{"id":4370,"date":"2026-08-24T20:46:26","date_gmt":"2026-08-24T18:46:26","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4370"},"modified":"2026-08-25T08:16:36","modified_gmt":"2026-08-25T06:16:36","slug":"sto-govore-mrtvi-kod-mohaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/sto-govore-mrtvi-kod-mohaca\/","title":{"rendered":"\u0160to govore mrtvi kod Moha\u010da?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povjesni\u010dari obi\u010dno po\u010dinju rije\u010dima. Kronike, pisma, vojni dnevnici i izvje\u0161taji govore nam tko je krenuo prema Moha\u010du, kako se vojska rasporedila i kako su suvremenici opisivali katastrofu 29. kolovoza 1526. No mrtvi s boji\u0161ta nisu ostavili pisane iskaze. Njihova svjedo\u010danstva zapisana su u kostima.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na podru\u010dju dana\u0161njega <strong>Nacionalnog memorijalnog mjesta Moha\u010d<\/strong> kod S\u00e1torhelya poznato je pet masovnih grobnica povezanih s doga\u0111ajima 1526. Njihovo sustavno istra\u017eivanje traje desetlje\u0107ima, a posljednjih godina dobilo je novu snagu zbog pribli\u017eavanja 500. obljetnice bitke.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Detalj iz Muzeja Moha\u010dke bitke\" width=\"1290\" height=\"726\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/NgVwTlWcGJg?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rezultat nije jednostavna potvrda pri\u010de koju smo ve\u0107 znali. Naprotiv: nova istra\u017eivanja otvorila su jedno od najzanimljivijih pitanja suvremene historiografije Moha\u010da. Jesu li u tim jamama pokopani vojnici koji su pali u bitci i pri povla\u010denju, ili zarobljenici pogubljeni dva dana poslije? U kolovozu 2026. na to pitanje jo\u0161 ne postoji jedinstven odgovor.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Grobnice prona\u0111ene gotovo slu\u010dajno<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To\u010dno mjesto masovnih grobnica s vremenom je nestalo iz kolektivnog pam\u0107enja. U drugoj polovici 20. stolje\u0107a ponovno su otkrivene gotovo slu\u010dajno. Prve dvije prona\u0111ene su potkraj 1950-ih, u vrijeme napetosti izme\u0111u Ma\u0111arske i Jugoslavije, tijekom radova povezanih s izgradnjom obrambenih polo\u017eaja. Arheolog <strong>L\u00e1szl\u00f3 Papp<\/strong> istra\u017eivao ih je po\u010detkom 1960-ih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 tri grobnice otkrivene su tijekom priprema Nacionalnoga memorijalnog mjesta za 450. obljetnicu bitke 1976. Antropolozi su tada pregledali dio kostura i zabilje\u017eili brojne rezne ozljede na lubanjama i vratnom podru\u010dju. Nakon istra\u017eivanja kosti su ponovno pokopane, a memorijal je oblikovan oko pet poznatih jama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 su tada postojala razli\u010dita tuma\u010denja. Jedni su smatrali da se radi o vojnicima poginulima u bitci ili pri bijegu. Drugi su ih povezivali s ljudima ubijenima u kraljevskom logoru. Nova istra\u017eivanja od 2020. nisu jednostavno rije\u0161ila staru zagonetku &#8211; proizvela su nove podatke i novu raspravu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1275\" height=\"574\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-zrna.jpg\" alt=\"Iskopana pu\u0161\u010dana zrna izlo\u017eena u muzeju\" class=\"wp-image-4371\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-zrna.jpg 1275w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-zrna-300x135.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-zrna-768x346.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1275px) 100vw, 1275px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Iskopana pu\u0161\u010dana zrna izlo\u017eena u muzeju<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ponovno otvaranje grobnica<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Masovna grobnica III. ponovno je otvorena 2020. Iskopavanja su nastavljena 2021. i 2022., a u radu su sudjelovali arheolozi Janus Pannonius muzeja u Pe\u010duhu i antropolozi Sveu\u010dili\u0161ta u Szegedu. Rije\u010d je o vrlo maloj jami, povr\u0161ine pribli\u017eno petnaest \u010detvornih metara, u koju su bila polo\u017eena \u2013 zapravo nagurana i djelomi\u010dno izmije\u0161ana \u2013 tijela nekoliko stotina ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koliko to\u010dno? I to je znanstveni problem. Prve terenske procjene govorile su o pribli\u017eno tristo osoba, neke forenzi\u010dke publikacije o oko 350 do 370, dok se metodolo\u0161ki radovi iz 2026. ponovno vra\u0107aju procjenama oko tristo. Razlog nije nepreciznost u obi\u010dnom smislu rije\u010di. Kosti su fragmentirane, pojedini dijelovi tijela odvojeni, kosturi me\u0111usobno izmije\u0161ani, a neki su dijelovi o\u0161te\u0107eni raspadanjem, poljoprivredom i starijim radovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zato antropolozi doslovno poku\u0161avaju ponovno sastaviti ljude. Geoinformati\u010dki sustavi bilje\u017ee polo\u017eaj svake kosti, osteometrija uspore\u0111uje dimenzije, a anatomske veze poma\u017eu spojiti rasute dijelove. Jedan rad objavljen 2026. navodi da se takvim metodama broj relativno cjelovitih rekonstruiranih kostura uspio pove\u0107ati za oko polovicu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Masovna grobnica IV. ponovno je istra\u017eena 2024. Terenski radovi upu\u0107ivali su na vi\u0161e od dvije stotine osoba, ali nakon spajanja dijelova koji su izvorno dobili razli\u010dite inventarne brojeve preliminarna antropolo\u0161ka obrada smanjila je broj na 184 pojedinca. Ve\u0107 ta razlika pokazuje koliko je rad na masovnoj grobnici udaljen od jednostavnoga &#8216;brojenja kostura&#8217;.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1275\" height=\"574\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-1.jpg\" alt=\"U muzeju su fotografski prikazana istra\u017eivanja\" class=\"wp-image-4373\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-1.jpg 1275w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-1-300x135.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-1-766x345.jpg 766w\" sizes=\"auto, (max-width: 1275px) 100vw, 1275px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">U muzeju su fotografski prikazana istra\u017eivanja<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ozljede koje su nastale oko trenutka smrti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najdramati\u010dniji tragovi jesu perimortalne ozljede \u2013 ozljede nastale neposredno prije smrti, u trenutku smrti ili vrlo kratko nakon nje, dok je kost jo\u0161 imala svojstva svje\u017ee kosti. One se razlikuju od o\u0161te\u0107enja nastalih stolje\u0107ima kasnije pod pritiskom zemlje, oranjem ili tijekom starijih iskopavanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na kostima iz Moha\u010da posebno se isti\u010du rezovi o\u0161trim oru\u017ejem. Lubanje, donje \u010deljusti i vratni kralje\u0161ci nose tragove sablji ili ma\u010deva. Zabilje\u017eene su i druge ozljede: rezovi na udovima, prijelomi, tragovi uboda, pa \u010dak i pojedina\u010dni dokazi strijela i bojnih sjekira.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takvi tragovi mogu re\u0107i mnogo. Smjer udarca mo\u017ee sugerirati je li napada\u010d bio ispred ili iza \u017ertve. Polo\u017eaj na vratu mo\u017ee pokazati da je udarac bio smrtonosan. Ponavljanje gotovo paralelnih rezova mo\u017ee upu\u0107ivati na kontrolirano nasilje nad osobom koja nije bila u ravnopravnoj borbi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali kost ne bilje\u017ei cijelu scenu. Ne govori nam je li \u010dovjek stajao, kle\u010dao, bje\u017eao ili pao nekoliko sekundi prije udarca \u2013 osim ako kombinacija polo\u017eaja i ozljeda to sna\u017eno ne ograni\u010di. Jo\u0161 manje nam mo\u017ee sama re\u0107i datum: 29. kolovoza u bitci ili 31. kolovoza pri pogubljenju.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Hipoteza o pogubljenju<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za\u0161to je uop\u0107e nastala ideja da su u grobnicama pogubljeni zarobljenici? Pisani izvori jasno bilje\u017ee da je Sulejman nakon pobjede dao pogubiti velik broj zarobljenika. Brojke se razlikuju, ali osmanski vojni dnevnik govori o pribli\u017eno dvije tisu\u0107e ljudi, dok Brodari\u0107 spominje oko 1500. Pogubljenja su bila demonstrativna: izvori opisuju odsijecanje glava i njihovo izlaganje pred sultanom i vojskom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada je grobnica III. ponovno otvorena 2020., antropolozi su uo\u010dili velik broj ozljeda na zatiljku i vratu. U reprezentativnom uzorku od 45 pojedinaca forenzi\u010dki tim utvrdio je da je kod pribli\u017eno dvije tre\u0107ine smrtonosni udarac zadan straga u zatiljno-vratno podru\u010dje, uz o\u0161te\u0107enja prvih vratnih kralje\u017eaka i le\u0111ne mo\u017edine. Kod pribli\u017eno tre\u0107ine smrt je povezana s udarcima sprijeda u lice i vrat, koji su mogli presje\u0107i velike krvne \u017eile.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ponavljanje udaraca i njihova nerandomizirana raspodjela naveli su tim T\u00edmee Mai, Gy\u00f6rgya P\u00e1lfija i suradnika da 2026. zaklju\u010de kako obrazac sna\u017eno podupire masovno pogubljenje, a ne obi\u010dnu borbu na boji\u0161tu. Va\u017ena nijansa: prema njihovu tuma\u010denju cilj nije nu\u017eno bilo potpuno odsijecanje glave. Smrtonosni udarac u vrat mogao je biti na\u010din egzekucije sam po sebi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dan signal pojavljuje se i u preliminarnim rezultatima grobnice IV. Kod 237 terenski izdvojenih osoba istra\u017eiva\u010di su na\u0161li u\u010destale rezne ozljede, \u010desto na lijevoj strani tijela, osobito na tjemenim kostima, donjoj \u010deljusti i podlaktici. Na jednom su pojedincu zabilje\u017eili \u010dak osamnaest rezova. Autori smatraju da ponavljanje i kut nekih ozljeda te\u0161ko odgovaraju kaoti\u010dnoj borbi te sugeriraju ranjiv ili bespomo\u0107an polo\u017eaj \u017ertava.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Ali sablja na vratu nije automatski dokaz egzekucije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga skupina istra\u017eiva\u010da upozorava na ozbiljan problem: osmanska konjica upravo je u borbi koristila sablju za sna\u017ene udarce u glavu i vrat. Takti\u010dki cilj bio je brzo onesposobiti protivnika, a odsijecanje glave moglo je imati i materijalnu vrijednost jer su glave neprijatelja slu\u017eile kao dokaz ratnog uspjeha i osnova za nagrade.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Norbert Pap, P\u00e1l Fodor, P\u00e9ter Gyenizse, Erika Hancz i M\u00e1t\u00e9 Kitanics u studiji objavljenoj krajem 2025. tvrde da kombinacija povijesnih izvora, polo\u017eaja grobnica, rekonstrukcije boji\u0161ta i raznolikosti ozljeda bolje odgovara poginulima u borbi nego skupini sustavno pogubljenih zarobljenika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njihov je argument vi\u0161eslojan. U grobnicama nisu svi kosturi bez glave. Uz ozljede zatiljka i vrata pojavljuju se udarci u lice i tjeme, obrambene ozljede na rukama, trag strijele i ozljeda bojnom sjekirom. Neki kosturi iz analiziranih uzoraka nemaju vidljivu smrtonosnu ozljedu na kostima. Osim toga, jednostavni predmeti odje\u0107e vi\u0161e odgovaraju obi\u010dnim vojnicima nego elitnim zarobljenicima koje neki pisani izvori posebno spominju me\u0111u pogubljenima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ta skupina tako\u0111er druk\u010dije smje\u0161ta samo boji\u0161te. Ako su grobnice neposredno uz prostor borbe, nema potrebe pretpostaviti da su tijela zarobljenika dva dana poslije dovo\u017eena na to mjesto. Po njihovu tuma\u010denju masovne grobnice mogu biti dio samoga krajolika bitke.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1275\" height=\"574\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4377\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-3.jpg 1275w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-3-766x345.jpg 766w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-3-300x135.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 1275px) 100vw, 1275px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">A onda novi podatci ponovno zakompliciraju sliku<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U kolovozu 2026. objavljeni su novi sa\u017eetci antropolo\u0161kih analiza. Jedan rad pro\u0161iruje pregled postkranijalnih ozljeda u grobnici III. na ostatke 161 osobe. Perimortalna trauma zabilje\u017eena je kod 100 njih: ukupno 190 reznih tragova, 13 ubodnih ozljeda i 43 prijeloma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160iri uzorak pokazao je ve\u0107u raznolikost trauma nego ranija forenzi\u010dka analiza od 45 pojedinaca. Autori toga rada izri\u010dito navode da to\u010dne okolnosti &#8211; borba, zarobljeni\u0161tvo, poku\u0161aj bijega ili pogubljenje &#8211; ostaju neizvjesne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je gotovo \u0161kolski primjer kako znanost napreduje. Novi podatci ne moraju samo potvr\u0111ivati prethodnu hipotezu; mogu je u\u010diniti slo\u017eenijom. Manji uzorak mo\u017ee pokazivati vrlo jasan obrazac, dok \u0161iri uzorak otkriva varijacije koje zahtijevaju oprezniji zaklju\u010dak.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kosti govore i o \u017eivotu, ne samo o smrti<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako se usredoto\u010dimo samo na udarce sabljom, lako je zaboraviti da je svaki kostur pripadao osobi koja je \u017eivjela prije 29. kolovoza 1526. Antropologija zato ne istra\u017euje samo posljednjih nekoliko sekundi \u017eivota. Ve\u0107ina pokopanih u istra\u017eenim grobnicama bili su mladi odrasli mu\u0161karci, \u0161to odgovara vojnom kontekstu. Ipak, starija i novija istra\u017eivanja bilje\u017ee i vrlo mlade osobe. To otvara pitanje \u0161to je u 16. stolje\u0107u uop\u0107e zna\u010dilo biti dovoljno star za vojnu slu\u017ebu. Povremeno su spominjani i \u017eenski te dje\u010dji ostaci, ali njihov broj i kontekst zahtijevaju dodatnu obradu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1275\" height=\"574\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-4379\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-4.jpg 1275w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-4-300x135.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/muzej-mohac-iskapanja-4-766x345.jpg 766w\" sizes=\"auto, (max-width: 1275px) 100vw, 1275px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je zanimljiv kostur ozna\u010den MMG3-75. Rije\u010d je o mu\u0161karcu koji je umro otprilike izme\u0111u tridesete i \u010detrdesete godine. Detaljna studija objavljena u PLOS ONE po\u010detkom 2026. prona\u0161la je promjene na bazi lubanje i mo\u017edanim ovojnicama koje najvjerojatnije odgovaraju vrlo rijetkom obliku tuberkuloze. Analiza drevne DNA nije potvrdila bakterijsku DNA, pa autori dijagnozu temelje na kombinaciji makroskopskih, radiolo\u0161kih i mikroskopskih nalaza uz pa\u017eljivu diferencijalnu dijagnozu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odjednom jedan anonimni &#8216;mrtvac s Moha\u010da&#8217; postaje \u010dovjek koji je mo\u017eda dugo \u017eivio s ozbiljnom bole\u0161\u0107u prije nego \u0161to je zavr\u0161io u vojsci i masovnoj grobnici. To je druga vrsta povijesti: ne govori o kraljevima i dr\u017eavama, nego o tijelu, bolesti i svakodnevnom pre\u017eivljavanju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Mogu li DNA i izotopi otkriti tko su bili?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Projekt istra\u017eivanja grobnica danas uklju\u010duje arheologiju, biolo\u0161ku antropologiju, forenzi\u010dku osteologiju, paleopatologiju, arheogenetiku i izotopne analize. Cilj nije nu\u017eno &#8216;imenovati&#8217; stotine ljudi \u2013 za to naj\u010de\u0161\u0107e nedostaje usporedni genetski materijal \u2013 nego rekonstruirati biolo\u0161ki profil i podrijetlo skupine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takve metode mogu pomo\u0107i odgovoriti jesu li pojedinci odrasli u razli\u010ditim geografskim podru\u010djima, jesu li me\u0111usobno bili u biolo\u0161kom srodstvu te koliko je skupina bila raznolika. To je posebno va\u017eno jer je vojska Ludovika II. bila vi\u0161ezna\u010dna i vi\u0161ejezi\u010dna: uz ljude iz Ugarske i Hrvatske u njoj su bili njema\u010dki, \u010de\u0161ki, poljski i drugi vojnici i pla\u0107enici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Studija Papove skupine upravo zato nagla\u0161ava srednjoeuropski i vi\u0161eetni\u010dki karakter poginulih. No treba \u010dekati potpune rezultate geneti\u010dkih i izotopnih analiza prije nego \u0161to se pojedina\u010dne kosti po\u010dnu pretvarati u precizne nacionalne identitete. Biolo\u0161ko podrijetlo, mjesto odrastanja, jezik i politi\u010dka pripadnost nisu ista stvar.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1080\" height=\"720\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac2024-1080x720.jpg\" alt=\"Istra\u017eivanja 2024. godine\" class=\"wp-image-4392\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac2024-1080x720.jpg 1080w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac2024-300x200.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac2024-767x511.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac2024.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1080px) 100vw, 1080px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Istra\u017eivanja 2024. godine<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">1. Pap, Norbert; Fodor, P\u00e1l; Gyenizse, P\u00e9ter; Hancz, Erika; Kitanics, M\u00e1t\u00e9 (2026). Who Lies in the Five Mass Graves of the 1526 Battle of Moh\u00e1cs? International Journal of Historical Archaeology, 30, 603\u2013626. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">2. Mai, T\u00edmea i sur. (2026). Execution-indicative sharp-force injuries in Mohacs mass grave 3 \u2013 Forensic medical aspects. Anthropologiai K\u00f6zlem\u00e9nyek, 67s.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">3. Vig, Viktor i sur. (2026). Examination of perimortem injuries to the postcranial skeleton in the human bone material from mass grave 3 associated with the battle of Mohacs. Anthropologiai K\u00f6zlem\u00e9nyek, 67s. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">4. V\u00e1gv\u00f6lgyi, Lili i sur. (2026). Preliminary results of the paleopathological analysis of the human skeletal remains from mass grave 4 at the Mohacs National Memorial Site. Anthropologiai K\u00f6zlem\u00e9nyek, 67s. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">5. P\u00e1lfi, Gy\u00f6rgy i sur. (2021). Komoly kih\u00edv\u00e1s a szegedi antropol\u00f3gia sz\u00e1m\u00e1ra: a moh\u00e1csi terepantropol\u00f3giai projekt. Anthropologiai K\u00f6zlem\u00e9nyek, 62, 103\u2013117.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">6. De Andr\u00e9s Montero, Marcos i sur. (2026). Insights into the pathogenesis and differential diagnosis of clival lesions in an individual from a 16th-century-CE mass grave at Moh\u00e1cs (Southwestern Hungary). PLOS ONE, 21(1), e0340762.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">7. Nyitrai, Lilla i sur. (2026). Estimating the minimum number of individuals in the 16th-century CE mass grave 3 at the Mohacs National Memorial Site. Anthropologiai K\u00f6zlem\u00e9nyek, 67s.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pet stolje\u0107a nakon Moha\u010dke bitke kosti iz masovnih grobnica kod S\u00e1torhelya ponovno su postale povijesni izvor. Na njima su ostali tragovi posljednjih trenutaka \u017eivota, ali i bolesti, prehrane, podrijetla i na\u010dina pokopa. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4375,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[70,1049,979,978],"class_list":["post-4370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javna-povijest","tag-arheologija","tag-laszlo-papp","tag-mohac500","tag-mohacka-bitka"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4370"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4370\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4393,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4370\/revisions\/4393"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}