{"id":4932,"date":"2022-06-01T20:05:00","date_gmt":"2022-06-01T18:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4932"},"modified":"2026-09-03T20:54:10","modified_gmt":"2026-09-03T18:54:10","slug":"pitanje-povijesnih-izvora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2022\/pitanje-povijesnih-izvora\/","title":{"rendered":"Pitanje (povijesnih) izvora"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Neki materijali u ud\u017ebenicima ostaju iz izdanja u izdanje ne zbog potreba kurikuluma ve\u0107 zbog \u010dinjenice da su u\u010ditelji na njih navikli. Tomu svakako doprinosi i sustav u\u010deni\u010dkoga natjecanja iz povijesti koji je godinama tra\u017eio sitnicu koja je zapisana samo u jednome od ud\u017ebenika na tr\u017ei\u0161tu. To je dovelo do toga da pri odabiru ud\u017ebenika pojedinci komentiraju kako ud\u017ebenik s manje \u010dinjenica nije dovoljno konkurentan za pripremanje u\u010denika za natjecanje. Dio koji se tradicionalno prenosi iz starih u nove ud\u017ebenike je po\u010detni dio vezan uz definiranje povijesti kao znanosti i \u0161kolskoga predmeta. U\u010denike pripremamo da budu mali povjesni\u010dari koji \u0107e koliko-toliko analizirati izvore. <\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg\" alt=\"Preporu\u010deno za u\u010ditelje i nastavnike\" class=\"wp-image-972\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodu\u0161e, uz velik broj propisanih tema i sadr\u017eaja ta ideja zvu\u010di prili\u010dno utopijski. Ve\u0107ina izvora u ud\u017ebenicima zapravo nisu primarni povijesni izvori ve\u0107 sekundarni izvori iz razli\u010dite literature. Tradicionalna podjela izvora u na\u0161im ud\u017ebenicima dijeli ih na pisane, materijalne, slikovne, zvukovni i usmenu predaju. Postavlja se pitanje ima li takva podjela smisla, odnosno ima li potrebe da je u\u010denici u\u010de.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:50px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>U Ujedinjenome Kraljevstvu do\u0161lo je do pomaka da se opisuju izvori (stvari iz pro\u0161loga vremena) i interpretacije (ono \u0161to je nastalo nakon povijesnih doga\u0111aja)<\/em>, komentira Richard Kennett, nagra\u0111ivan engleski u\u010ditelj povijesti i autor ud\u017ebenika. <em>Osim toga, druge podjele ne radimo.<\/em><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"372\" height=\"393\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/rich.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4935\" style=\"width:250px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/rich.jpg 372w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2022\/06\/rich-284x300.jpg 284w\" sizes=\"auto, (max-width: 372px) 100vw, 372px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Richard Kennett<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div style=\"height:50px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Smatram da je u nastavi povijesti osobito va\u017eno naglasak staviti na izvore, upravo kako bi se, na neki na\u010din, za\u0161titili od vlastite interpretacije. Moramo biti svjesni da smo kao u\u010ditelji i nastavnici itekako pod pove\u0107alom, mo\u017eda s obzirom na predmet koji pou\u010davamo i vi\u0161e od ostalih. Tako\u0111er, ako radimo na sebi, prije ili kasnije moramo spoznati da nismo natprirodna bi\u0107a sposobna za savr\u0161enu objektivnost. Nadalje, je li va\u017eno inzistirati na, u na\u0161im ud\u017ebenicima uobi\u010dajenoj, podjeli na 5 vrsta izvora, koja je kod nekih primjera poprili\u010dno neodre\u0111ena? Nije, naravno. S druge strane, mislim da je takva podjela za u\u010denike petih razreda ipak mo\u017eda olak\u0161avaju\u0107i faktor, te da im je, osobito u po\u010detku prou\u010davanja povijesti, lak\u0161e da neke stvari mogu poslo\u017eiti u ladice. Nakon te kategorizacije mo\u017eemo zajedno raditi na tome da tijekom \u0161kolovanja poru\u0161imo pregrade me\u0111u ladicama i stvorimo jedinstveni izvor znanja u koji pose\u017eemo i argumentirano analiziramo te procjenjujemo ono \u0161to u njemu prona\u0111emo.<\/p>\n<cite>Nikolina Pu\u010dar<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<div style=\"height:50px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neki materijali u ud\u017ebenicima ostaju iz izdanja u izdanje ne zbog potreba kurikuluma ve\u0107 zbog \u010dinjenice da su u\u010ditelji na njih navikli. Tomu svakako doprinosi i sustav u\u010deni\u010dkoga natjecanja iz povijesti koji je godinama tra\u017eio sitnicu koja je zapisana samo u jednome od ud\u017ebenika na tr\u017ei\u0161tu. To je dovelo do toga da pri odabiru ud\u017ebenika [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4934,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[20],"tags":[1008,1177,1176],"class_list":["post-4932","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-metodika-didaktika-pov","tag-izvori","tag-nikolina-pucar","tag-richard-kennett"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4932"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4932\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4936,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4932\/revisions\/4936"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4934"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}