{"id":4568,"date":"2024-12-11T22:05:00","date_gmt":"2024-12-11T21:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4568"},"modified":"2026-08-27T22:20:45","modified_gmt":"2026-08-27T20:20:45","slug":"najstarija-bozicna-cestitka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2024\/najstarija-bozicna-cestitka\/","title":{"rendered":"Najstarija bo\u017ei\u0107na \u010destitka"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najstarija \u0161tampana bo\u017ei\u0107na \u010destitka, koja je u\u0161la u <em>masovnu <\/em>proizvodnju, naslikana je <strong>1843.<\/strong> godine u Engleskoj. \u010cestitka tiskana u tisu\u0107u primjeraka izazvala je malu buru zbog \u010dinjenice da se na njoj vidi kako dijete pije vino iz \u010da\u0161e. Engleski slikar <strong>John Calcott Horsley<\/strong> (1808.-1882.) izradio je tu \u010destitku za svog prijatelja <strong>Henryja Colea<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Horsley je bio poznati viktorijanski umjetnik, specijaliziran za povijesne i biblijske scene. Tako\u0111er je bio \u010dlan Kraljevske akademije umjetnosti, a njegove su radove cijenili zbog preciznosti i detalja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Cole je \u017eelio karticu koja bi bila spremna za slanje jer nije imao vremena za pisanje desetaka \u010destitki rodbini i znancima. Kartica potje\u010de iz vremena kada tiskanje u boji jo\u0161 nije bilo razvijeno, pa je ru\u010dno bojana. Podijeljena je na tri dijela. U sredi\u0161njem dijelu vidimo obitelj koja pije vino i slavi, dok su sa strane prikazani prizori milostinje &#8211; davanja hrane i odje\u0107e siroma\u0161nima. Tekst na \u010destitki glasi: &#8220;A Merry Christmas and a Happy New Year to You&#8221; ili na hrvatskom jeziku &#8220;\u010cestit Bo\u017ei\u0107 i sretna Nova godina&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6ae36e063fafa&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6ae36e063fafa\" class=\"wp-block-image aligncenter size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1000\" height=\"628\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Horsley-cestitka.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4582\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Horsley-cestitka.jpg 1000w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Horsley-cestitka-300x188.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Horsley-cestitka-768x482.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U vrijeme kada je Horsley stvorio ovu \u010destitku, obi\u010daj \u010destitanja bio je usko vezan uz osobne poruke i ru\u010dno izra\u0111ene kartice. Tiskane \u010destitke bile su novost, a slanje bo\u017ei\u0107nih \u010destitki ubrzo je postalo popularan na\u010din izra\u017eavanja dobrih \u017eelja tijekom blagdana, posebno s razvojem po\u0161tanskih sustava poput &#8220;Penny Posta&#8221; u Engleskoj. Cole, ina\u010de pisac bo\u017ei\u0107nih knjiga, tiskao je vi\u0161e \u010destitki nego \u0161to mu je bilo potrebno, pa je vi\u0161ak prodao.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Komercijalno tiskanje i prodavanje \u010destitki zapo\u010delo je tek 1860-ih godina, kada je nova tehnika tiskanja u boji snizila tro\u0161kove. Od tada se slanje tiskanih \u010destitki pro\u0161irilo Engleskom, a zatim i ostatkom svijeta. Danas industrija \u010destitki obuhva\u0107a milijune dizajna i tema, a digitalne \u010destitke postale su sve popularnije u doba interneta. Unato\u010d tome, tradicionalne papirnate \u010destitke zadr\u017eale su svoje mjesto, osobito tijekom bo\u017ei\u0107nih blagdana, kao simbol osobne pa\u017enje i tradicije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najstarija \u0161tampana bo\u017ei\u0107na \u010destitka, koja je u\u0161la u masovnu proizvodnju, naslikana je 1843. godine u Engleskoj. \u010cestitka tiskana u tisu\u0107u primjeraka izazvala je malu buru zbog \u010dinjenice da se na njoj vidi kako dijete pije vino iz \u010da\u0161e. Engleski slikar John Calcott Horsley (1808.-1882.) izradio je tu \u010destitku za svog prijatelja Henryja Colea.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4581,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30,33],"tags":[1036,1038,805],"class_list":["post-4568","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","category-povijest-svakodnevice","tag-bozic","tag-bozicni-obicaji","tag-povijesne-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4568"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4568\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4583,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4568\/revisions\/4583"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4581"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}