{"id":4587,"date":"2024-11-09T22:11:00","date_gmt":"2024-11-09T21:11:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4587"},"modified":"2026-08-27T22:15:07","modified_gmt":"2026-08-27T20:15:07","slug":"pogrom-iz-studenog-kristalna-noc","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2024\/pogrom-iz-studenog-kristalna-noc\/","title":{"rendered":"Pogrom iz studenog (Kristalna no\u0107)"},"content":{"rendered":"\n

Pogrom iz studenog (Kristalna no\u0107, njem.\u00a0Kristallnacht<\/em>)\u00a0 naziv je za doga\u0111aje koji su se u Njema\u010dkoj i Austriji doga\u0111ali u no\u0107i s 9. na 10. studenoga 1938. godine. Te su no\u0107i nacisti organizirano i koordinirano napali \u017didove, njihove domove, poslovne objekte, sinagoge i groblja. Naziv \u201cKristalna no\u0107\u201d podsje\u0107a na uni\u0161teno staklo razbacano po ulicama nakon nacisti\u010dkoga napada.\u00a0Umjesto naziva \u201cKristalna no\u0107\u201d, koji podsje\u0107a na nacisti\u010dku ideologiju, danas koristimo Pogrom iz studenog<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Clionaut<\/figure>\n\n\n\n

Nacisti\u010dka ideologija kontinuirano je od dolaska nacista na vlast 1933. godine provodila antisemitsku politiku i progonila \u017didove. Zakonskim odredbama, poput Ninber\u0161kih zakona iz 1935. g., \u017didovima su oduzeta gra\u0111anska prava i dr\u017eavljanstvo. Kao neposredan povod za Kristalnu no\u0107 uzima se napad Herschela Grynszpana na Ernsta vom Ratha<\/strong>, tre\u0107ega tajnika njema\u010dkog veleposlanstva u Parizu.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Herschel Grynszpan<\/strong>, sedamnaestogodi\u0161njak poljsko-\u017eidovskoga podrijetla, 7. studenoga 1938. g. do\u0161ao je na sastanak u veleposlanstvo. Njegova obitelj bila je me\u0111u 12 000 poljskih \u017didova koje je Gestapo 26. listopada uhitio, oduzeo im svu imovinu, ukrcao ih na vlakove i prognao u Poljsku.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"
Herschel Grynszpan<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

No Poljaci ih nisu pu\u0161tali u dr\u017eavu. Prognani \u017didovi danima su boravili na granici u nehumanim uvjetima. Grynszpan je 3. studenoga primio dopisnicu svoje sestre koja mu je opisala stanje i molila ga za financijsku pomo\u0107. On je bio ilegalni imigrant bez posla, a ni rodbina mu nije mogla pomo\u0107i. Kupio je pi\u0161tolj i zaputio se u veleposlanstvo. Upu\u0107en je u ured mla\u0111ega diplomata kojega je zatim pogodio s pet metaka. Rath je preminuo dva dana kasnije. Grynszpan je zatvoren u Parizu, ali je pobjegao prilikom pada Francuske 1940. g. Nacisti su ga ponovno uhvatili i zatvorili u logor Sachsenhausen gdje je vjerojatno i preminuo.<\/p>\n\n\n\n

\n

Uz Bo\u017eju pomo\u0107. Dragi moji roditelji, nisam mogao druga\u010dije, neka mi Bog oprosti, srce krvari kad \u010dujem za va\u0161u tragediju i tragediju 12 000 \u017didova. Moram protestirati tako da cijeli svijet \u010duje moj protest, i to \u0107u u\u010diniti. Oprosti mi.<\/p>\nPrije atentata Grynszpan je svojoj obitelji poslao opro\u0161tajnu dopisnicu s ovim tekstom
<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Tijekom no\u0107i nacisti\u010dke paravojne skupine, poput SA-a, SS-a, Hitlerove mlade\u017ei, te uz pomo\u0107 obi\u010dnih gra\u0111ana napadale su \u017didove i njihovu imovinu. Mnogi \u017didovi pretu\u010deni su, zabilje\u017eena su silovanja, a najmanje je 91 osoba (prema slu\u017ebenoj nacisti\u010dkoj statistici) ubijena. Znanstvenici danas procjenjuju da je broj ubijenih zapravo bio nekoliko stotina. Procjenjuje se da je o\u0161te\u0107eno oko 7500 objekata: \u017eidovskih domova, tvrtki, trgovina, sinagoga i groblja. Oko 33 000 mu\u0161karaca \u017eidovskoga podrijetla zatvoreno je u zatvore i logore. \u017didovska imovina oplja\u010dkana je, a \u017eidovske zajednice naknadno su vlastima morale platiti \u010di\u0161\u0107enje i popravke.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Gra\u0111ani Berlina prolaze uz uni\u0161tene \u017eidovske radnje (10.11.1939.).<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Mediji pod dr\u017eavnom kontrolom opravdavali su nasilje i promicali antisemitsku propagandu okrivljuju\u0107i \u017eidovsku zajednicu za doga\u0111aje. Pogrom je ozna\u010dio prekretnicu u nacisti\u010dkoj antisemitskoj politici prelaze\u0107i s diskriminacije na otvoreno nasilje. Me\u0111unarodna zajednica, prethodno pomalo nesvjesna ili ravnodu\u0161na prema nacisti\u010dkome progonu, po\u010dela je primje\u0107ivati u\u017ease koji su se odvijali u Njema\u010dkoj. Nasilje i razaranje tijekom pogroma nagovijestili su ve\u0107e strahote holokausta. To je dodatno izoliralo \u017eidovsku zajednicu u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj i dovelo do poja\u010danih napora da se pobjegne iz zemlje.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKristalna no\u0107\u201d i danas slu\u017ei kao sna\u017ean podsjetnik na posljedice neobuzdane mr\u017enje, predrasuda i opasnosti vlade koja promi\u010de diskriminaciju. Danas se u mnogim dr\u017eavama 9. studenoga odr\u017eavaju komemoracije u znak sje\u0107anja na Pogrom iz studenog.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n
    \n
  1. Koji su bili glavni uzroci i povod za Pogrom iz studenog? Kako je napad Herschela Grynszpana utjecao na doga\u0111aje te no\u0107i?<\/li>\n\n\n\n
  2. Kako su Ninber\u0161ki zakoni iz 1935. godine pripremili teren za doga\u0111aje poput Pogroma iz studenog? Objasni utjecaj tih zakona na \u017eivot \u017didova u Njema\u010dkoj.<\/li>\n\n\n\n
  3. Opi\u0161i \u0161to se doga\u0111alo tijekom Kristalne no\u0107i. Tko su bile glavne skupine koje su sudjelovale u napadima na \u017didove i njihovu imovinu?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koje su bile neposredne posljedice Pogroma iz studenog za \u017eidovsku zajednicu u Njema\u010dkoj i Austriji?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako je me\u0111unarodna zajednica reagirala na doga\u0111aje Kristalne no\u0107i?<\/li>\n\n\n\n
  6. Razmotri ulogu propagande u oblikovanju javnog mi\u0161ljenja. Za\u0161to je va\u017eno razumjeti ulogu medija u dru\u0161tvima pod totalitarnim re\u017eimima?<\/li>\n\n\n\n
  7. Pogrom iz studenog smatra se prekretnicom u nacisti\u010dkoj antisemitskoj politici. Kako se odnos prema \u017didovima mijenjao nakon toga doga\u0111aja?<\/li>\n\n\n\n
  8. \u0160to mo\u017eemo nau\u010diti iz Kristalne no\u0107i o opasnostima neobuzdane mr\u017enje i diskriminacije? Kako mo\u017eemo sprije\u010diti sli\u010dne doga\u0111aje u suvremenom dru\u0161tvu?<\/li>\n\n\n\n
  9. Za\u0161to je va\u017eno koristiti naziv \u201ePogrom iz studenog\u201c umjesto \u201eKristalna no\u0107\u201c? Kako je naziv povezan s na\u010dinom na koji do\u017eivljavamo povijesne doga\u0111aje?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Pogrom iz studenog (Kristalna no\u0107, njem.\u00a0Kristallnacht)\u00a0 naziv je za doga\u0111aje koji su se u Njema\u010dkoj i Austriji doga\u0111ali u no\u0107i s 9. na 10. studenoga 1938. godine. Te su no\u0107i nacisti organizirano i koordinirano napali \u017didove, njihove domove, poslovne objekte, sinagoge i groblja. Naziv \u201cKristalna no\u0107\u201d podsje\u0107a na uni\u0161teno staklo razbacano po ulicama nakon nacisti\u010dkoga […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4588,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[464],"tags":[293,63,201,1094,1095,164,792,242,941],"class_list":["post-4587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genocidi-progoni-i-zlocini","tag-antisemitizam","tag-edukacija-o-holokaustu","tag-gimna4","tag-herschel-grynszpan","tag-kristalna-noc","tag-nacizam","tag-nurnberski-zakoni","tag-os8","tag-pogrom"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4587","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4587"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4587\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4591,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4587\/revisions\/4591"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4587"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4587"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4587"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}