{"id":4447,"date":"2026-08-25T19:35:20","date_gmt":"2026-08-25T17:35:20","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4447"},"modified":"2026-08-25T19:37:18","modified_gmt":"2026-08-25T17:37:18","slug":"genocid-nad-sintima-i-romima-u-novoj-europskoj-digitalnoj-enciklopediji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/genocid-nad-sintima-i-romima-u-novoj-europskoj-digitalnoj-enciklopediji\/","title":{"rendered":"Genocid nad Sintima i Romima u novoj europskoj digitalnoj enciklopediji"},"content":{"rendered":"\n

Genocid nad Sintima i Romima tijekom Drugoga svjetskog rata desetlje\u0107ima je ostajao na rubovima historiografije, javnog sje\u0107anja i \u0161kolskog pou\u010davanja. Iako su posljednjih desetlje\u0107a objavljena brojna va\u017ena istra\u017eivanja, znanje je i dalje raspr\u0161eno me\u0111u razli\u010ditim dr\u017eavama, jezicima, arhivima i lokalnim historiografijama. Upravo taj problem poku\u0161ava rije\u0161iti Encyclopaedia of the Nazi Genocide of the Sinti and Roma in Europe<\/strong>, velika digitalna enciklopedija koju razvija Istra\u017eiva\u010dki centar za anticiganizam<\/a> (Research Centre on Antigypsyism) Sveu\u010dili\u0161ta u Heidelbergu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Preporu\u010deno<\/figure>\n\n\n\n

Projekt se razvija od srpnja 2020. prema koncepciji povjesni\u010darke Karole Fings, a mre\u017ena verzija predstavljena je javnosti u o\u017eujku 2024. godine. Enciklopedija je dostupna na njema\u010dkom i engleskom jeziku i neprestano se dopunjava. U kolovozu 2026. na projektu sura\u0111uje vi\u0161e od 120 autora iz 26 dr\u017eava. Rije\u010d je o prvom poku\u0161aju stvaranja znanstveno utemeljenog i sustavno strukturiranog pregleda genocida nad Sintima i Romima u njegovoj europskoj dimenziji.<\/p>\n\n\n\n

Enciklopedija koja nije samo abecedni popis<\/h2>\n\n\n\n
\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n

Digitalni format omogu\u0107io je mnogo vi\u0161e od preseljenja klasi\u010dne enciklopedije na internet. Pojedina\u010dne natuknice mogu\u0107e je pregledavati abecedno, ali i prema tematskim cjelinama: geografskim prostorima, mjestima zlo\u010dina, institucijama i aparatima progona, biografijama Sinta i Roma, posljedicama genocida i kulturi sje\u0107anja te pojmovniku.<\/p>\n\n\n\n

Tu su i kronologija, indeks osoba i mjesta, fotografska zbirka te interaktivna karta zlo\u010dina. \u010citatelj tako mo\u017ee krenuti od jednoga mjesta, osobe ili doga\u0111aja i preko povezanih natuknica prije\u0107i na \u0161iri europski kontekst. Kronologija omogu\u0107uje usporedbu doga\u0111aja koji su se istodobno odvijali u razli\u010ditim dijelovima Europe, dok karta razlikuje mjesta masovnih ubojstava, koncentracijske i logore smrti te druga mjesta zato\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Svaka natuknica zami\u0161ljena je kao mali znanstveni rad. Sadr\u017ei podatke o autoru i verziji teksta, bilje\u0161ke, izvore, literaturu i preporu\u010deni na\u010din citiranja. Objavljeni tekstovi imaju trajne mre\u017ene adrese, a postupno se opremaju i DOI oznakama. Sadr\u017eaj je otvoreno dostupan, dok sama enciklopedija izri\u010dito nagla\u0161ava da nije zavr\u0161eno djelo. Nove se natuknice objavljuju \u010dim pro\u0111u uredni\u010dki postupak, a postoje\u0107e se mogu mijenjati i dopunjavati u skladu s novim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

U tome je jedna od posebnih vrijednosti projekta: nedostatak podataka ne prikriva se prividnom sigurno\u0161\u0107u. Autori nastoje jasno pokazati gdje istra\u017eivanja jo\u0161 ne omogu\u0107uju pouzdan odgovor.<\/p>\n\n\n\n

Kako pisati povijest kada su ve\u0107inu izvora proizveli progonitelji?<\/h2>\n\n\n\n

Jo\u0161 je va\u017eniji uredni\u010dki pristup izvorima. Velik dio dokumentacije o progonu Sinta i Roma proizvele su institucije koje su ih registrirale, klasificirale, progonile i deportirale. Policijski dokument, rasna ekspertiza ili fotografija nastala tijekom registriranja neke romske obitelji nisu neutralni zapisi stvarnosti. Oni istodobno dokumentiraju progon i nose pogled njegovih po\u010dinitelja.<\/p>\n\n\n\n

Zato enciklopedija primjenjuje izri\u010dito kriti\u010dki pristup prema rasizmu i anticiganizmu. Povijesni diskriminiraju\u0107i nazivi ne prenose se nekriti\u010dki, nego se stavljaju u kontekst. Pojmovi nastali unutar policijskog, administrativnog i rasnog diskursa postaju i zaseban predmet analize. Cilj nije samo utvrditi \u0161to odre\u0111eni dokument ka\u017ee, nego i tko ga je proizveo, kojim je kategorijama opisivao ljude i kakve su posljedice te kategorije imale.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dan oprez primjenjuje se na fotografije. Urednici upozoravaju da su mnoge sa\u010duvane fotografije Roma nastale iz perspektive ve\u0107inskoga dru\u0161tva ili samih po\u010dinitelja te mogu nastaviti reproducirati stereotipe o Romima kao strancima, siroma\u0161nima, \u201eneciviliziranima\u201d ili ljudima izvan dru\u0161tva. Zato se prednost, gdje god je mogu\u0107e, daje privatnim fotografijama koje prikazuju pojedince i obitelji u njihovu svakodnevnom dru\u0161tvenom okru\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n

Fotografije na mre\u017enoj stranici nisu ni automatski prikazane unutar natuknica: \u010ditatelj ih mora posebno uklju\u010diti. Time se poku\u0161ava sprije\u010diti da sna\u017ean vizualni prizor potisne povijesni kontekst i pretvori \u017ertvu samo u objekt promatranja.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatska nije na rubu ove europske pri\u010de<\/h2>\n\n\n\n

Za hrvatske je \u010ditatelje posebno va\u017eno \u0161to Hrvatska i podru\u010dje nekada\u0161nje Jugoslavije imaju vidljivo mjesto u enciklopediji. Za \u0161est dr\u017eava nastalih raspadom Jugoslavije organizirana je zajedni\u010dka radna skupina, a me\u0111u autorima niza natuknica nalazi se hrvatski povjesni\u010dar Danijel Vojak<\/strong>, dugogodi\u0161nji istra\u017eiva\u010d povijesti Roma i njihova stradanja u Drugome svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Enciklopedija tako donosi posebne natuknice o logoru Danica<\/strong> <\/a>kraj Koprivnice, logoru Slana<\/strong> <\/a>na Pagu, Jasenovcu, pojedinim \u017ertvama i pre\u017eivjelima te razli\u010ditim aspektima progona Roma na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

\n
\n

Natuknica o Danici<\/strong>, primjerice, podsje\u0107a da su krajem srpnja i po\u010detkom kolovoza 1941. ondje deportirani Romi s podru\u010dja Koprivnice, a manji broj i s podru\u010dja Bjelovara, Donje Stubice, \u0110ur\u0111evca i Ludbrega. Ve\u0107ina Roma deportiranih u Danicu po\u010detkom kolovoza zadr\u017eana je ondje kratko prije daljnjeg transporta u Jasenovac, gdje su ubijeni.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

Natuknica o Slani na otoku Pagu<\/strong> pokazuje i granice na\u0161ega znanja. Zbog uni\u0161tene dokumentacije nije mogu\u0107e utvrditi to\u010dan broj zato\u010denika. Pre\u017eivjeli logora\u0161 Otto Radan nakon rata je svjedo\u010dio da je me\u0111u zato\u010denicima bilo i Roma, ali nije poznato jesu li oni tijekom likvidacije logora ubijeni na Pagu ili deportirani dalje. Umjesto popunjavanja praznine pretpostavkama, enciklopedija je ostavlja otvorenom.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Jasenovac kao jedno od sredi\u0161njih mjesta genocida nad Romima<\/h2>\n\n\n\n

Posebno je zna\u010dajna opse\u017ena natuknica o Jasenovcu<\/strong>, objavljena u kolovozu 2026. Autor je Danijel Vojak. Enciklopedija Jasenovac odre\u0111uje kao najve\u0107i koncentracijski i logor smrti u NDH te kao, nakon Auschwitz-Birkenaua, drugo najve\u0107e mjesto masovnoga ubojstva Roma u Europi tijekom Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Prve ve\u0107e skupine Roma stigle su u Jasenovac ve\u0107 1941., ali klju\u010dni je prijelom nastupio 19. svibnja 1942.<\/strong> Ministarstvo unutarnjih poslova NDH tada je policijskim i vojnim tijelima naredilo \u201eevakuaciju\u201d cjelokupnoga romskog stanovni\u0161tva u Jasenovac. Enciklopedija taj datum ozna\u010dava po\u010detkom sustavnoga genocida nad Romima u NDH. Uslijedile su masovne deportacije. Dana 5. srpnja 1942. vlasti u \u017dupanji izvijestile su o deportaciji vi\u0161e od 2000 Roma u 83 \u017eeljezni\u010dka vagona. Prema podatcima koje prenosi enciklopedija, slijedili su Vukovar s 1605 i Vinkovci s 1154 deportiranih Roma.<\/p>\n\n\n\n

Roma se pri dolasku u Jasenovac \u010desto nije ni pojedina\u010dno evidentiralo. Pojedini transporti bilje\u017eeni su samo brojem \u017eeljezni\u010dkih vagona. Mnogi deportirani odvo\u0111eni su u U\u0161ticu i Donju Gradinu, gdje su ubijani. Enciklopedija navodi podatak Spomen-podru\u010dja Jasenovac da su do 2025. poimeni\u010dno identificirane 16.173 romske \u017ertve<\/strong>, me\u0111u njima 5608 djece mla\u0111e od \u010detrnaest godina i 4877 \u017eena. Autori pritom upozoravaju na dugotrajne historiografske i politi\u010dke prijepore oko broja \u017ertava te poimeni\u010dni popis smatraju najpouzdanijom trenuta\u010dno dostupnom osnovom.<\/p>\n\n\n\n

Od broja prema imenu i \u017eivotnoj pri\u010di<\/h2>\n\n\n\n

Enciklopedija se, me\u0111utim, namjerno ne zaustavlja na statistikama. Planirano je oko 150 biografskih natuknica kojima se progonjenim Sintima i Romima nastoji vratiti individualnost. U njima se prikazuju obitelji, zanimanja, mjesta stanovanja, poku\u0161aji bijega, razli\u010dite strategije pre\u017eivljavanja, otpor i \u017eivot nakon rata.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od primjera povezanih s Jasenovcem je Nadir Dedi\u0107<\/strong>. Njegova se biografija velikim dijelom temelji na svjedo\u010danstvu koje je 2004. dao Spomen-podru\u010dju Jasenovac. Kao dje\u010dak bio je zato\u010den u Staroj Gradi\u0161ki i Jasenovcu, ali je pre\u017eivio jer ondje nije bio identificiran kao Rom. Poslije je svjedo\u010dio da je tijekom rata izgubio 81 bli\u017eeg i daljnjeg \u010dlana obitelji, od kojih 34 u Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n

Takve \u017eivotne pri\u010de mijenjaju na\u010din na koji \u010ditamo povijest genocida. Iza kategorija poput \u201etransport\u201d, \u201edeportirani\u201d i \u201e\u017ertve\u201d ponovno se pojavljuju pojedinci.<\/p>\n\n\n\n

Drugi va\u017ean primjer slo\u017eenosti progona jest Zeni\u010dka rezolucija<\/strong> od 26. svibnja 1942. Skupina muslimanskih intelektualaca, vjerskih predstavnika, slu\u017ebenika i gra\u0111ana poku\u0161ala je od progona za\u0161tititi dio muslimanskih Roma u Bosni i Hercegovini. Intervencija je dovela do obustave deportacija skupine koju su tada\u0161nje vlasti nazivale \u201ebijelim Ciganima\u201d, dok su se rasisti\u010dke kategorije istodobno nastavile primjenjivati na druge Rome. Enciklopedija tako omogu\u0107uje istra\u017eivanje ne samo progona nego i poku\u0161aja pomo\u0107i, otpora te kontradikcija unutar samoga sustava rasne klasifikacije.<\/p>\n\n\n\n

Digitalna javna povijest protiv zaborava<\/h2>\n\n\n\n

Vrijednost ove enciklopedije nije samo u koli\u010dini prikupljenih podataka. Ona pokazuje \u0161to digitalna javna povijest mo\u017ee u\u010diniti kada tehnologija nije sama sebi svrhom. Povezivanjem mjesta, osoba, dokumenata, biografija, kronologije i karata mogu\u0107e je istodobno pratiti lokalnu pri\u010du i vidjeti njezino mjesto u europskom procesu progona.<\/p>\n\n\n\n

Za nastavu Povijesti portal mo\u017ee biti posebno koristan upravo zato \u0161to nije gotov \u0161kolski ud\u017ebenik. Nastavniku pru\u017ea pouzdano polazi\u0161te za odabir konkretnih slu\u010dajeva, biografija, mjesta i izvora. U\u010denici tako mogu, primjerice, krenuti od Jasenovca ili Danice, pratiti jednu \u017eivotnu pri\u010du, uspore\u0111ivati doga\u0111aje na vremenskoj crti ili analizirati na\u010din na koji je odre\u0111ena fotografija nastala i \u0161to nam njezin kontekst govori o po\u010diniteljima i \u017ertvama.<\/p>\n\n\n\n

Projekt se pritom nastavlja razvijati. U velja\u010di 2026. Njema\u010dka zaklada za znanost odobrila je i novi devetogodi\u0161nji projekt digitalnog izdanja pribli\u017eno 1200 povijesnih dokumenata<\/strong> o genocidu nad Sintima i Romima. Uz dokumente institucija progona sustavno \u0107e se uklju\u010divati i izvori nastali iz perspektive \u017ertava. Nova zbirka izravno se nadovezuje na postoje\u0107u enciklopediju. Time nastaje ne\u0161to vi\u0161e od mre\u017enog priru\u010dnika. Postupno se gradi europska infrastruktura znanja o genocidu koji je predugo ostajao u sjeni drugih tema Drugoga svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Digitalna enciklopedija ne mo\u017ee vratiti \u017eivote ljudima \u010dija su imena desetlje\u0107ima izostajala iz povijesnih narativa. Mo\u017ee, me\u0111utim, povezati njihova imena, obitelji, mjesta i iskustva s povije\u0161\u0107u Europe kojoj pripadaju. Upravo je u tome njezina mo\u017eda najva\u017enija vrijednost: protiv anonimnosti masovnoga zlo\u010dina postavlja znanje, kontekst i pojedina\u010dnu ljudsku pri\u010du.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Encyclopaedia of the Nazi Genocide of the Sinti and Roma in Europe<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Genocid nad Sintima i Romima tijekom Drugoga svjetskog rata desetlje\u0107ima je ostajao na rubovima historiografije, javnog sje\u0107anja i \u0161kolskog pou\u010davanja. Iako su posljednjih desetlje\u0107a objavljena brojna va\u017ena istra\u017eivanja, znanje je i dalje raspr\u0161eno me\u0111u razli\u010ditim dr\u017eavama, jezicima, arhivima i lokalnim historiografijama. Upravo taj problem poku\u0161ava rije\u0161iti Encyclopaedia of the Nazi Genocide of the Sinti and […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4448,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[59],"tags":[1058,1059,46,219,1060,1057,257],"class_list":["post-4447","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti-za-edukatore","tag-danijel-vojak","tag-digitalna-povijest","tag-drugi-svjetski-rat","tag-genocid","tag-nadir-dedic","tag-research-centre-on-antigypsyism","tag-romi"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4447","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4447"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4447\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4456,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4447\/revisions\/4456"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4448"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4447"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4447"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4447"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}