{"id":4218,"date":"2026-05-15T11:03:53","date_gmt":"2026-05-15T09:03:53","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4218"},"modified":"2026-08-23T11:13:27","modified_gmt":"2026-08-23T09:13:27","slug":"kakav-je-bio-pravni-status-hrvatskih-kvislinskih-postrojbi-kod-bleiburga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/kakav-je-bio-pravni-status-hrvatskih-kvislinskih-postrojbi-kod-bleiburga\/","title":{"rendered":"Kakav je bio pravni status hrvatskih kvislin\u0161kih postrojbi kod Bleiburga?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pitanje Bleiburga \u010desto se u javnosti svodi na dvije suprotstavljene formule: prema jednoj, hrvatske snage koje su nastavile borbu nakon njema\u010dke kapitulacije izgubile su svaki status vojske i svaku za\u0161titu me\u0111unarodnog ratnog prava; prema drugoj, svi pripadnici tih snaga kod Bleiburga bili su nedvojbeno britanski ratni zarobljenici koje su Britanci nezakonito \u201eizru\u010dili\u201d. Ni jedna formula ne opisuje dovoljno precizno pravni i povijesni problem.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg\" alt=\"Preporu\u010deno za u\u010ditelje i nastavnike\" class=\"wp-image-972\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/preporuke-za-edukatore-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za pou\u010davanje je zato korisno odvojiti \u010detiri pitanja: koje je me\u0111unarodno ratno pravo vrijedilo u svibnju 1945.; kakav je bio polo\u017eaj Hrvatskih oru\u017eanih snaga (HOS) pora\u017eene Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske; \u0161to je pravno zna\u010dila njema\u010dka kapitulacija 8. svibnja; te \u0161to se promijenilo kada su se vojnici i civili na podru\u010dju Bleiburga na\u0161li pred britanskim i jugoslavenskim snagama. Ovaj \u010dlanak ne procjenjuje politi\u010dku legitimnost NDH niti umanjuje zlo\u010dine usta\u0161koga re\u017eima. Pitanje je u\u017ee: kakva su pravila vrijedila za zarobljenike i civile na zavr\u0161etku rata?<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">\u201eKvislin\u0161ke postrojbe\u201d nije pravna kategorija<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izraz kvislin\u0161ke ili kolaboracionisti\u010dke postrojbe koristan je historiografski opis za oru\u017eane snage koje su sura\u0111ivale s okupacijskim silama Osovine, ali sam po sebi ne odre\u0111uje me\u0111unarodnopravni status pojedinog vojnika. Krajem 1944. Usta\u0161ka vojnica i Hrvatsko domobranstvo objedinjeni su u Hrvatske oru\u017eane snage. HOS je imao zapovjednu strukturu, \u010dinove, postrojbe, uniforme i otvoreno je nosio oru\u017eje. To je va\u017eno jer je tada\u0161nje ratno pravo razlikovalo organizirane oru\u017eane snage od osoba koje taj status nisu mogle dokazati prema pravilima o zakonitim borcima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">NDH pritom nije bila \u201enepriznata\u201d u apsolutnom smislu: priznale su je Njema\u010dka, Italija i vi\u0161e dr\u017eava osovinskoga kruga. Me\u0111utim, klju\u010dni zapadni Saveznici nisu je priznavali kao legitimnu dr\u017eavu nastalu na podru\u010dju me\u0111unarodno priznate Kraljevine Jugoslavije. Poslijeratni ameri\u010dki vojni tribunal u predmetu Hostages Trial opisao je hrvatsku vlast kao satelitsku vlast pod kontrolom okupatora (United Nations War Crimes Commission [UNWCC], 1949). To je relevantno za pitanje me\u0111unarodne osobnosti NDH, ali nije isto \u0161to i pravilo da je svaki njezin vojnik automatski bio osoba bez ikakve za\u0161tite ratnog prava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dodatnu slo\u017eenost stvara \u010dinjenica da je NDH u svojoj slu\u017ebenoj zbirci me\u0111unarodnih ugovora 1943. objavila pristup \u017denevskoj konvenciji o postupanju s ratnim zarobljenicima iz 1929. (Ministarstvo vanjskih poslova NDH, 1943). Formalna objava pristupa, me\u0111utim, ne uklanja problem priznanja i pitanje kakav je ugovorni odnos mogao postojati prema dr\u017eavama koje NDH nisu priznavale. Zbog toga je sigurnije pravnu analizu temeljiti i na Haa\u0161kim pravilima te obi\u010dajima rata, a ne samo na tvrdnji o nespornoj ugovornoj primjeni \u017denevske konvencije prema svakoj zara\u0107enoj strani.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Koje je pravo vrijedilo u svibnju 1945.?<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za vojnike su posebno va\u017ena dva skupa pravila. Haa\u0161ka konvencija IV. iz 1907. i njezin Pravilnik ure\u0111ivali su status zara\u0107enih strana, kapitulacije i temeljne zabrane u kopnenom ratu. \u017denevska konvencija iz 1929. detaljnije je ure\u0111ivala postupanje s ratnim zarobljenicima i u \u010dlanku 1. povezivala svoj osobni doseg s kategorijama boraca iz Haa\u0161kog pravilnika (Geneva Convention, 1929, art. 1). Kraljevina Jugoslavija ratificirala je Konvenciju 20. svibnja 1931., a Ujedinjeno Kraljevstvo 23. lipnja 1931. (International Committee of the Red Cross [ICRC], n.d.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za dana\u0161njeg \u010ditatelja posebno je va\u017eno ne primjenjivati retroaktivno \u017denevske konvencije iz 1949. godine. Tre\u0107a \u017eenevska konvencija iz 1949. pro\u0161irila je i precizirala za\u0161titu ratnih zarobljenika, a \u010cetvrta je uspostavila cjelovit ugovorni sustav za\u0161tite civila. Te konvencije u svibnju 1945. jo\u0161 nisu postojale. Pravno pitanje Bleiburga mora se razmatrati prema pravilima koja su tada bila na snazi.<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S ratnim zarobljenicima mora se u svako doba postupati \u010dovje\u010dno.<\/p>\n<cite>Geneva Convention, 1929, art. 2<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010clanak 2. Konvencije iz 1929. nadalje je zahtijevao za\u0161titu ratnih zarobljenika od nasilja, uvreda i javne znati\u017eelje te je zabranjivao represalije. \u010clanak 46. izri\u010dito je zabranjivao okrutnost i kolektivne kazne za pojedina\u010dna djela (Geneva Convention, 1929, arts. 2, 46).<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kolektivne kazne za pojedina\u010dna djela tako\u0111er su zabranjene.<\/p>\n<cite>Geneva Convention, 1929, art. 46<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Je li 8. svibnja HOS automatski prestao biti vojska?<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njema\u010dka bezuvjetna vojna predaja presudna je za zavr\u0161etak rata u Europi, ali njezin tekst treba \u010ditati precizno. Akt potpisan u Reimsu 7. svibnja, koji je stupio na snagu 8. svibnja u 23:01, nije formuliran kao predaja svake vojske dr\u017eave koja je politi\u010dki ili vojno sura\u0111ivala s Njema\u010dkom. Njema\u010dko Vrhovno zapovjedni\u0161tvo predalo je sve snage na kopnu, moru i u zraku koje su toga trenutka bile \u201eunder German control\u201d \u2013 pod njema\u010dkom kontrolom (Act of Military Surrender, 1945, art. 1).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010clanak 2. istoga akta nala\u017ee tim snagama da prekinu aktivne operacije u 23:01 8. svibnja i ostanu na polo\u017eajima (Act of Military Surrender, 1945, art. 2). Zbog toga tvrdnja da je HOS prekr\u0161io njema\u010dku kapitulaciju zahtijeva prethodni dokaz da su konkretne postrojbe u relevantnom trenutku bile obuhva\u0107ene formulacijom \u201epod njema\u010dkom kontrolom\u201d. Bliska operativna povezanost HOS-a i njema\u010dkih zapovjedni\u0161tava tijekom zavr\u0161nih borbi va\u017ena je \u010dinjenica, ali tekst kapitulacije ne dopu\u0161ta jednostavnu jednad\u017ebu \u201esaveznik Njema\u010dke = automatski obuhva\u0107en njema\u010dkom kapitulacijom\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cak i ako se za odre\u0111enu postrojbu utvrdi da je bila obuhva\u0107ena kapitulacijom, iz kr\u0161enja obveze prekida borbe ne slijedi automatski kolektivni nestanak statusa vojnika. Haa\u0161ki pravilnik u \u010dlanku 35. propisivao je da se dogovorene kapitulacije moraju po\u0161tovati, ali nije sadr\u017eavao pravilo prema kojemu svaka postrojba koja prekr\u0161i kapitulaciju samim time postaje \u201ebanda\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pou\u010dan je i poslijeratni Hostages Trial. Tribunal je razmatrao njema\u010dku tvrdnju da je oru\u017eani otpor na podru\u010dju Jugoslavije nakon kapitulacije 1941. nu\u017eno bio nezakonit. Nije prihvatio automatski zaklju\u010dak da prethodna kapitulacija sama po sebi kriminalizira svako kasnije organizirano ratovanje; status boraca trebalo je procjenjivati prema kriterijima ratnog prava (UNWCC, 1949). Taj predmet ne daje jednostavan odgovor za HOS 1945., ali pokazuje da formula \u201enastavio se boriti nakon kapitulacije, dakle bandit\u201d nije op\u0107e pravilo Haa\u0161koga prava.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">\u0160to se pravno dogodilo kod Bleiburga 15. svibnja?<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijesna rekonstrukcija va\u017ena je jer se u javnom govoru \u010desto ka\u017ee da su se hrvatske snage \u201epredale Britancima, a Britanci ih izru\u010dili partizanima\u201d. Za glavninu kolone na bleibur\u0161kom polju to nije dovoljno precizno. Istra\u017eivanja britanske vojne dokumentacije pokazuju da je britansko zapovjedni\u0161tvo odlu\u010dilo ne prihvatiti predaju HOS-a i ne dopustiti nastavak prolaska dublje u Austriju. Britanske snage pritiskale su hrvatsku vojnu i civilnu kolonu da se preda Jugoslavenskoj armiji (Grahek Ravan\u010di\u0107, 2007; Hutinec, 2023).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To zna\u010di da glavnina HOS-a koja je ostala pred britanskim polo\u017eajima nije najprije kolektivno stekla status britanskih ratnih zarobljenika, pa tek zatim bila formalno predana drugoj dr\u017eavi. <strong>Britanci su odbili prihvatiti ponu\u0111enu kapitulaciju<\/strong> i usmjerili predaju prema Jugoslavenskoj armiji. Hutinec (2023) na temelju britanskih izvora pokazuje da je odnos snaga na terenu i britanska \u017eelja da se izbjegli\u010dka kolona ne probije dublje u austrijsku zonu sna\u017eno utjecala na tu odluku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S druge strane, ne treba poistovjetiti Bleibur\u0161ko polje s kasnijim repatrijacijama iz britanske okupacijske zone. Dio hrvatskih, slovenskih, srpskih i drugih vojnika i civila doista je dospio pod stvarnu britansku kontrolu u Austriji, bio razoru\u017ean ili interniran, a zatim naknadno vra\u0107en jugoslavenskim vlastima. To je zasebno pravno pitanje. Konvencija iz 1929. nije sadr\u017eavala dana\u0161nje detaljno pravilo o transferu ratnih zarobljenika iz Tre\u0107e \u017eenevske konvencije iz 1949., pa se dana\u0161nji standardi ne smiju jednostavno preslikati unatrag. Ipak, dok su zarobljenici bili u britanskoj vlasti, za njih je \u2013 ako su imali status ratnih zarobljenika \u2013 vrijedila obveza \u010dovje\u010dnog postupanja iz Konvencije iz 1929. (Geneva Convention, 1929, art. 2).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zanimljivo je da je brigadir Patrick Scott u svom ratnom dnevniku nakon dogovora o predaji o\u010dekivao da \u0107e vojnici biti tretirani kao ratni zarobljenici, uz izdvajanje osoba odgovornih za politi\u010dke zlo\u010dine. Hutinec pokazuje da se takvo o\u010dekivanje u kasnijoj praksi nije ostvarilo za sve predane osobe (Hutinec, 2023). To je va\u017ean izvor jer razdvaja dvije stvari koje se u polemikama \u010desto spajaju: mogu\u0107nost individualnog procesuiranja osoba osumnji\u010denih za zlo\u010dine i pravo na kolektivno postupanje sa svim pripadnicima pora\u017eene vojske.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je Jugoslavenska armija smjela u\u010diniti nakon predaje?<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon razoru\u017eanja Jugoslavenska armija i jugoslavenske vlasti imale su pravo dr\u017eati zarobljene neprijateljske vojnike pod nadzorom, evidentirati ih, razdvajati prema statusu te istra\u017eivati i kazneno goniti osobe osumnji\u010dene za ratne zlo\u010dine ili druga kaznena djela. Ratno zarobljeni\u0161tvo nikada nije zna\u010dilo imunitet od su\u0111enja za zlo\u010dine po\u010dinjene prije zarobljavanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ali individualna kaznena odgovornost i kolektivna odmazda nisu isto. Ako se prihvati primjena \u017denevske konvencije iz 1929. na odre\u0111enu skupinu zarobljenika, njezina pravila izravno zabranjuju nasilje, represalije, okrutnost i kolektivne kazne (Geneva Convention, 1929, arts. 2, 46). Neovisno o svim raspravama o formalnom ugovornom statusu NDH, Haa\u0161ko pravilo iz \u010dlanka 23(c) zabranjivalo je ubijanje protivnika koji je polo\u017eio oru\u017eje i predao se. Haa\u0161ka pravila su u poslijeratnoj me\u0111unarodnoj sudskoj praksi tretirana kao izraz ve\u0107 postoje\u0107ih zakona i obi\u010daja rata (International Military Tribunal, 1946).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog toga nastavak borbe do 15. svibnja mo\u017ee biti relevantan za ocjenu borbenih djelovanja, eventualno kr\u0161enje zapovijedi o kapitulaciji i pojedina\u010dnu odgovornost. Ne mo\u017ee, me\u0111utim, sam po sebi biti pravna osnova za izvansudsko smaknu\u0107e zarobljenika nakon razoru\u017eanja. Historiografija potvr\u0111uje da su nakon preuzimanja zarobljenika slijedili razli\u010diti postupci: dio ljudi bio je pu\u0161ten, dio interniran ili procesuiran, a dio je pogubljen bez su\u0111enja (Grahek Ravan\u010di\u0107, 2007). Upravo je posljednja kategorija pravno najproblemati\u010dnija kada se razmatra prema tada\u0161njim pravilima ratnog prava.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Kakav je bio status civila kod Bleiburga?<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U koloni koja se povla\u010dila prema austrijskoj granici nisu bili samo pripadnici HOS-a nego i brojni civili, uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove vojni\u010dkih obitelji i osobe koje su bje\u017eale pred novom jugoslavenskom vla\u0161\u0107u. Britanska dokumentacija i suvremena istra\u017eivanja izri\u010dito govore o vojsci i civilnim izbjeglicama na bleibur\u0161kom podru\u010dju (Hutinec, 2023). Njihov pravni polo\u017eaj nije bio jednak polo\u017eaju vojnika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obi\u010dni civil nije postajao ratnim zarobljenikom samo zato \u0161to se nalazio u vojnoj koloni. \u017denevska konvencija iz 1929. bila je konvencija o ratnim zarobljenicima, a sveobuhvatna \u010cetvrta \u017eenevska konvencija o za\u0161titi civila donesena je tek 1949. Postojala je ipak u\u017ea iznimka: odre\u0111ene osobe koje su pratile oru\u017eane snage bez formalnog \u010dlanstva \u2013 primjerice ratni izvjestitelji ili ugovorni dobavlja\u010di s odgovaraju\u0107om vojnom ovlasti \u2013 mogle su, ako budu zadr\u017eane, imati tretman ratnih zarobljenika (Geneva Convention, 1929, art. 81). To se ne mo\u017ee pro\u0161iriti na sve \u010dlanove obitelji i ostale civilne izbjeglice.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"656\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bleiburg-2.jpg\" alt=\"Kolona usta\u0161a i hrvatskih izbjeglica kod Pliberka.\" class=\"wp-image-4225\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bleiburg-2.jpg 960w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bleiburg-2-300x205.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bleiburg-2-768x525.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Kolona usta\u0161a i hrvatskih izbjeglica kod Pliberka.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz \u010dinjenice da 1945. nije postojala dana\u0161nja Konvencija o za\u0161titi civila ipak ne slijedi da su civili bili izvan prava. Haa\u0161ko pravo \u0161titilo je \u017eivote osoba i obiteljska prava u podru\u010dju okupacije (Hague Convention (IV), 1907, art. 46), a Martensova klauzula i obi\u010daji rata polazili su od toga da osobe koje nisu izrijekom obuhva\u0107ene pojedinom ugovornom odredbom ne ostaju izvan \u201ezakona \u010dovje\u010dnosti\u201d. Civili koji nisu izravno sudjelovali u neprijateljstvima nisu bili zakonite mete samo zato \u0161to su pripadali izbjegli\u010dkoj koloni pora\u017eenog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naravno, civilni status nije predstavljao imunitet od kaznenog progona. Civil koji je osobno po\u010dinio ratni zlo\u010din, kazneno djelo ili izravno sudjelovao u neprijateljstvima mogao je biti uhi\u0107en i procesuiran. Pravna granica ponovno je izme\u0111u individualno utvr\u0111ene odgovornosti i kolektivnog ka\u017enjavanja ljudi zbog pripadnosti skupini, obiteljskih veza ili same \u010dinjenice da su bje\u017eali zajedno s vojskom.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to u\u010ditelj mo\u017ee pouzdano re\u0107i u\u010denicima?<\/h2>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Hrvatske oru\u017eane snage bile su oru\u017eane snage kolaboracionisti\u010dkog re\u017eima NDH, ali izraz \u201ekvislin\u0161ki\u201d nije pravna kategorija koja sama ukida za\u0161titu ratnog prava.<\/li>\n\n\n\n<li>Njema\u010dka kapitulacija obvezivala je njema\u010dke snage i snage \u201epod njema\u010dkom kontrolom\u201d. Za HOS nije dovoljno samo pretpostaviti da je svaka njegova postrojba automatski bila obuhva\u0107ena tom formulacijom.<\/li>\n\n\n\n<li>Dok su se postrojbe HOS-a nakon 8. svibnja oru\u017eano probijale kroz Sloveniju, protiv njih se mogla koristiti vojna sila. Nakon polaganja oru\u017eja i predaje vi\u0161e nisu bile aktivna meta na isti na\u010din.<\/li>\n\n\n\n<li>Britanci kod Bleiburga nisu prihvatili kapitulaciju glavnine hrvatske kolone kao vlastite ratne zarobljenike, nego su je usmjerili prema predaji Jugoslavenskoj armiji.<\/li>\n\n\n\n<li>Me\u0111unarodno ratno pravo dopu\u0161talo je interniranje i individualno kazneno gonjenje osumnji\u010denih za zlo\u010dine, ali ne pru\u017ea osnovu za zaklju\u010dak da je nastavak borbe sam po sebi dopu\u0161tao kolektivno izvansudsko ka\u017enjavanje zarobljenika.<\/li>\n\n\n\n<li>Civili u koloni nisu automatski bili ratni zarobljenici ni legitimne mete. Njihova mogu\u0107a individualna odgovornost morala se razlikovati od civilnog statusa kao takvog.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najva\u017enija pravna pogre\u0161ka u raspravama o Bleiburgu nastaje kada se pomije\u0161aju politi\u010dka i moralna ocjena re\u017eima NDH s pravnim statusom osobe koja je pala u vlast protivnika. \u010cinjenica da je HOS slu\u017eio kolaboracionisti\u010dkom i zlo\u010dina\u010dkom re\u017eimu nije sama po sebi ukidala sva pravila ratovanja. Isto tako, \u010dinjenica da su pojedine hrvatske postrojbe nastavile borbu nakon njema\u010dke kapitulacije nije automatski pretvarala svakog njihova pripadnika u osobu izvan zakona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pravno je odlu\u010duju\u0107a promjena izme\u0111u borbe i zarobljavanja. Dok postrojba pru\u017ea oru\u017eani otpor, protiv nje se mo\u017ee voditi borba. Kada vojnici polo\u017ee oru\u017eje i predaju se, nastupa obveza razlikovanja zarobljenika od aktivnog borca. Njihovo eventualno sudjelovanje u ratnim zlo\u010dinima mo\u017ee i treba biti predmet individualne istrage i su\u0111enja; ne stvara op\u0107e pravo na kolektivnu odmazdu. Za civile je ta potreba razlikovanja jo\u0161 izra\u017eenija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takav pristup omogu\u0107uje da se Bleiburg i pora\u0107e pou\u010davaju bez dvije jednako problemati\u010dne redukcije: bez relativizacije karaktera NDH i zlo\u010dina njezinih snaga, ali i bez pretvaranja poraza i kolaboracije u pravno opravdanje za izvansudsko nasilje nad razoru\u017eanim ljudima. Upravo je razlikovanje individualne odgovornosti, statusa borca, statusa zarobljenika i statusa civila jedna od sredi\u0161njih lekcija me\u0111unarodnog humanitarnog prava.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h1>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Act of Military Surrender. (1945, May 7). National Archives and Records Administration. https:\/\/www.archives.gov\/milestone-documents\/surrender-of-germany<\/li>\n\n\n\n<li>Convention (IV) respecting the laws and customs of war on land and its annex: Regulations concerning the laws and customs of war on land. (1907, October 18). International Committee of the Red Cross, IHL Databases. https:\/\/ihl-databases.icrc.org\/en\/ihl-treaties\/hague-conv-iv-1907<\/li>\n\n\n\n<li>Convention relative to the treatment of prisoners of war. (1929, July 27). International Committee of the Red Cross, IHL Databases. https:\/\/ihl-databases.icrc.org\/en\/ihl-treaties\/gc-pow-1929<\/li>\n\n\n\n<li>Grahek Ravan\u010di\u0107, M. (2007). Izru\u010denja zarobljenika s bleibur\u0161kog polja i okolice u svibnju 1945. \u010casopis za suvremenu povijest, 39(3), 531\u2013550. https:\/\/hrcak.srce.hr\/19058<\/li>\n\n\n\n<li>Grahek Ravan\u010di\u0107, M. (2009). Bleiburg i kri\u017eni put 1945.: Historiografija, publicistika i memoarska literatura. Hrvatski institut za povijest.<\/li>\n\n\n\n<li>Hutinec, G. (2023). Savezni\u010dke kopnene i zra\u010dne snage na Bleiburgu 15. svibnja 1945. Historijski zbornik, 76(2), 75\u2013110. https:\/\/doi.org\/10.59412\/hz.76.2.4<\/li>\n\n\n\n<li>International Military Tribunal. (1946). Judgment of the International Military Tribunal for the trial of German major war criminals. Nuremberg.<\/li>\n\n\n\n<li>International Committee of the Red Cross. (n.d.). Convention relative to the treatment of prisoners of war, Geneva, 27 July 1929: States parties and signatories. IHL Databases. https:\/\/ihl-databases.icrc.org\/en\/ihl-treaties\/gc-pow-1929\/state-parties<\/li>\n\n\n\n<li>Ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. (1943). Me\u0111unarodni ugovori 1943. [Slu\u017ebena zbirka; uklju\u010duje objavu pristupa \u017denevskoj konvenciji o ratnim zarobljenicima od 20. sije\u010dnja 1943.].<\/li>\n\n\n\n<li>Tomasevich, J. (2001). War and revolution in Yugoslavia, 1941\u20131945: Occupation and collaboration. Stanford University Press.<\/li>\n\n\n\n<li>United Nations War Crimes Commission. (1949). Trial of Wilhelm List and others (The Hostages Trial). In Law reports of trials of war criminals (Vol. VIII, pp. 34\u201376). His Majesty\u2019s Stationery Office.<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Informativni \u010dlanak namijenjen u\u010diteljima i nastavnicima Povijesti o Haa\u0161kim pravilima, \u017denevskim konvencijama I o pravnom polo\u017eaju vojnika i civila u svibnju 1945.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4221,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[1025,46,201,251,584,155,151],"class_list":["post-4218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vojna-povijest","tag-bleiburg","tag-drugi-svjetski-rat","tag-gimna4","tag-hos","tag-hrvatska-povijest","tag-ndh","tag-ustase"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4218"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4226,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4218\/revisions\/4226"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}