avala biolo\u0161ki ili rasno nepo\u017eeljnima. Bez te razlike usporedba bi bila povijesno pogre\u0161na.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Izdvajanje djece: izbjeglice i u\u010denici s te\u0161ko\u0107ama<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedno od najosjetljivijih podru\u010dja programa jest povratak sna\u017enije segregacijskom modelu \u0161kolovanja. AfD \u017eeli prekinuti inkluziju u\u010denika s invaliditetom i pro\u0161iriti posebne \u0161kole. U obrazlo\u017eenju se navodi da djeca s invaliditetom u inkluzivnim razredima ne dobivaju odgovaraju\u0107u pa\u017enju, ali i da \u201el\u00e4hmen den Unterrichtsfortgang\u201c \u2013 usporavaju odnosno ko\u010de napredovanje nastave \u2013 te da heterogenost skupina pove\u0107ava udio slabijih u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo podru\u010dje zahtijeva posebno preciznu povijesnu usporedbu. Posebne \u0161kole u Njema\u010dkoj nisu nastale s nacizmom i njihovo postojanje danas samo po sebi nema nacisti\u010dko zna\u010denje. Me\u0111utim, nacisti\u010dka je dr\u017eava nakon 1934. posebne \u0161kole zadr\u017eala i \u0161irila dijelom upravo radi rastere\u0107enja redovitih osnovnih \u0161kola od djece s pote\u0161ko\u0107ama u u\u010denju. Istodobno je posebno \u0161kolstvo uklju\u010deno u selekcijski sustav rasne higijene: \u0161kolska dokumentacija i procjene u\u010denika mogle su poslu\u017eiti identifikaciji djece za sterilizaciju, a djeca progla\u0161ena \u201eneobrazivom\u201c bila su izlo\u017eena institucionalizaciji i kasnije programima ubijanja.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"480\" height=\"621\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Giftpilz-nos.jpg\" alt=\"&quot;\u017didovski nos je zakrivljen na vrhu. Izgleda kao \u0161estica...&quot; - ilustracija iz knjige Otrovna gljiva (Der Giftpilz, 1938.) \" class=\"wp-image-5035\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Giftpilz-nos.jpg 480w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Giftpilz-nos-232x300.jpg 232w\" sizes=\"auto, (max-width: 480px) 100vw, 480px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">&#8220;\u017didovski nos je zakrivljen na vrhu. Izgleda kao \u0161estica&#8230;&#8221; &#8211; ilustracija iz knjige Otrovna gljiva (Der Giftpilz, 1938.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zato je stvarna sli\u010dnost ograni\u010dena, ali nije bezna\u010dajna. Ona se nalazi u jeziku homogenizacije razreda, rastere\u0107enja \u201eredovne\u201c \u0161kole i odvajanju djece koja ote\u017eavaju napredovanje ve\u0107ine. Granica je jednako va\u017ena: AfD-ov program ne predla\u017ee eugeniku, sterilizaciju niti nasilje nad djecom s invaliditetom. Nacisti\u010dka politika segregaciju je povezala s biolo\u0161kom hijerarhijom i na kraju s fizi\u010dkom eliminacijom, \u0161to dana\u0161nju mjeru \u010dini kvalitativno druk\u010dijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 izravniji primjer grupnog izdvajanja jest zahtjev da se sva djeca izbjeglica i tra\u017eitelja azila pou\u010davaju u posebnim razredima. Program to opravdava pripremom za povratak u zemlju podrijetla, ali i potrebom da se \u201eunsere Kinder\u201c za\u0161tite od optere\u0107enja zajedni\u010dkog \u0161kolovanja s djecom iz \u201epotpuno stranih kultura\u201c. U tome je va\u017ean upravo jezik razdvajanja \u201ena\u0161e\u201c i \u201enjihove\u201c djece.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nacisti\u010dki re\u017eim tako\u0111er je koristio \u0161kolu za institucionalno razdvajanje djece prema pripadnosti skupini. \u017didovska djeca od 1933. postupno su ograni\u010davana u pristupu javnim \u0161kolama, a u studenome 1938. potpuno su iz njih isklju\u010dena. Usporedba ne smije izjedna\u010diti izbjegli\u010dku djecu sa \u017eidovskim \u017ertvama nacizma niti dana\u0161nje posebne razrede s procesom koji je zavr\u0161io progonima i genocidom. Stvarna sli\u010dnost nalazi se samo u mehanizmu: dr\u017eava odre\u0111enu kategoriju djece definira kao trajno ili privremeno izvan zajedni\u010dke nacionalne \u0161kolske zajednice.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Gdje analogija prestaje vrijediti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107a razlika izme\u0111u analiziranog AfD-ova programa i Njema\u010dke 1933.\u20131945. nije pojedina\u010dna mjera, nego politi\u010dki sustav. Nacisti su nakon dolaska na vlast ukinuli demokratsku konkurenciju, temeljna prava i politi\u010dki pluralizam te stvorili jednopartijsku policijsku diktaturu. Obrazovanje i kultura bili su dio <em>Gleichschaltung<\/em> &#8211; podvrgavanja institucija ciljevima re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga temeljna razlika je rasna ideologija. Nacisti\u010dka dr\u017eava zakonski je klasificirala ljude prema podrijetlu, oduzimala prava \u017didovima i drugim skupinama, provodila prisilne sterilizacije, progon, deportacije, osvaja\u010dki rat i genocid. U AfD-ovu programu za Sasku-Anhalt nema ekvivalenta takvom sustavu dr\u017eavnog rasnog zakonodavstva i masovnog nasilja. Zato usporedba mora ostati usporedba pojedinih obrazaca i funkcija politike, a ne izjedna\u010davanje re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107a razlika odnosi se na mogu\u0107nost javne rasprave i institucionalne kontrole. AfD-ov program trenuta\u010dno je politi\u010dka ponuda u demokratskom izbornom procesu i njegove bi mjere, ako bi se poku\u0161ale provesti, bile izlo\u017eene ustavnim, sudskim, federalnim i dru\u0161tvenim ograni\u010denjima. U nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj takvi su mehanizmi kontrole postupno uklonjeni.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je ova usporedba va\u017ena u\u010diteljima Povijesti?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj slu\u010daj mo\u017ee se \u010ditati kao prakti\u010dan primjer povijesnog mi\u0161ljenja. Usporedba nije tra\u017eenje povr\u0161nih podudarnosti niti etiketiranje suvremenih politi\u010dkih aktera povijesnim nazivima. Potrebno je identificirati kriterije: Koju zada\u0107u dr\u017eava dodjeljuje nastavi Povijesti? Smije li u\u010denik do\u0107i do zaklju\u010dka koji nije politi\u010dki po\u017eeljan? Tko bira sadr\u017eaje i ud\u017ebenike? Kako se definiraju \u201edobra\u201c i \u201elo\u0161a\u201c pro\u0161lost? Koje se skupine uklju\u010duju u zami\u0161ljenu nacionalnu zajednicu, a koje se od nje odvajaju? Kakav odnos postoji izme\u0111u sje\u0107anja na vlastite \u017ertve i odgovornosti za po\u010dinjeno nasilje?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">AfD-ov program posebno je koristan za takvu analizu jer svoje ciljeve iznosi otvoreno. \u017deli manje identitetske nesigurnosti, vi\u0161e afirmativne nacionalne povijesti, jasnije dr\u017eavne norme u \u0161koli i kulturi te sna\u017eniju diferencijaciju izme\u0111u pripadnika nacionalne zajednice i skupina koje se smatraju izvan nje. U nekoliko podru\u010dja to doista podsje\u0107a na mehanizme koji su se u Njema\u010dkoj nakon 1933. koristili za nacionalizaciju obrazovanja i kulture.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali upravo povijesna disciplina zahtijeva zavr\u0161nu ogradu: sli\u010dan mehanizam nije isto \u0161to i isti re\u017eim, a analogija nije proro\u010danstvo. Vrijednost usporedbe jest u tome da omogu\u0107i preciznije prepoznavanje politi\u010dke instrumentalizacije povijesti prije nego \u0161to se rasprava svede na dvije jednako neproduktivne krajnosti \u2013 tvrdnju da se \u201epovijest ponavlja\u201c ili tvrdnju da se iz pro\u0161losti ni\u0161ta ne mo\u017ee uspore\u0111ivati sa sada\u0161njo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Alternative f\u00fcr Deutschland Sachsen-Anhalt. (2026). Das Land zuerst. Regierungsprogramm der AfD Sachsen-Anhalt zur Landtagswahl 2026. <a href=\"https:\/\/afd-lsa.de\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/AfD_Sachsen-Anhalt_Regierungsprogramm_2026_230726-web.pdf\">https:\/\/afd-lsa.de\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/AfD_Sachsen-Anhalt_Regierungsprogramm_2026_230726-web.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bundeszentrale f\u00fcr politische Bildung. (2016). Schulgeschichte bis 1945: Von Preu\u00dfen bis zum Dritten Reich. <a href=\"https:\/\/www.bpb.de\/themen\/bildung\/dossier-bildung\/229629\/schulgeschichte-bis-1945-von-preussen-bis-zum-dritten-reich\/\">https:\/\/www.bpb.de\/themen\/bildung\/dossier-bildung\/229629\/schulgeschichte-bis-1945-von-preussen-bis-zum-dritten-reich\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bundeszentrale f\u00fcr politische Bildung. (2023). Behinderung und Bildungsungleichheiten. <a href=\"https:\/\/www.bpb.de\/themen\/bildung\/dossier-bildung\/509222\/behinderung-und-bildungsungleichheiten\/\">https:\/\/www.bpb.de\/themen\/bildung\/dossier-bildung\/509222\/behinderung-und-bildungsungleichheiten\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">German History in Documents and Images. (1938). Guidelines for Teaching History. <a href=\"https:\/\/germanhistorydocs.org\/en\/nazi-germany-1933-1945\/guidelines-for-teaching-history-1938\">https:\/\/germanhistorydocs.org\/en\/nazi-germany-1933-1945\/guidelines-for-teaching-history-1938<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stiftung Bauhaus Dessau. Chronology. <a href=\"https:\/\/bauhaus-dessau.de\/en\/institution\/chronology\/\">https:\/\/bauhaus-dessau.de\/en\/institution\/chronology\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">United States Holocaust Memorial Museum. Indoctrinating Youth. <a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/indoctrinating-youth\">https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/indoctrinating-youth<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">United States Holocaust Memorial Museum. Culture in the Third Reich: Disseminating the Nazi Worldview. <a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/culture-in-the-third-reich-disseminating-the-nazi-worldview\">https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/culture-in-the-third-reich-disseminating-the-nazi-worldview<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">United States Holocaust Memorial Museum. Women in the Third Reich. <a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/women-in-the-third-reich\">https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/women-in-the-third-reich<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">United States Holocaust Memorial Museum. Antisemitic Legislation 1933\u20131939. <a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/antisemitic-legislation-1933-1939\">https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/antisemitic-legislation-1933-1939<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">United States Holocaust Memorial Museum. The Biological State: Nazi Racial Hygiene, 1933\u20131939. <a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/the-biological-state-nazi-racial-hygiene-1933-1939\">https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/the-biological-state-nazi-racial-hygiene-1933-1939<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">United States Holocaust Memorial Museum. Foundations of the Nazi State. <a href=\"https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/foundations-of-the-nazi-state\">https:\/\/encyclopedia.ushmm.org\/content\/en\/article\/foundations-of-the-nazi-state<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gdje su stvarne sli\u010dnosti izme\u0111u programa AfD-a u Saskoj-Anhaltu i politika Njema\u010dke 1933.\u20131945.?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5032,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[38,29],"tags":[1201,1202,164,634],"class_list":["post-5031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javna-povijest","category-politicka-povijest","tag-afd","tag-gleichschaltung","tag-nacizam","tag-njemacka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5031"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5147,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5031\/revisions\/5147"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5032"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}