{"id":4386,"date":"2026-08-25T07:28:18","date_gmt":"2026-08-25T05:28:18","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4386"},"modified":"2026-08-25T08:53:53","modified_gmt":"2026-08-25T06:53:53","slug":"ocevidac-mohaca-stjepan-brodaric-i-granice-pouzdanoga-svjedocenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/ocevidac-mohaca-stjepan-brodaric-i-granice-pouzdanoga-svjedocenja\/","title":{"rendered":"O\u010devidac Moha\u010da: Stjepan Brodari\u0107 i granice pouzdanoga svjedo\u010denja"},"content":{"rendered":"\n

Moha\u010dka bitka odigrala se 29. kolovoza 1526., ali na\u0161e znanje o tome \u0161to se toga poslijepodneva doga\u0111alo nije nastalo iz jednoga sigurnog i potpunog zapisa. Jedan od najva\u017enijih tekstova na kojima po\u010diva rekonstrukcija bitke napisao je \u010dovjek koji je bio ondje: humanist, diplomat, biskup i kraljevski kancelar Stjepan Brodari\u0107<\/strong>. Upravo zato njegov je tekst iznimno vrijedan i upravo zato zahtijeva pa\u017eljivo \u010ditanje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Preporu\u010deno<\/figure>\n\n\n\n

Izvor koji je postao dio same povijesti Moha\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Za povjesni\u010dara je malo \u0161to privla\u010dnije od svjedo\u010danstva neposrednog sudionika velikoga doga\u0111aja. O\u010devidac obe\u0107ava blizinu: osobu koja je vidjela bojno polje, \u010dula topove, promatrala raspored vojske i do\u017eivjela trenutak u kojem se o\u010dekivana pobjeda pretvorila u rasulo. Ali blizina doga\u0111aju nije isto \u0161to i potpuna spoznaja doga\u0111aja. Stjepan Brodari\u0107 pokazuje to gotovo na svakoj stranici svojega opisa Moha\u010dke bitke.<\/p>\n\n\n\n

Njegovo latinsko djelo, poznato pod naslovom De conflictu Hungarorum cum Solymano Turcarum imperatore ad Mohach historia verissima<\/em>, nastalo je nakon poraza ugarsko-hrvatske vojske od sultana Sulejmana I. U suvremenoj literaturi Brodari\u0107ev se tekst opisuje kao jedini sa\u010duvani cjeloviti narativni prikaz bitke koji je napisao neposredni sudionik. Zbog toga je vi\u0161e puta slu\u017eio kao jedna od glavnih polaznih to\u010daka za rekonstrukciju tijeka bitke (Kasza, 2015).<\/p>\n\n\n\n

\"Pro\u0161ireni
Pro\u0161ireni grb Stjepan Brodari\u0107a (1517.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Brodari\u0107 pritom nije bio obi\u010dan vojnik smje\u0161ten na rubu boji\u0161ta. Kao kraljevski kancelar i crkveni dostojanstvenik nalazio se u neposrednoj blizini politi\u010dkog i vojnog vrha. Bio je uklju\u010den u kraljevske diplomatske poslove, prethodno je u europskim sredi\u0161tima tra\u017eio pomo\u0107 protiv Osmanlija, a 1526. sudjelovao je u bitki uz kralja Ludovika II. Njegov dru\u0161tveni polo\u017eaj omogu\u0107io mu je pristup informacijama koje ve\u0107ina sudionika nije mogla imati, ali je istodobno sna\u017eno odredio njegovu perspektivu (Hrvatska enciklopedija, 2026).<\/p>\n\n\n\n

\"Posjedi
Posjedi Brodari\u0107a po\u010detkom 16. stolje\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Za\u0161to je Brodari\u0107 napisao \u201enajistinitiju povijest\u201c?<\/h2>\n\n\n\n

Naslov historia verissima<\/em> nije neutralan. Brodari\u0107 \u010ditatelju ne nudi samo opis, nego unaprijed isti\u010de zahtjev za istinito\u0161\u0107u. U predgovoru obja\u0161njava da se na pisanje odlu\u010dio zato \u0161to neki doga\u0111aje prikazuju druk\u010dije nego \u0161to su se zbili, dok drugi za katastrofu optu\u017euju njegove sunarodnjake. Njegov tekst zato od po\u010detka ima dvostruku funkciju: rekonstruirati doga\u0111aj i obraniti odre\u0111ene ljude od optu\u017ebi za kukavi\u010dluk, nesposobnost ili izdaju.<\/p>\n\n\n\n

\n

Opisali smo ove stvari prema istini, onako kako smo vidjeli da su se dogodile.<\/p>\nStjepan Brodari\u0107<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

P\u00e9ter Kasza pokazao je da se nastanak djela mora promatrati i u kontekstu tada\u0161nje polemike o uzrocima poraza. U literaturi se Brodari\u0107ev odgovor povezuje osobito s optu\u017ebama Johannesa Cuspinianusa, koji je poraz tuma\u010dio i kroz krivnju ugarske strane. To zna\u010di da Brodari\u0107 ne pi\u0161e nakon doga\u0111aja u praznom prostoru. On ulazi u ve\u0107 zapo\u010detu borbu za njegovo zna\u010denje (Kasza, 2015).<\/p>\n\n\n\n

Upravo je to prva va\u017ena lekcija za rad s izvorom. Autorova namjera ne \u010dini izvor bezvrijednim. Naprotiv, ona je dio podatka koji izvor nosi. Brodari\u0107 nam istodobno govori o bitki i o na\u010dinu na koji je poraz gotovo odmah postao predmetom optu\u017eivanja, obrane i politi\u010dkog tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

I povijest samoga teksta zahtijeva oprez. Tradicionalno se navodilo da je Historia verissima tiskana u Krakovu 18. travnja 1527. Me\u0111utim, Kasza upozorava da se precizna datacija prvoga izdanja oslanja na kasniju bibliografsku vijest te da nije sa\u010duvan primjerak toga navodnog izdanja. Za nastavnika je to korisna mala demonstracija \u010dinjenice da kritika izvora ne zavr\u0161ava pitanjem \u201eje li autor bio ondje?\u201c. Treba istra\u017eivati i kada je tekst oblikovan, komu je bio namijenjen i kako nam je prenesen.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to nam Brodari\u0107 omogu\u0107uje vidjeti?<\/h2>\n\n\n\n

1. Pripreme, brojnost i vojni poredak<\/h3>\n\n\n\n

Brodari\u0107 pru\u017ea rijetko detaljan pogled na posljednje dane prije bitke. Bilje\u017ei dolazak razli\u010ditih kontingenata, rasprave o polo\u017eaju kralja, prijedloge o za\u0161titi tabora kolima, raspored pje\u0161a\u0161tva, konjice i topni\u0161tva te imena brojnih zapovjednika i velika\u0161a. Za kr\u0161\u0107ansku vojsku navodi pribli\u017eno 24 000 do 25 000 ljudi. Ta procjena ostala je va\u017ena u kasnijim rekonstrukcijama i uklapa se u raspon koji prihva\u0107a znatan dio suvremene literature.<\/p>\n\n\n\n

Istodobno navodi da Sulejman raspola\u017ee vojskom od oko 300 000 ljudi. Taj broj nije mogu\u0107e prihvatiti doslovno i upravo je zato koristan. U istoj re\u010denici izvora mo\u017eemo susresti podatak koji se pokazuje vrlo uporabljivim i procjenu koja odra\u017eava ograni\u010den pristup informacijama, dojam nadmo\u0107i ili konvencije tada\u0161njega ratnog izvje\u0161tavanja. Primarni izvor nije paket podataka jednake pouzdanosti.<\/p>\n\n\n\n

2. Krajolik boji\u0161ta<\/h3>\n\n\n\n

Jedan od najtrajnijih doprinosa Brodari\u0107eva teksta jest topografski opis. Spominje \u0161iroku ravnicu, mo\u010dvarno i vodom natopljeno podru\u010dje prema Dunavu, uzvisinu nasuprot kr\u0161\u0107anskim polo\u017eajima, selo F\u00f6ldv\u00e1r s crkvom te polo\u017eaj osmanskog topni\u0161tva. Ti detalji nisu samo slikovita pozadina. Oni su postali materijal za poku\u0161aje lokalizacije sredi\u0161njega prostora bitke.<\/p>\n\n\n\n

U novijim interdisciplinarnim istra\u017eivanjima upravo se Brodari\u0107eve prostorne oznake uspore\u0111uju s geomorfologijom, starim kartama, arheolo\u0161kim nalazima i rekonstrukcijama vodnog sustava Moha\u010dke ravnice. Monografija The Battle of Moh\u00e1cs, 1526 (Pap, ur., 2024) posve\u0107uje \u010ditave cjeline krajoliku, lokalizaciji sredi\u0161ta bitke, vojnim arheolo\u0161kim nalazima i pitanju mjesta kraljeve smrti. Brodari\u0107, dakle, nije tek \u201estari tekst\u201c koji moderna arheologija zamjenjuje. Njegov opis i dalje je jedan od koordinatnih sustava u kojemu se novi nalazi tuma\u010de.<\/p>\n\n\n\n

3. Trenutak kada se pobjeda pretvara u poraz<\/h3>\n\n\n\n

Brodari\u0107ev prikaz tijeka sukoba osobito je vrijedan zato \u0161to ne opisuje jednostavnu pri\u010du o vojsci koja je od po\u010detka bila osu\u0111ena na poraz. U njegovu se tekstu osje\u0107a trenutak stvarne neizvjesnosti. Prvi napad kr\u0161\u0107anskih postrojbi djeluje uspje\u0161no; sti\u017ee vijest da se neprijatelj povla\u010di i da je pobjeda mogu\u0107a. Tek potom opis prelazi u raspad poretka: kolebanje desnoga krila, osmansku topni\u010dku vatru, dim, gubitak preglednosti i naposljetku op\u0107e povla\u010denje.<\/p>\n\n\n\n

Za povijest bitke takav prikaz poma\u017ee razumjeti dinamiku borbe, a za nastavu pokazuje koliko se naknadno znanje razlikuje od iskustva ljudi u doga\u0111aju. U\u010denik zna da \u0107e Moha\u010d zavr\u0161iti katastrofom. Brodari\u0107 u trenutku bitke to ne zna. Njegov tekst \u010duva promjenu o\u010dekivanja – od nade u pobjedu do spoznaje da se vojska raspada.<\/p>\n\n\n\n

Brodari\u0107 procjenjuje da je \u201epravilna bitka\u201c trajala pribli\u017eno sat i pol. Ni taj podatak ne treba pretvoriti u apsolutno precizan kronometar, ali pokazuje kako je golema politi\u010dka posljedica mogla nastati u vrlo kratkom vremenskom odsje\u010dku.<\/p>\n\n\n\n

\n

… neki su tvrdili da je Ludovik prodro prema prvim redovima i ondje se borio, ali autor ka\u017ee da to ne \u017eeli ni potvrditi ni potpuno zanijekati. Ono \u0161to \u201esigurno zna\u201c jest da kralja vi\u0161e nije vidio na njegovu mjestu kada je po\u010delo rasulo.<\/p>\nBrodari\u0107 o kralju usred bitke<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

4. Smrt Ludovika II.: gdje prestaje o\u010devidac<\/h3>\n\n\n\n

Smrt kralja Ludovika II. mo\u017eda je najpoznatiji dio pri\u010de o Moha\u010du. U sa\u017eetim prikazima \u010desto se navodi kao gotova \u010dinjenica: kralj je pri bijegu pao s konja i utopio se u potoku ili mo\u010dvarnom podru\u010dju. Brodari\u0107ev tekst mnogo je oprezniji.<\/p>\n\n\n\n

On najprije jasno ka\u017ee da kralja u odlu\u010dnom trenutku vi\u0161e nije vidio u njegovu redu. Navodi nekoliko mogu\u0107nosti o tome kamo je oti\u0161ao i prenosi tvrdnju drugih da se mo\u017eda borio u prvim redovima, ali izri\u010dito odbija tu tvrdnju potvrditi. Tek nakon opisa rasula navodi da je kraljevo tijelo poslije prona\u0111eno kod Csele, u vodom ispunjenoj udolini. I tu formulira podatak posredno: neki su govorili da je ondje pao i utopio se zajedno s konjem, odjeven u oklop.<\/p>\n\n\n\n

To ne zna\u010di da pri\u010du o utapanju treba odbaciti. Zna\u010di da treba precizno razlikovati razine dokaza. Brodari\u0107 je o\u010devidac trenutka u kojem kralj nestaje iz njegova vidokruga; nije o\u010devidac same smrti. Njegovo izvje\u0161\u0107e o mjestu nalaska tijela i naknadnim obja\u0161njenjima iznimno je va\u017eno, ali pripada drugoj vrsti svjedo\u010denja. Upravo se zato i u suvremenim istra\u017eivanjima pitanje mjesta i na\u010dina smrti Ludovika II. razmatra zasebno, u kombinaciji pisanih, geografskih i drugih podataka (Pap, ur., 2024).<\/p>\n\n\n\n

Brodari\u0107 zna re\u0107i: \u201ene znam\u201c<\/h2>\n\n\n\n

Jedna od najzanimljivijih zna\u010dajki teksta nije koli\u010dina sigurnih tvrdnji, nego mjesta na kojima autor ograni\u010dava vlastito znanje. Kada poku\u0161ava objasniti namjeru osmanske vojske, otvoreno priznaje da ne zna \u0161to je neprijatelj namjeravao. Kada govori o kraljevu kretanju, razlikuje ono \u0161to je mogu\u0107e, ono \u0161to drugi govore i ono \u0161to sam pouzdano zna. Kada opisuje doga\u0111aje nakon bitke kojima nije prisustvovao, navodi od koga su informacije naknadno dobivene.<\/p>\n\n\n\n

To Brodari\u0107a ne \u010dini automatski \u201eobjektivnim\u201c autorom u modernom smislu. Ali pokazuje postupak koji je izuzetno vrijedan za povijesno mi\u0161ljenje: ozna\u010davanje granice vlastita znanja. U vremenu u kojem u\u010denici svakodnevno nailaze na tekstove koji ne razlikuju \u010dinjenicu, pretpostavku i interpretaciju, ovakav izvor mo\u017ee imati neo\u010dekivano suvremenu didakti\u010dku snagu.<\/p>\n\n\n\n

Gdje su granice njegova svjedo\u010denja?<\/h2>\n\n\n\n

Brodari\u0107eva blizina doga\u0111aju istodobno je njegova najve\u0107a prednost i jedno od ograni\u010denja. \u010cetiri su osobito va\u017ena sloja kritike izvora:<\/p>\n\n\n\n

\u0160to provjeravamo<\/strong><\/td>Za\u0161to je va\u017eno<\/strong><\/td><\/tr><\/thead>
Polo\u017eaj autora<\/td>Kancelar, crkveni dostojanstvenik i pripadnik politi\u010dke elite. Izvrsno vidi vrh zapovjedne strukture, ali mnogo slabije iskustvo obi\u010dnih vojnika i civila.<\/td><\/tr>
Namjera<\/td>\u017deli ispraviti ono \u0161to smatra la\u017enim prikazima i braniti svoju stranu od optu\u017ebi. Njegov tekst zato ima polemi\u010dku i apologetsku dimenziju.<\/td><\/tr>
Domet opa\u017eanja<\/td>Mo\u017ee vidjeti samo dio golemoga i kaoti\u010dnoga boji\u0161ta. Osmanlijske odluke, kretanja izvan njegova vidokruga i dio doga\u0111aja nakon bitke poznaje posredno.<\/td><\/tr>
Jezik i vrijednosti<\/td>Pi\u0161e kao kr\u0161\u0107anski humanist 16. stolje\u0107a. Religijski okvir, ideja obrane kr\u0161\u0107anstva, pohvale kralju i moralno tuma\u010denje nesre\u0107e dio su izvora, a ne neutralni ukrasi.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Posebno je pou\u010dan problem broj\u010danih podataka. Brodari\u0107evih pribli\u017eno 25 000 ljudi na kr\u0161\u0107anskoj strani \u010desto se smatra razmjerno uvjerljivom procjenom, dok je njegova brojka od 300 000 Osmanlija o\u010dito problemati\u010dna. Ovdje se vidi za\u0161to se pouzdanost ne dodjeljuje izvoru jednom ocjenom poput \u201epouzdan\u201c ili \u201enepouzdan\u201c. Procjenjuje se konkretna tvrdnja, njezino podrijetlo i mogu\u0107nost provjere drugim dokazima.<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno vrijedi za stra\u0161ne prizore nakon bitke. Brodari\u0107 opisuje pogubljenje velikoga broja zarobljenika te pusto\u0161enje okolnoga podru\u010dja. Dio tih informacija nije osobno vidio, nego ih je prikupio od pre\u017eivjelih i povratnika. Recentna arheolo\u0161ka i bioarheolo\u0161ka istra\u017eivanja masovnih grobnica ponovno otvaraju pitanja o tome tko je u njima pokopan, jesu li pojedinci poginuli u borbi ili bili pogubljeni te kako pisane izvore povezati s fizi\u010dkim dokazima. Upravo ta rasprava pokazuje da Brodari\u0107 nije \u201eposljednja rije\u010d\u201c, nego klju\u010dan glas u mre\u017ei dokaza (Pap i sur., 2025).<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je izvor i danas presudan za povijest bitke?<\/h2>\n\n\n\n

Brodari\u0107evo zna\u010denje ne proizlazi iz toga \u0161to je svaki njegov podatak to\u010dan. Njegova vrijednost proizlazi iz kombinacije blizine doga\u0111aju, polo\u017eaja autora i iznimne gusto\u0107e konkretnih informacija. Bez njegova teksta mnogo bismo slabije poznavali raspored kr\u0161\u0107anske vojske, rasprave prije bitke, topografiju prostora, iskustvo po\u010detnoga napada, trenutke raspada, sudbinu pojedinih dostojanstvenika i na\u010din na koji su pre\u017eivjeli vrlo brzo po\u010deli obja\u0161njavati katastrofu.<\/p>\n\n\n\n

Jednako je va\u017eno \u0161to se moderni istra\u017eiva\u010di i dalje moraju vra\u0107ati njegovu opisu kada rade s posve druk\u010dijom vrstom dokaza. Geomorfolog koji rekonstruira nekada\u0161nje mo\u010dvare, arheolog koji lokalizira nalaze oru\u017eja ili antropolog koji prou\u010dava masovne grobnice ne dobiva od Brodari\u0107a gotov odgovor. Dobiva skup tvrdnji koje treba prostorno i materijalno provjeriti. U tom smislu Historia verissima izvrsno pokazuje kako povijesno znanje nastaje: ne ponavljanjem jednoga svjedo\u010danstva, nego njegovim su\u010deljavanjem s drugim izvorima.<\/p>\n\n\n\n

Moha\u010d je danas, uo\u010di i tijekom obilje\u017eavanja 500. obljetnice 2026., ponovno prostor intenzivnih istra\u017eivanja. Novija literatura pokazuje da se pitanja to\u010dne lokacije pojedinih faza bitke, funkcije masovnih grobnica i smrti kralja Ludovika II. jo\u0161 uvijek razmatraju. To ne umanjuje Brodari\u0107evu va\u017enost. Naprotiv: \u010dinjenica da se tekst iz 16. stolje\u0107a i dalje provjerava novim metodama najbolji je dokaz njegove trajne historiografske vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>
\n

U 2. razredu gimnazije Brodari\u0107 se prirodno povezuje s ishodom POV S\u0160 D.2.1., prema kojem u\u010denik analizira dr\u017eavno-politi\u010dki razvoj u ranom novom vijeku, uklju\u010duju\u0107i osmanska \u0161irenja u Europi. Pogledajte na\u0161 prijedlog nastavne jedinice<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n

Izvori i literatura<\/h1>\n\n\n\n
    \n
  • Brodari\u0107, Stjepan. (1990). Moha\u010dka bitka 1526. Preveo i bilje\u0161kama popratio Stjepan Sr\u0161an. Vinkovci: Kulturno-informativni centar \u201ePrivla\u010dica\u201c. <\/li>\n\n\n\n
  • Brodericus, Stephanus. De conflictu Hungarorum cum Solymano Turcarum imperatore ad Mohach historia verissima. Kriti\u010dko izdanje priredio P\u00e9ter Kulcs\u00e1r. Budapest: Akad\u00e9miai Kiad\u00f3, 1985.<\/li>\n\n\n\n
  • Kasza, P\u00e9ter. (2015). Na tragu izdanju. Novi izvori za datiranje Historia verissima Stjepana Brodari\u0107a. Colloquia Maruliana, 24, 193\u2013204. <\/li>\n\n\n\n
  • Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. Brodari\u0107, Stjepan. Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje. <\/li>\n\n\n\n
  • Pap, Norbert (ur.). (2024). The Battle of Moh\u00e1cs, 1526. History of Warfare, 146. Leiden\/Boston: Brill. <\/li>\n\n\n\n
  • Pap, N. i sur. (2025). Who Lies in the Five Mass Graves of the 1526 Battle of Moh\u00e1cs? International Journal of Historical Archaeology. <\/li>\n\n\n\n
  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2019). Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine 27\/2019.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Za\u0161to je Historia verissima jedan od klju\u010dnih izvora za povijest bitke 1526. – i za\u0161to ga ne treba \u010ditati kao zapisnik s boji\u0161ta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4414,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[208,979,978,310,1051],"class_list":["post-4386","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-historiografija","tag-gimna2","tag-mohac500","tag-mohacka-bitka","tag-povijesni-izvori","tag-stjepan-brodaric"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4386","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4386"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4386\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4416,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4386\/revisions\/4416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4414"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4386"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4386"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4386"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}