{"id":4079,"date":"2025-08-13T19:15:00","date_gmt":"2025-08-13T17:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=4079"},"modified":"2026-08-22T20:08:46","modified_gmt":"2026-08-22T18:08:46","slug":"ozna-i-udba-branici-jugoslavenskoga-poretka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/ozna-i-udba-branici-jugoslavenskoga-poretka\/","title":{"rendered":"OZNa i UDBa &#8211; brani\u010di jugoslavenskoga poretka"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sigurnosno-obavje\u0161tajni aparat socijalisti\u010dke Jugoslavije razvijao se iz slu\u017ebi stvorenih tijekom Drugoga svjetskog rata u sklopu partizanskoga pokreta. Njegove su se zada\u0107e tijekom desetlje\u0107a mijenjale, ali jedna od trajnih funkcija bila je za\u0161tita postoje\u0107ega politi\u010dkog poretka. To je uklju\u010divalo obavje\u0161tajni i protuobavje\u0161tajni rad, za\u0161titu dr\u017eavnih i vojnih institucija, ali i nadzor te suzbijanje djelovanja stvarnih i pretpostavljenih politi\u010dkih protivnika u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/povijest.net\/ca\/wp-content\/uploads\/2024\/12\/clionaut_preporuke-za-gimnazije-1024x130.jpg\" alt=\"Clionaut preporuka: za gimnazije\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korijeni toga sustava mogu se pratiti od kraja 1942., kada partizansko vodstvo po\u010dinje sustavnije organizirati obavje\u0161tajne centre. Tijekom 1943. uslijedila je daljnja izgradnja sigurnosnog aparata, a presudan korak napravljen je <strong>13. svibnja 1944.<\/strong>, kada je osnovano <strong>Odjeljenje za za\u0161titu naroda (OZNA)<\/strong>. OZNA je djelovala kao centralizirana sigurnosno-obavje\u0161tajna organizacija pod vodstvom vrha Narodnooslobodila\u010dkog pokreta i Josipa Broza Tita. Njezina je djelatnost obuhva\u0107ala obavje\u0161tajne i protuobavje\u0161tajne poslove, otkrivanje neprijateljskih aktivnosti te za\u0161titu partizanskoga pokreta i teritorija pod njegovim nadzorom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U po\u010detku je OZNA objedinjavala poslove koji \u0107e poslije biti podijeljeni izme\u0111u civilnih i vojnih sigurnosnih slu\u017ebi. Kako se pribli\u017eavao kraj rata i uspostavljala nova vlast, njezina se pozornost sve vi\u0161e usmjeravala i prema osobama i skupinama koje je Komunisti\u010dka partija Jugoslavije smatrala stvarnim ili mogu\u0107im protivnicima budu\u0107ega politi\u010dkog poretka.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">OZNA i KNOJ<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz OZNA-u je <strong>15. kolovoza 1944.<\/strong> osnovan <strong>Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ)<\/strong>. KNOJ je bio oru\u017eana formacija namijenjena osiguranju pozadine, za\u0161titi va\u017enih objekata i granica te borbi protiv preostalih neprijateljskih i protukomunisti\u010dkih oru\u017eanih skupina. Djelovao je kao izvr\u0161ni organ povezan s OZNA-om i imao va\u017enu ulogu u u\u010dvr\u0161\u0107ivanju nove vlasti na podru\u010djima koja su dolazila pod partizansku kontrolu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon zavr\u0161etka rata KNOJ je nastavio sudjelovati u borbi protiv protukomunisti\u010dke gerile te u osiguranju dr\u017eavne granice. Postojao je do <strong>sije\u010dnja 1953.<\/strong>, kada je rasformiran, a njegove su zada\u0107e raspore\u0111ene me\u0111u drugim vojnim i policijskim strukturama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Od OZNA-e do UDBA-e<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon rata sigurnosni aparat postupno je prilago\u0111en novoj dr\u017eavnoj strukturi. Dono\u0161enjem Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije po\u010detkom 1946. stvoreni su uvjeti za razdvajanje civilnih i vojnih sigurnosnih poslova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U <strong>o\u017eujku 1946.<\/strong> provedena je reorganizacija OZNA-e. Njezin civilni dio uklju\u010den je u sustav unutarnjih poslova kao <strong>Uprava dr\u017eavne bezbjednosti<\/strong>, poznata pod kraticom <strong>UDBA<\/strong>, dok je iz vojnoga dijela sustava oblikovana <strong>Kontraobavje\u0161tajna slu\u017eba (KOS)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">UDBA je postala jedna od najva\u017enijih institucija jugoslavenskoga sigurnosnog sustava. Bavila se otkrivanjem stranih obavje\u0161tajnih aktivnosti, nadzorom politi\u010dkih protivnika, protukomunisti\u010dkih organizacija i emigracije te drugim poslovima koje je vlast povezivala sa za\u0161titom dr\u017eave i politi\u010dkog poretka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vojna sigurnosna struktura nastavila se razvijati odvojeno. KOS je <strong>23. o\u017eujka 1955.<\/strong> reorganiziran u <strong>Organe bezbednosti JNA<\/strong>, koje su \u010dinili Uprava bezbednosti i sigurnosni organi u vojnim zapovjedni\u0161tvima, jedinicama i ustanovama.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Brijunski plenum i reorganizacija slu\u017ebe<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Velika prekretnica u razvoju civilne dr\u017eavne sigurnosti dogodila se 1966. godine. Na <strong>\u010cetvrtoj sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije<\/strong>, odr\u017eanoj 1. srpnja 1966. na Brijunima, Aleksandar Rankovi\u0107 optu\u017een je za zloupotrebe sigurnosnog aparata i uklonjen s politi\u010dkih du\u017enosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brijunski plenum otvorio je proces reorganizacije dotada\u0161nje UDBA-e. Novim zakonskim ure\u0111enjem krajem 1966. i tijekom 1967. slu\u017eba je nastavila djelovati kao <strong>Slu\u017eba dr\u017eavne bezbednosti (SDB)<\/strong>, odnosno u Hrvatskoj kao <strong>Slu\u017eba dr\u017eavne sigurnosti (SDS)<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Reforma nije predstavljala samo promjenu naziva. Sigurnosni sustav znatno je decentraliziran, pa su republi\u010dke slu\u017ebe dobile ve\u0107u operativnu samostalnost. Savezna SDB djelovala je u okviru Saveznog sekretarijata za unutarnje poslove, dok je hrvatski SDS bio dio Republi\u010dkog sekretarijata za unutarnje poslove SR Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unato\u010d reorganizaciji, jedna od temeljnih zada\u0107a slu\u017ebi ostala je za\u0161tita ustavnog i politi\u010dkog poretka. U praksi je to uklju\u010divalo pra\u0107enje politi\u010dkih neistomi\u0161ljenika, nacionalisti\u010dkih i drugih oporbenih skupina, pojedinih vjerskih zajednica, politi\u010dke emigracije te stranih obavje\u0161tajnih slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od sredine 1970-ih va\u017enu ulogu u usmjeravanju sigurnosnog sustava imao je <strong>Savezni savjet za za\u0161titu ustavnog poretka<\/strong>. Njegov prethodnik, Savjet za dr\u017eavnu bezbjednost, osnovan je 1974., a sljede\u0107e je godine preoblikovan i dobio pro\u0161irene ovlasti. Savjet je koordinirao rad sigurnosnih organa i razmatrao posebno osjetljive mjere i operacije, uklju\u010duju\u0107i i primjenu tzv. \u201enajo\u0161trijih mjera\u201c prema pojedincima i skupinama koje su vlasti smatrale posebno opasnima. Me\u0111u njegovim predsjednicima bili su <strong>Vladimir Bakari\u0107, Milka Planinc, Stane Dolanc i Bogi\u0107 Bogi\u0107evi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Represija u prvim poslijeratnim godinama<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata sigurnosni aparat imao je vrlo sna\u017ean polo\u017eaj u postupcima protiv osoba koje je nova vlast smatrala vojnim, politi\u010dkim ili sigurnosnim protivnicima. OZNA, a od 1946. UDBA, provodile su uhi\u0107enja, ispitivanja, prikupljale podatke i materijal za postupke te sura\u0111ivale s tu\u017eiteljstvom i sudovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istodobno je pravosudni sustav prolazio kroz veliku reorganizaciju. Tijekom 1945. vojni sudovi imali su \u0161iroku nadle\u017enost, koja je obuhva\u0107ala i brojne civile optu\u017eene za ratne zlo\u010dine, suradnju s okupatorom i djelovanje protiv nove vlasti. Tijekom druge polovice 1945. i sljede\u0107ih godina dio postupaka protiv civila postupno je prelazio pred redovne sudove.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Formalno postojanje sudskog sustava ipak nije isklju\u010divalo represiju izvan zakonom propisanih postupaka. Historiografska istra\u017eivanja, osobito ona temeljena na dokumentima OZNA-e i UDBA-e, pokazuju da je nova vlast u pojedinim slu\u010dajevima primjenjivala izvansudska smaknu\u0107a i druge oblike represije protiv zarobljenika i politi\u010dkih protivnika.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Borba protiv protukomunisti\u010dke gerile<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poseban sigurnosni problem za novu vlast predstavljale su protukomunisti\u010dke gerilske skupine koje su nastavile djelovati nakon zavr\u0161etka rata. U Hrvatskoj su najpoznatiji bili <strong>kri\u017eari<\/strong>, skupine sastavljene ponajprije od pripadnika pora\u017eenih oru\u017eanih snaga NDH i njihovih pomaga\u010da, premda njihov sastav, motivi i intenzitet djelovanja nisu svugdje bili jednaki.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">OZNA, UDBA, KNOJ i Narodna milicija provodili su opse\u017ene operacije njihova pronala\u017eenja i uni\u0161tavanja. Prema zarobljenim ili predanim pripadnicima gerile nije se uvijek postupalo na isti na\u010din. Neki su izvo\u0111eni pred vojne ili civilne sudove, neki su nakon ispitivanja pu\u0161tani ili pridobivani za suradnju sa sigurnosnim slu\u017ebama, a zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi ubojstava bez provo\u0111enja zakonitoga sudskog postupka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Javna su\u0111enja pojedinim pripadnicima gerile imala su, osim kaznene, i politi\u010dko-propagandnu funkciju. Njima se nastojalo prikazati opasnost oru\u017eanog otpora, demonstrirati u\u010dinkovitost dr\u017eavnih organa i obeshrabriti stanovni\u0161tvo od pru\u017eanja pomo\u0107i gerilskim skupinama. Istaknutiji vo\u0111e mogli su biti osu\u0111eni na smrt ili dugotrajne zatvorske kazne, dok je prema osobama koje su se predale, nisu imale va\u017eniju ulogu ili su pristale sura\u0111ivati s vlastima ponekad primjenjivan bla\u017ei postupak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takve mjere treba promatrati u kontekstu izgradnje novoga politi\u010dkog sustava. Komunisti\u010dka partija nakon rata nije samo uklanjala ostatke pora\u017eenih vojnih formacija nego je istodobno u\u010dvr\u0161\u0107ivala jednostrana\u010dku vlast i su\u017eavala prostor za legalno politi\u010dko djelovanje protivnika re\u017eima. OZNA i UDBA bile su va\u017ean dio toga procesa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Djelovanje prema politi\u010dkoj emigraciji<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon slabljenja oru\u017eanoga otpora u zemlji sve ve\u0107u pozornost jugoslavenskih sigurnosnih slu\u017ebi privla\u010dila je politi\u010dka emigracija. UDBA, a poslije SDB odnosno SDS, pratila je djelovanje emigrantskih organizacija, prikupljala podatke o njihovim \u010dlanovima, ubacivala suradnike u emigrantske krugove i provodila razli\u010dite tajne operacije u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dio emigrantskih organizacija zagovarao je ru\u0161enje Jugoslavije, a pojedine skupine koristile su i teroristi\u010dke metode. Jugoslavenske vlasti zbog toga su politi\u010dku emigraciju \u010desto promatrale kao ozbiljnu sigurnosnu prijetnju. Me\u0111utim, djelovanje slu\u017ebi nije ostajalo samo na prikupljanju obavje\u0161tajnih podataka i spre\u010davanju nasilnih akcija. Dokumenti, historiografska istra\u017eivanja i sudski postupci potvr\u0111uju da su jugoslavenske slu\u017ebe u inozemstvu sudjelovale i u otmicama te politi\u010dkim ubojstvima protivnika re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno Vije\u0107e za utvr\u0111ivanje poratnih \u017ertava komunisti\u010dkog sustava ubijenih u inozemstvu, koje je tijekom 1990-ih djelovalo u sklopu hrvatske <strong>Komisije za utvr\u0111ivanje ratnih i poratnih \u017ertava<\/strong>, poku\u0161alo je utvrditi razmjere takvih operacija prema hrvatskoj emigraciji. Prema podatcima koje je Vije\u0107e prikupilo do zavr\u0161etka svojega rada 1999., jugoslavenskim sigurnosnim slu\u017ebama pripisana je odgovornost za <strong>69 smrti hrvatskih emigranata<\/strong>, dok je jo\u0161 <strong>osam osoba evidentirano kao nestalo<\/strong>. Vije\u0107e je zabilje\u017eilo i <strong>24 poku\u0161aja ubojstva koje su \u017ertve pre\u017eivjele, tri otmice te \u010detiri neuspjela poku\u0161aja otmice<\/strong> (Vuku\u0161i\u0107, 2002).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Te brojke ipak treba koristiti oprezno. One predstavljaju rezultate rada toga Vije\u0107a, a ne kona\u010dan i neupitan historiografski saldo. Novija istra\u017eivanja potvr\u0111uju da su jugoslavenske sigurnosne slu\u017ebe organizirale politi\u010dke likvidacije u inozemstvu, ali istodobno upozoravaju da se odgovornost slu\u017ebi za svaki pojedini slu\u010daj s popisa ne mo\u017ee jednako pouzdano dokazati. U emigrantskim krugovima i suvremenoj publicistici slu\u017ebama su katkad pripisivane i smrti za koje nije utvr\u0111ena politi\u010dka pozadina.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sigurnost dr\u017eave i represija re\u017eima<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">OZNA, UDBA i njihove nasljednice nisu tijekom vi\u0161e desetlje\u0107a bile nepromjenjive institucije. Njihov su se polo\u017eaj, organizacija i metode mijenjali zajedno s jugoslavenskom dr\u017eavom. Od ratne sigurnosno-obavje\u0161tajne organizacije OZNA-e nastao je slo\u017een sustav civilnih i vojnih slu\u017ebi koji je djelovao sve do raspada Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njihova povijest pokazuje i dvojnost karakteristi\u010dnu za sigurnosne slu\u017ebe autoritarnih dr\u017eava. Obavljale su poslove koji pripadaju uobi\u010dajenim funkcijama dr\u017eavne sigurnosti \u2013 protuobavje\u0161tajnu za\u0161titu, borbu protiv \u0161pijuna\u017ee, za\u0161titu dr\u017eavnih institucija i suzbijanje oru\u017eanih i teroristi\u010dkih aktivnosti. Istodobno su bile va\u017ean instrument <strong>o\u010duvanja monopola Komunisti\u010dke partije i nadzora politi\u010dkih protivnika<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo zbog toga njihovo djelovanje nije mogu\u0107e razumjeti samo kao povijest obavje\u0161tajnih slu\u017ebi. OZNA i UDBA bile su dio \u0161ireg sustava izgradnje i odr\u017eavanja jugoslavenskoga socijalisti\u010dkog poretka, a metode koje su pritom kori\u0161tene uklju\u010divale su i politi\u010dki nadzor, represiju, izvansudsko nasilje te, u pojedinim slu\u010dajevima, likvidacije protivnika u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Peru\u0161ina, V. (2020). Hrvatska politi\u010dka emigracija \u2013 sigurnosna prijetnja socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji.<\/li>\n\n\n\n<li>Radeli\u0107, Z. (2017). <em>OZNA\/UDBA: popisi neprijatelja i njihova kategorizacija (1940-ih i 1950-ih).<\/em> \u010casopis za suvremenu povijest, 49(1).<\/li>\n\n\n\n<li>Radeli\u0107, Z. (2017). <em>OZNA\/UDBA \u2013 drasti\u010dan obra\u010dun s neprijateljima: primjer Hrvatske (1940-ih i 1950-ih).<\/em> Historijski zbornik, 70(1), 97\u2013136.<\/li>\n\n\n\n<li>Spehnjak, K. (1999). \u201eBrionski plenum\u201c \u2013 odjeci IV. sjednice CK SKJ iz srpnja 1966. godine u hrvatskoj politi\u010dkoj javnosti. <em>\u010casopis za suvremenu povijest, 31<\/em>(3), 463\u2013489.<\/li>\n\n\n\n<li>Vuku\u0161i\u0107, B. (2002). <em>Tajni rat Udbe protiv hrvatskoga iseljeni\u0161tva.<\/em> Zagreb.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pitanja za analizu<\/h3>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Kada je osnovana <strong>OZNA<\/strong> i u kakvom je politi\u010dkom i ratnom kontekstu nastala?<\/li>\n\n\n\n<li>Objasni razliku izme\u0111u <strong>OZNA-e, UDBA-e i KOS-a<\/strong> s obzirom na vrijeme njihova djelovanja i osnovne zada\u0107e.<\/li>\n\n\n\n<li>Koje je zada\u0107e imao <strong>KNOJ<\/strong> i za\u0161to je bio va\u017ean u prvim godinama uspostave nove jugoslavenske vlasti?<\/li>\n\n\n\n<li>Objasni za\u0161to je <strong>1946. godina<\/strong> va\u017ena za razvoj jugoslavenskoga sigurnosnog sustava.<\/li>\n\n\n\n<li>Kako je <strong>Brijunski plenum 1966.<\/strong> utjecao na organizaciju i djelovanje slu\u017ebe dr\u017eavne sigurnosti?<\/li>\n\n\n\n<li>Navedi najmanje dva primjera legitimnih poslova dr\u017eavne sigurnosne slu\u017ebe i dva primjera djelovanja koja predstavljaju <strong>politi\u010dku represiju<\/strong>. Objasni razliku izme\u0111u njih.<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to su <strong>protukomunisti\u010dke gerilske skupine<\/strong>, poput kri\u017eara, predstavljale sigurnosni i politi\u010dki problem jugoslavenskim vlastima nakon Drugoga svjetskog rata? U odgovoru uzmi u obzir i proces u\u010dvr\u0161\u0107ivanja novoga politi\u010dkog poretka.<\/li>\n\n\n\n<li>Objasni kako su javna su\u0111enja politi\u010dkim protivnicima mogla imati istodobno <strong>pravosudnu i propagandnu funkciju<\/strong>.<\/li>\n\n\n\n<li>Jugoslavenske vlasti dio politi\u010dke emigracije smatrale su sigurnosnom prijetnjom, a sigurnosne su slu\u017ebe protiv pojedinih emigranata provodile i nezakonite operacije. Kako povjesni\u010dar mo\u017ee razlikovati <strong>stvarnu sigurnosnu prijetnju dr\u017eavi<\/strong> od opravdavanja politi\u010dke represije?<\/li>\n\n\n\n<li>Procijeni tvrdnju: <strong>\u201eOZNA i UDBA bile su istodobno slu\u017ebe dr\u017eavne sigurnosti i instrumenti o\u010duvanja komunisti\u010dkoga politi\u010dkog poretka.\u201c<\/strong> Potkrijepi svoj odgovor najmanje trima primjerima iz teksta.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sigurnosno-obavje\u0161tajni aparat socijalisti\u010dke Jugoslavije razvijao se iz slu\u017ebi stvorenih tijekom Drugoga svjetskog rata u sklopu partizanskoga pokreta. Njegove su se zada\u0107e tijekom desetlje\u0107a mijenjale, ali jedna od trajnih funkcija bila je za\u0161tita postoje\u0107ega politi\u010dkog poretka. To je uklju\u010divalo obavje\u0161tajni i protuobavje\u0161tajni rad, za\u0161titu dr\u017eavnih i vojnih institucija, ali i nadzor te suzbijanje djelovanja stvarnih i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4082,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29],"tags":[1002,201,917,204,1003,998,1001,1004,1000,999],"class_list":["post-4079","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politicka-povijest","tag-brijunski-plenum","tag-gimna4","tag-jugoslavenski-socijalizam","tag-jugoslavija","tag-krizari","tag-odjeljenje-za-zastitu-naroda","tag-ozna","tag-politicka-emigracija","tag-udba","tag-uprava-drzavne-bezbednosti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4079"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4093,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4079\/revisions\/4093"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}