{"id":397,"date":"2018-12-16T18:36:00","date_gmt":"2018-12-16T17:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=397"},"modified":"2026-08-11T09:37:18","modified_gmt":"2026-08-11T07:37:18","slug":"komentar-dr-sc-snjezane-koren-na-trecu-raspravu-o-prijedlogu-kurikuluma-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2018\/komentar-dr-sc-snjezane-koren-na-trecu-raspravu-o-prijedlogu-kurikuluma-povijesti\/","title":{"rendered":"Komentar dr. sc. Snje\u017eane Koren na tre\u0107u raspravu o prijedlogu kurikuluma Povijesti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj \u010detverodijelni komentar na javnom savjetovanju prila\u017eem ne samo kao \u010dlanica skupine koja je radila na izradi prijedloga kurikuluma povijesti, ve\u0107 i kao povjesni\u010darka te sveu\u010dili\u0161na nastavnica didaktike povijesti. Osvrt ima \u010detiri dijela i odnosi se kako na Odluku o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne i gimnazije u Republici Hrvatskoj tako i na sadr\u017eaj samog javnog savjetovanja.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I. Nakon stru\u010dne rasprave u prolje\u0107e 2016., javnog savjetovanja u rano ljeto 2016. te recenzija Bavarskog ministarstva obrazovanja u sije\u010dnju 2018. i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u o\u017eujku 2018. godine, ovo je novo javno savjetovanje o kurikulumu povijesti i ostalim kurikularnim dokumentima. Iako se profesionalno bavim prou\u010davanjem problematike nastave povijesti, ni na temelju vlastitog iskustva ni prou\u010davanja literature ne mogu potvrditi da je ikad neki kurikularni dokument pro\u0161ao ovakvu proceduru. S jedne strane, to \u010dini cijeli postupak otvorenim i demokrati\u010dnim. S druge strane, ukazuje na prepreke koje su se u protekle tri godine stavljale pred reformu. Za usporedbu, strukovni kurikulumi za 19 zanimanja koji su usvojeni u ljeto 2017. nisu bili na javnoj raspravi, kao ni odluke o njihovu dono\u0161enju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010citaju\u0107i komentare pristigle do ovog trenutka, nisam mogla izbje\u0107i usporedbu s komentarima iz 2016. godine. Stru\u010dna rasprava u prolje\u0107e 2016. privukla je veliku pa\u017enju stru\u010dnjaka i potaknula je \u017eivahnu razmjenu mi\u0161ljenja i gledi\u0161ta. No kada je politi\u010dkom intervencijom rad na reformi zaustavljen, uslijedili su javni napadi u kojima je sve bilo dozvoljeno \u2013 baratanje neto\u010dnim podacima, komentari bez ikakvog znanja i uvida u dokument, eti\u010dki iznimno dvojbeni postupci te nastojanja da se difamiraju \u010dlanovi i \u010dlanice stru\u010dne radne skupine na osobnoj razini. Kao rezultat, na javnu raspravu koja je uslijedila u ljeto 2016. dostavljen je minimalan broj komentara (12) od kojih je ve\u0107inu stavila jedna jedina osoba. Zato mi je iznimno drago da se sada na javno savjetovanje odazvao velik broj stru\u010dnjaka i drugih zainteresiranih osoba. Zadovoljstvo je vidjeti&nbsp;<strong>velik broj nastavnika<\/strong>&nbsp;koji su se uklju\u010dili u raspravu, me\u0111u njima i onih koji imaju neposredno iskustvo rada s novim kurikulumom, pokojeg studenta, kao i uklju\u010divanje Srpskog narodnog vije\u0107a u raspravu. Tako\u0111er je zadovoljstvo vidjeti da je ve\u0107ina komentara usmjerena na struku i da se tek rijetki bave istragom \u201esvjetonazorskih uvjerenja\u201c autora kurikuluma umjesto samim dokumentom. Ta razlika pokazuje da se ova rasprava provodi u ipak ne\u0161to tolerantnijem ozra\u010dju nego ona iz 2016. godine. Mnogo je toga ipak ostalo \u2013&nbsp;<strong>isti dionici pi\u0161u sli\u010dne (u nekim slu\u010dajevima identi\u010dne) komentare na koje je ve\u0107 odgovoreno<\/strong>&nbsp;i vodi se rasprava u kojoj se uglavnom zna tko \u0107e \u0161to re\u0107i. Pou\u010dno je stoga usporediti komentare s prve stru\u010dne i javne rasprave, kao i odgovore stru\u010dne radne skupine na njih jer dobro ukazuju na kontinuitete i promjene. Sve je dokumentirano i dalje dostupno na&nbsp;<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20190717003902\/http:\/\/www.kurikulum.hr\/8-6-2016-objava-nacionalnog-kurikuluma-nastavni-predmet-povijest-odgovora-pristigle-primjedbe-nakon-strucne-rasprave\/\">poveznici<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Preporu\u010dam radnoj skupini koja je formirana sa zadatkom da analizira komentara s javnog savjetovanja i donese preporuke da tako\u0111er prou\u010di te dokumente. Na radnoj skupini je odgovornost da pru\u017ei svoj doprinos nastojanjima da se o struci raspravlja na stru\u010dan na\u010din. Sigurna sam da \u0107e stru\u010dna i \u0161ira javnost pomno pratiti njezin rad i njezine kona\u010dne preporuke.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U komentarima, osvrtima i o\u010ditovanjima, nekoliko se zaklju\u010daka o tome treba li podr\u017eati ili odgoditi odluku o uvo\u0111enju kurikuluma povijesti od \u0161k. god. 2019.\/20. temelji na stavu o svrsi i ciljevima nastave povijesti. U nekim o\u010ditovanjima koja se zala\u017eu za odgodu primjene odluke o dono\u0161enju kurikuluma nastavnog predmeta povijesti svrha nastave povijesti se primarno vidi u&nbsp;<strong>formiranju u\u010deni\u010dkog nacionalnog identiteta<\/strong>&nbsp;te se tvrdi da tu svrhu prijedlog kurikuluma povijesti nije ispunio. Takve su pozicije legitimne, no istovremeno treba biti jasno da one stavljaju u\u010denje i pou\u010davanje povijesti u odre\u0111en&nbsp;<strong>politi\u010dki i ideolo\u0161ki kontekst<\/strong>. U dana\u0161njoj demokratskoj Hrvatskoj podjednako trebaju i moraju biti dozvoljene i druge pozicije, one koje smatraju da obrazovanje treba voditi ra\u010duna o razli\u010ditim sastavnicama identiteta (\u0161to uklju\u010duje i etni\u010dku i nacionalnu sastavnicu) te koje se zala\u017eu da nastava povijesti pru\u017ei u\u010deniku neophodna znanja i vje\u0161tine pomo\u0107u kojih \u0107e samostalno razvijati svoju osobnost i oblikovati vlastiti vrijednosni sustav. \u0160kolovanje nije samo proces socijalizacije, ve\u0107 i osobne emancipacije pojedinca, a zadiranje u pitanja ne\u010dijeg identiteta ne treba biti posao dr\u017eave \u2013 to smo, nadam se, nau\u010dili iz pro\u0161losti. Stoga preporu\u010dam radnoj skupini koja \u0107e analizirati komentare pristigle na javno savjetovanje da o prijedlozima o odgojnim ciljevima nastave povijesti raspravlja pa\u017eljivo i s puno osjetljivosti za ta delikatna pitanja. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U pojedinim komentarima me za\u010dudio \u2013 danas, na samom kraju 2018. godine \u2013&nbsp;<strong>strah od nastavni\u010dke autonomije<\/strong>&nbsp;te zahtjevi da se strogo i detaljno propi\u0161u sadr\u017eaji i razrade tema, osobito onih iz suvremene hrvatske povijesti. Takvi se zahtjevi argumentiraju tvrdnjama da nastavnicima ne treba prepustiti da sami odlu\u010diti o tome \u0161to su klju\u010dni doga\u0111aji i procesi te koju terminologiju koristiti. Prvo, takvo&nbsp;<strong>detaljno propisivanje sadr\u017eaja nije primjereno suvremenim kurikulumima<\/strong>: istra\u017eivanja koja se provode u proteklih desetak godina pokazala su da su hrvatski nastavni planovi i programi konstantno me\u0111u najpreskriptivnijima u Europi (Koren, Najbar-Agi\u010di\u0107). Drugo, u nastavi povijesti takvim detaljnim propisivanjem uvijek ja\u010da opasnost od propisivanja ne samo sadr\u017eaja, ve\u0107 i obvezuju\u0107ih tuma\u010denja i slu\u017ebenih verzija povijesti. Tre\u0107e, tako se&nbsp;<strong>iskazuje nepovjerenje u nastavnike i njihove sposobnosti<\/strong>&nbsp;da kao \u0161kolovani profesionalci obavljaju svoj posao. Kao i povjesni\u010dari u institutima i na sveu\u010dili\u0161tima, i nastavnici u osnovnim i srednjim \u0161kolama pripadnici su profesionalne zajednice povjesni\u010dara. Zavr\u0161ili su studij povijesti, a jedan od njihovih zadataka jest i neprestani rad na vlastitom profesionalnom razvoju, \u0161to uklju\u010duje i pra\u0107enje stru\u010dne literature, prisustvovanje predavanjima itd. No, mo\u017eda takvo nepovjerenje u njihova povjesni\u010darska znanja i vje\u0161tine proizlazi iz nepovjerenja u obrazovanje koje su dobili tijekom studija? Doista, u pojedinim komentarima mogu se \u010ditati tvrdnje da ne postoji dobro obrazovanje nastavnika koje mo\u017ee osigurati provo\u0111enje reforme, no ipak \u010dudi da takve tvrdnje iznose upravo one visoko\u0161kolske ustanove koje su zadu\u017eene za njihovu izobrazbu. Zaklju\u010dno,&nbsp;<strong>smatram da su u prijedlogu kurikuluma teme dovoljno detaljno razra\u0111ene i stoga preporu\u010dam da se zahtjevi za dodatnim detaljiziranjem sadr\u017eaja odbace<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nekoliko komentara razmatra jesu li u doradama prijedlogu kurikuluma nastavnog predmeta Povijesti od prve ina\u010dice u velja\u010di 2016. do one koja je stavljena na javno savjetovanje u studenom 2018. uva\u017eene kritike i komentari iz stru\u010dne i javne rasprave te iz pristiglih recenzija. U tim osvrtima, o\u010ditovanjima i komentarima sugerira se da nisu. Treba odmah re\u0107i da je&nbsp;<strong>na javnu raspravu u studenom 2018. godine stavljena osma ina\u010dica prijedloga kurikuluma povijesti<\/strong>. Dokument je dora\u0111ivan nakon svake javne i stru\u010dne rasprave i nakon svake recenzije. Svaka ina\u010dica javno je objavljena te se nadam da su autori tih komentara prou\u010dili i usporedili svih osam ina\u010dica. Isto preporu\u010dam i radnoj skupini, kako bi mogla meritorno prosuditi o tim komentarima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zadnje dorade dokumenta izvr\u0161ene su nakon recenzije Bavarskog dr\u017eavnog ministarstva obrazovanja i kulture, znanosti i umjetnosti i potom nakon recenzije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. \u0160tovi\u0161e, Stru\u010dna radna skupina za povijest odgovorila je na recenziju HAZU te u svojem odgovoru objasnila \u0161to je prihvatila, \u0161to nije i argumentirala za\u0161to nije. Odgovor je objavljen na web stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja. Obje recenzije, obje dora\u0111ene verzije dokumenta i odgovor Stru\u010dne radne skupine na recenziju HAZU mogu se na\u0107i na&nbsp;<a href=\"https:\/\/web.archive.org\/web\/20190717003902\/https:\/\/mzo.hr\/hr\/rubrike\/predmetni-kurikulumi\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">poveznici<\/a>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">No, ono \u0161to za\u010du\u0111uje i \u017ealosti u komentarima koji dolaze iz akademske zajednice jest \u010dinjenica da se u njima \u2013 selektivno, jednostrano i pristrano \u2013 poziva samo na recenziju HAZU i na negativne komentare. Ni u jednom od tih komentara nisu uzeti u razmatranje ni recenzija Bavarskog ministarstva obrazovanja, ni argumenti u odgovoru Stru\u010dne radne skupine na recenziju HAZU, ni argumentacija u brojnim pozitivnim komentarima. Time su u zanatskom smislu po\u010dinili su jednu od najve\u0107ih pogre\u0161aka jer je profesionalna du\u017enost i obveza povjesni\u010dara da prosu\u0111uju na temelju svih dostupnih informacija. Zato pozivam radnu skupinu koja \u0107e analizirati komentare i podnijeti izvje\u0161taj da prou\u010di sve navedene dokumente, sagleda problem iz razli\u010ditih perspektiva i tek nakon toga donese prosudbu o kvaliteti navedenih komentara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">II. U drugom dijelu ovog priloga javnom savjetovanju osvrnut \u0107u se na komentare o polazi\u0161tima i upori\u0161tima u izradi prijedloga kurikuluma povijesti, budu\u0107i da ima&nbsp;<strong>dosta nerazumijevanja<\/strong>&nbsp;temeljnih polazi\u0161ta kurikuluma povijesti. Prvo i klju\u010dno polazi\u0161te jest ideja o u\u010denju kao aktivnoj konstrukciji znanja koje svoje ishodi\u0161te ima u kognitivisti\u010dkim pristupima koji su dominantni u obja\u0161njavanju u\u010denja sredine pro\u0161log stolje\u0107a. Znanje se stvara kao rezultat aktivnosti onoga koji u\u010di \u2013 u\u010denika, pa zato nastavu treba organizirati tako da u sredi\u0161tu procesa u\u010denja bude u\u010denik i njegova aktivnost.&nbsp;<strong>Aktivno u\u010denje<\/strong>, s druge strane, pretpostavlja anga\u017eiranog i kreativnog u\u010ditelja koji ponajprije kreira situacije u kojima se odvija u\u010denje, osmi\u0161ljava u\u010deni\u010dki rad, poma\u017ee u\u010denicima da se aktivnije uklju\u010de u svoje u\u010denje, vodi ih i usmjerava u njihovu radu , a ponekad \u2013 kada je to neophodno \u2013 i izravno pou\u010dava.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Da bi se osiguralo takvo u\u010denje, potrebno je osigurati dovoljno vremena kako bi u\u010denici mogli u\u010diti vlastitom aktivno\u0161\u0107u. Jednostavno re\u010deno, to podrazumijeva manji broj tema u nastavi. U hrvatskom kontekstu, jedan od izazova s kojim su se suo\u010davali svi tvorci nastavnih programa i kurikuluma u posljednjih \u010detvrt stolje\u0107a bilo je&nbsp;<strong>rastere\u0107enje nastave od enciklopedijskih podataka<\/strong>. Na to ukazuju i <a href=\"https:\/\/www.idi.hr\/aspiracije\/izvjesce_za_javnost_drugi_val_novo_izmjenjeno.pdf\">istra\u017eivanja koja su pokazala da hrvatski osnovno\u0161kolci&nbsp;u\u010de povijest vi\u0161e od svih drugih predmeta<\/a>, da vrlo nisko procjenjuju njezinu korisnost za sada\u0161nji i budu\u0107i \u017eivot (o \u010demu bi naro\u010dito trebali promisliti oni koji zagovaraju formiranje u\u010deni\u010dkog identiteta kroz pou\u010davanje povijesti), da su pitanja i zadaci u ud\u017ebenicima i na dr\u017eavnoj maturi velikom ve\u0107inom usmjereni na memoriranje podataka i ne poti\u010du u\u010denike na mi\u0161ljenje i zaklju\u010divanje, da su hrvatski nastavnici manje skloni od prosjeka na grupni rad i ostale oblike prepu\u0161tanja u\u010denicima kontrole nad vlastitim u\u010denjem (Joki\u0107, TALIS, NCVVO, Mlakar, Fran\u010dina).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prijedlogu kurikuluma taj je poku\u0161aj rastere\u0107enja na\u010dinjen reduciranjem broja tema. Drago mi je \u0161to se u komentarima na javnom savjetovanju onih kolegica i kolega koji su uklju\u010deni u eksperimentalnu provedbu vidi da su uo\u010dili pozitivne u\u010dinke primjene novog kurikuluma povijesti na nastavu. Zato smatram neprihvatljivima i neopravdanim one prijedloge u kojima se tra\u017ei da se kurikulumu dodaju brojne nove teme i nastavne jedinice s iznimno malom satnicom. To je na tragu dosada\u0161njih programa i na\u010dina pou\u010davanja u kojima prevelika koli\u010dina gradiva usmjerava u\u010ditelje na predavanje, onemogu\u0107ava u\u010deni\u010dke aktivnosti, a u\u010denike poti\u010de na povr\u0161no memoriranje velikog broja podataka koji se brzo zaboravljaju i na koncu nemaju nikakvog ili veoma slabog efekta na u\u010denje povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugo upori\u0161te prijedloga kurikuluma povijesti jest razvoj konceptualnog razumijevanja. Ne\u0107u se osvrtati na one komentare koji se bave time kako \u0107emo zvati odre\u0111ene vrste koncepata, ve\u0107 na bit problematike. Koncepti su klju\u010dne ideje kojima se koristimo za uop\u0107avanje informacija te stvaranje veza i obrazaca. Pet koncepata u prijedlogu kurikuluma povijesti odabrano je nakon prou\u010davanja i konzultiranja velikog broja inozemnih kurikulumskih dokumenata i stru\u010dne literature, te imaju\u0107i na umu postoje\u0107e hrvatske tradicije pou\u010davanja povijesti. Treba naglasiti da u svijetu ne postoji jedan jedini model ili obrazac za koncepte te se u kurikularnim dokumentima koriste razli\u010dite kombinacije koncepata (za primjere, upu\u0107ujem na odgovor Stru\u010dne radne skupine HAZU, str. 4, bilje\u0161ka 2,&nbsp;https:\/\/mzo.hr\/hr\/rubrike\/predmetni-kurikulumi). Komentare o tome da odabir koncepta nije utemeljen na metodi\u010dkoj literaturi stoga odbacujem i upu\u0107ujem na popis literature i kurikularnih dokumenata koji se nalazi na kraju ina\u010dice dokumenta objavljene u travnju 2018. (https:\/\/mzo.hr\/hr\/rubrike\/predmetni-kurikulumi).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U komentarima se, nadalje, spominje nekoliko pogre\u0161nih \u2013 i me\u0111usobno suprotstavljenih \u2013 tvrdnji o konceptima: u nekima se koncepti poistovje\u0107uju s vje\u0161tinama, u drugima se tvrdi da se naglaskom na koncepte potiskuju i zanemaruju vje\u0161tine, u tre\u0107ima da se tako zanemaruju \u010dinjeni\u010dna znanja. Konceptualno znanje, primjerice, podrazumijeva pitanje \u201e\u0160to uzrok \u010dini uzrokom?\u201c, dok pitanje \u201eKoji su uzroci Francuske revolucije?\u201c u ve\u0107oj mjeri podrazumijeva \u010dinjeni\u010dno znanje o Francuskoj revoluciji, no da bi se na njega odgovorilo s razumijevanjem potrebno je razumijevanje koncepta uzroka. Tvrdnje u pojedinim komentarima da fokus na koncepte potiskuje i zanemaruje vje\u0161tine podjednako su neto\u010dne. Koncepti su apstrakcije ili generalizacije koje slu\u017ee mentalnom grupiranju sli\u010dnih podataka, dok su vje\u0161tine usmjerene na prakti\u010dnu stranu rje\u0161avanja problema, odnosno one su u ovom slu\u010daju sredstvo za preno\u0161enje konceptualnog razumijevanja. Svaki koncept svladava se kombinacijom znanja i razli\u010ditih sposobnosti i vje\u0161tina, no sam po sebi nije vje\u0161tina. Dakle,&nbsp;<strong>koncepti ne zasjenjuju vje\u0161tine, ve\u0107 ih podrazumijevaju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107e upori\u0161te kurikuluma povijesti polazi od toga da neki tipovi u\u010denja zahtijevaju dublju obradu informacija i promi\u0161ljanje o sadr\u017eaju u\u010denja na kompleksan na\u010din.&nbsp;<strong>U takvom u\u010denju, u\u010denici koriste vi\u0161e kognitivne procese.<\/strong>&nbsp;Ono se odvija u situacijama u kojima u\u010denici vr\u0161e ra\u0161\u010dlambu informacija, materijala i koncepata, kriti\u010dki preispituju informacije i materijale te stvaraju argumentirane prosudbe ili koriste informacije da bi oblikovali ne\u0161to novo. Upravo su ovi kognitivni procesi u sr\u017ei kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, dok \u010dinjeni\u010dno znanje stvara nu\u017ene preduvjete za takvo u\u010denje. Stoga su tvrdnje u pojedinim komentarima da kurikulum povijesti kroz koncepte, te ishode koji su povezani s konceptima, promi\u010de u\u010denje apstraktnih vje\u0161tina odvojenih od sadr\u017eaja neto\u010dne i pokazuju nerazumijevanje onoga \u0161to podrazumijeva razvoj vi\u0161ih kognitivnih procesa i kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Kriti\u010dko mi\u0161ljenje jest reflektivno i racionalno razmi\u0161ljanje u kojemu se prosudbe donose na temelju argumenata, dokaza i nadasve znanja. Vi\u0161i kognitivni procesi povezani s analizom i prosudbom upravo podrazumijevaju temeljito znanje o problematici, \u010desto puno dublje nego \u0161to se u sada\u0161njim okolnostima stje\u010de u\u010denjem povijesti. Smisao reduciranja broja tema koje se obra\u0111uju u pojedinim programima i jest u tome da se stvore uvjeti za takvo u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovom dijelu valja se osvrnuti i na komentare o ishodima u prijedlogu kurikuluma povijesti. U nekoliko komentara i o\u010ditovanja postavlja se pitanje prilago\u0111enosti ishoda i koncepata psihofizi\u010dkom uzrastu u\u010denika. Tvrdi da su ishodi preop\u0107eniti i te\u0161ko ostvarivi. U nekoliko komentara to se argumentira sljede\u0107im opisom koji pogre\u0161no naziva ishodom (radi se o razradi ishoda, a ne o ishodu): \u201eU\u010denik izra\u0111uje koherentan rad u kojem na temelju izvora i literature raspravlja o odabranom pitanju ili problemu, formulira i brani svoje stavove ili manju tezu. Izra\u0111uje tekstove, opise i rasprave u kojima se koristi dokazima iz \u0161irokog spektra izvora te rabi stru\u010dnu terminologiju. U radove uklju\u010duje argumentaciju i interpretaciju.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, u citiranom primjeru ne radi o ishodu, nego o razradi ishoda. Konkretan ishod glasi: \u201eU\u010denik izra\u0111uje radove slo\u017eene strukture utemeljene na dokazima i slo\u017eenijim kontekstualnim znanjima te ih prezentira koriste\u0107i se razli\u010ditim tehnikama i na\u010dinima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugo,&nbsp;<strong>ishodi u kurikulumu povijesti vezani su uz koncepte i pokazuju kako u\u010denik napreduje u shva\u0107anju tih koncepata<\/strong>. Zato se u njima ne razra\u0111uju sadr\u017eaji, ali se primjenjuju i odnose na sve teme i sadr\u017eaje koji se navode u kurikulumu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107e, u citiranom primjeru radi se o ishodu za zavr\u0161ni ciklus gimnazijskog obrazovanja koji obuhva\u0107a tre\u0107i i \u010detvrti razred. Taj se ishod ne smije i ne mo\u017ee gledati izdvojeno od svih ostalih ishoda u prethodnim ciklusima, od petog razrada nadalje. Temelji za ovakav rad pripremaju se tijekom svih prethodnih godina u\u010denja povijesti i zato je nu\u017eno da gimnazijski nastavnici dobro prou\u010de cjelokupni kurikulum povijesti, a ne samo onaj njegov dio koji se odnosi na gimnaziju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cetvrto, u nekim komentarima \u010dak se ide tako daleko da se tvrdi kako \u0107e u\u010denici biti primorani koristiti primarne izvore na srednjovjekovnom latinskom ili na veneto-talijanskom jeziku (<a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/dr-sc-zlatko-begonja-struka-je-za-odgodu-kurikula-hrvatska-povijest-se-obraduje-u-samo-10-gradiva-a-domovinski-rat-izbacen\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">o\u010ditovanje Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru<\/a>), a nastavnici biti prisiljeni pripremati takve materijale. Kako ocijeniti ovakve komentare, budu\u0107i da u prvom poglavlju dokumenta (A. Opis nastavnog predmeta) stoji: \u201eU\u010deni\u010dko istra\u017eivanje pro\u0161losti u najve\u0107em broju slu\u010dajeva podrazumijeva otkrivanje ve\u0107 otkrivenog, a ne izvoran istra\u017eiva\u010dki rad (iako ni on nije isklju\u010den, osobito u slu\u010dajevima kad u\u010denici istra\u017euju epizode iz lokalne i zavi\u010dajne povijesti).\u201c?&nbsp;<strong>Ne razumiju li autori ovog komentara problematiku, ne \u017eele ju razumjeti ili namjerno manipuliraju \u010ditateljima?<\/strong>&nbsp;Ni na jednom mjestu se u prijedlogu kurikuluma ne sugerira da bi u\u010denici i nastavnici trebali koristiti izvore na latinskom, gr\u010dkom, veneto-talijanskom, arapskom, ma\u0111arskom, turskom ili bilo kojem drugom stranom jeziku. U\u010deni\u010dko istra\u017eivanje pro\u0161losti odvija se u velikoj ve\u0107ini slu\u010dajeva na objavljenim izvorima u ud\u017ebenicima, povijesnim \u010ditankama, zbirkama izvora, vizualnim izvorima i sl. Mno\u0161tvo je takvih objavljenih izvora. Pogledajmo samo primjer mogu\u0107ih objavljenih izvora za temu Atenska demokracija u srednjoj \u0161koli: Platon, Dr\u017eava, Dr\u017eavnik, Zakoni, Alkibijad; Aristotel, Politika; Tukidid, Peloponeski rat; Herodot, Historije; Plutarh, Usporedni \u017eivotopisi; Aristotel, Ustav atenski, Atenska robovlasni\u010dka demokracija (zbirka izvora); Aristofan, izabrane komedije. Tako\u0111er, rad na izvorima u Hrvatskoj je ve\u0107 desetlje\u0107ima sastavni dio u\u010denja i pou\u010davanja povijesti (\u010demu su, primjerice, slu\u017eile Srkuljeve zbirke izvora koje su objavljene prije Prvog svjetskog rata ili \u010ditanke koje su sastavni dio tzv. razgranatih ud\u017ebenika jo\u0161 od pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a?). Kona\u010dno, rad na izvorima nije sam sebi cilj, ve\u0107 je sredstvo za stjecanje znanja i razvoj vje\u0161tina, a postupno uvo\u0111enje u\u010denika u procedure istra\u017eivanja pro\u0161losti pridonosi razvoju njihovih kognitivnih vje\u0161tina<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Peto, valja protuma\u010diti zna\u010denje nekih pojmova koji se navode u ishodima, a koji su mogli biti ishodi\u0161te tvrdnji u pojedinim komentarima da je cilj prijedloga kurikuluma formiranje profesionalnih povjesni\u010dara. Rad slo\u017eenije strukture jest, primjerice, pro\u0161ireni esej u kojemu u\u010denici odgovaraju na problemski postavljeno pitanje i slu\u017ee se izvorima i ulomcima iz literature koji se nalaze u materijalima iz kojih u\u010de (npr. ud\u017ebeniku ili radnim materijalima koje im je pripremio u\u010ditelj). Koherentan rad zna\u010di da se u takvom u\u010deni\u010dkom odgovoru ne nalaze nepovezane re\u010denice, ve\u0107 prikaz koji na logi\u010dan, dosljedan i razumljiv na\u010din odgovara na postavljeno pitanje. Kori\u0161tenje \u201e\u0161irokog spektra primarnih i sekundarnih izvora\u201c podrazumijeva, primjerice, kori\u0161tenje ulomaka iz pisanih izvora i literature (ulomke historiografskih djela, enciklopedija, popularno-znanstvenih \u010dasopisa i sl.), kori\u0161tenje vizualnih izvora (umjetni\u010dkih slika, fotografija, karikatura, zemljovida, politi\u010dkih plakata, dokumentarnih i igranih filmova), materijalnih izvora (osobito prilikom posjeta muzeju ili nekom lokalitetu), razgovore sa svjedocima odre\u0111enih doga\u0111aja iz novije povijesti (npr. Domovinskog rata). Kori\u0161tenje stru\u010dne terminologije podrazumijeva poznavanje povijesnih pojmova i koncepata poput, primjerice, monarhija, republika, demokracija, ustav, uzrok, posljedica, dugoro\u010dni i kratkoro\u010dni uzroci i sli\u010dno.&nbsp;<strong>Rad utemeljen na dokazima i argumentima zna\u010di da je u\u010denik u odgovoru na postavljeno pitanje konzultirao izvore koje ima na raspolaganju i koristio podatke iz njih kao dokaze. Svaki takva u\u010deni\u010dki rad ujedno predstavlja i interpretaciju.<\/strong>&nbsp;To ne zna\u010di da \u0107e u\u010denici odlaziti u arhive i tamo raditi na dosad neotkrivenoj gra\u0111i, ali bi mogli, primjerice, tra\u017eiti podatke u \u0161kolskoj knji\u017enici, knjigama koje je preporu\u010dio nastavnik ili na odgovaraju\u0107im stranicama na internetu. Slo\u017eenije kontekstualno znanje zna\u010di da u\u010denici, prilikom izrade takvih radova moraju imati \u0161ire i dublje poznavanje teme od onoga \u0161to bi se o\u010dekivalo u osnovnoj \u0161koli. Upravo taj zahtjev jasno povezuje u\u010deni\u010dke odgovore s poznavanjem povijesnih doga\u0111aja, procesa i pojava i jasno pokazuje da nema analize i vrednovanja izvora (razine 4 i 5 revidirane Bloomove taksonomije koje su osnova kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, \u0161to predstavlja dubinsko u\u010denje kojemu te\u017eimo) bez dobrog poznavanja tema koje se u\u010de. Prezentiranje rada razli\u010ditim tehnikama i na\u010dinima zna\u010di npr. prezentirati rad pisanim putem, PowerPoint prezentacijom, izlaganjem, razrednom izlo\u017ebom itd. Sve \u0161to je ovdje navedeno i dosad je postojalo u kvalitetnoj nastavi povijesti, jedino \u0161to sad prijedlog kurikuluma povijesti takvu kvalitetnu nastavu povijesti postavlja kao standard. Kona\u010dno, ne radi se o pripremi u\u010denika da postanu profesionalni povjesni\u010dari, ve\u0107 njihovu pripremu za svakodnevni \u017eivot, svijet rada ili nastavak \u0161kolovanja.<br>Predla\u017eem da se, kako bi se ubudu\u0107e izbjegla razli\u010dita tuma\u010denja ovih pojmova, sastavi pojmovnik i doda u sam kurikulum ili prate\u0107e materijale.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">III. U tre\u0107em dijelu ovog priloga javnom savjetovanju osvrnut \u0107u se na neka pitanja koja su se \u010desto postavljala u razli\u010ditim komentarima i dati konkretne odgovore, izme\u0111u ostaloga i kako bi ti odgovori pomogli radnoj skupini u razumijevanju kurikuluma povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>1. Domovinski rat u prijedlogu kurikulma povijesti.<\/strong>&nbsp;\u0160to se ti\u010de ove teme u prijedlogu kurikuluma povijesti, \u010dinjenice su sljede\u0107e: 1.&nbsp;<strong>Domovinski rat obvezni je sadr\u017eaj i u osnovnoj i u srednjoj \u0161koli.<\/strong>&nbsp;2. Na\u010din na koji je ustrojen kurikulum povijesti omogu\u0107uje da se Domovinski rat obra\u0111uje znatno ve\u0107i broj sati nego prema bilo kojem dosada\u0161njem nastavnom planu i programu, i u osnovnoj i u srednjoj \u0161koli. U osnovnoj \u0161koli, Domovinski rat realno se mo\u017ee obra\u0111ivati izme\u0111u 6 i 8 sati, a u srednjoj \u0161koli izme\u0111u 10 i 12 sati. Za usporedbu, u va\u017ee\u0107em strukovnom kurikulumu za stjecanje kvalifikacije ekonomist koji je usvojen pro\u0161le godine, Domovinski rat jedna je od 40 tema koje treba obraditi tijekom 70 sati u drugom razredu u kojemu se obra\u0111uje razdoblje od kraja 14. do 21. stolje\u0107a. Ovaj raspon razdoblja i broj tema ukazuje na to da se Domovinskom ratu ne mo\u017ee posvetiti vi\u0161e od 2 do 3 sata. Usprkos svemu tome, pitanja o tretmanu Domovinskog rata u prijedlogu kurikuluma povijesti stalno potenciraju pa se stoga name\u0107e&nbsp;<strong>pitanje je li doista problem u prijedlogu kurikuluma povijesti ili problem predstavljaju ljudi koji su ga radili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to se ti\u010de detaljne razrade ove teme koja se predla\u017ee u nekim komentarima, stru\u010dna radna skupina dr\u017ei, kao \u0161to je ve\u0107 obja\u0161njeno u prvom dijelu, da takve&nbsp;<strong>razrade sadr\u017eaja nisu u skladu sa suvremenim kurikulumima, kr\u0161e nastavni\u010dku autonomiju, demonstriraju nepovjerenje u nastavnike kao \u0161kolovane profesionalce i predstavljaju opasnost od propisivanja obvezuju\u0107ih interpretacija i slu\u017ebenih verzija povijesti.<\/strong>&nbsp;Ako pak postoji zabrinutost zbog poznavanja \u010dinjenica i odabira materijala za ovu va\u017enu temu, ima i drugih na\u010dina da se to osigura, ponajprije objavljivanjem kvalitetne stru\u010dne literature (\u0161to je u nadle\u017enosti znanstvenih institucija i dokumentacijskih centara), stru\u010dnim usavr\u0161avanjem i poticanjem stru\u010dnih rasprava o pou\u010davanju o ratu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>2. Pitanje omjera izme\u0111u hrvatske i svjetske povijesti.<\/strong>&nbsp;Nekoliko komentara propituje odnos hrvatske i svjetske povijesti u prijedlogu kurikuluma povijesti, uz tvrdnju da prijedlog tema ne omogu\u0107uje zastupljenost nacionalne povijesti od 50 posto koja je propisana dokumentom, osobito za srednje \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ova primjedba ne stoji. U uvodnom tekstu za srednju \u0161kolu (str. 28 u verziji kurikuluma iz travnja 2018.) izrijekom stoji sljede\u0107e: \u201eSadr\u017eaji iz hrvatske povijesti mogu se realizirati na dva na\u010dina: u zasebnim temama ili u temama iz op\u0107e povijesti u koje su integrirani sadr\u017eaji iz hrvatske povijesti [\u2026].\u201c Velika ve\u0107ina predvi\u0111enih tema omogu\u0107uje da se u njima klju\u010dni doga\u0111aji, procesi i fenomeni u svjetskim okvirima rade na sadr\u017eajima iz hrvatske povijesti, sinkronijskim i dijakronijskim pristupom (npr. tema Monarhije u srednjem i ranom novom vijeku). S obzirom na to, mo\u017ee se konstatirati da&nbsp;<strong>nikad dosad nismo imali nastavni plan i program ili kurikulum koji do te mjere omogu\u0107uje da se teme iz svjetske povijesti rade na hrvatskim primjerima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glede rasprava o omjeru hrvatske i svjetske povijesti u srednjoj \u0161koli, \u017eeljela bih podsjetiti na rje\u0161enje u izvornom prijedlogu kurikuluma koje i danas dr\u017eim najboljim. U njemu je bilo predlo\u017eeno da se u srednjoj \u0161koli treba obraditi najmanje 40 posto sadr\u017eaja iz hrvatske povijesti, 40 posto sadr\u017eaja iz svjetske povijesti. O preostalih 20 posto sadr\u017eaja trebali su odlu\u010diti nastavnici, uz smjernicu da ih mogu \u201eposvetiti zavi\u010dajnoj povijesti, povijesti struke, suvremenim doga\u0111ajima i sli\u010dno\u201c. Budu\u0107i da nijedna od tih smjernica ne isklju\u010duje hrvatsku povijest (\u0161tovi\u0161e, zavi\u010dajna povijest ju pretpostavlja), jasno je ostavljena mogu\u0107nost da se hrvatska povijest obra\u0111uje i sa 60 posto sadr\u017eajne zastupljenosti. Istovremeno, takvo rje\u0161enje omogu\u0107uje ve\u0107u autonomiju u\u010ditelja, osigurava dovoljnu fleksibilnost kurikuluma, osigurava da i hrvatska i svjetska povijest budu dostatno zastupljene i, posebice, omogu\u0107ava da se vi\u0161e pozornosti posveti zavi\u010dajnoj povijesti. No, ho\u0107e li hrvatska povijest biti zastupljena s 50, 53 ili 59 posto manje je va\u017eno od primjerenosti sadr\u017eaja uzrastu u\u010denika i na\u010dina na koji se ti sadr\u017eaji pou\u010davaju. Dobro odabrani sadr\u017eaji s prikladnim metodama pove\u0107at \u0107e u\u010deni\u010dki interes i motivaciju za u\u010denje hrvatske povijesti; u obrnutom slu\u010daju, nikakav propisani postotak ne\u0107e biti od pomo\u0107i. Stoga preporu\u010dam radnoj skupini da razmotri ovaj, fleksibilnije odre\u0111eni udio sadr\u017eaja hrvatske i svjetske povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>3. Odabir tema.<\/strong>&nbsp;Kad se pro\u010ditaju komentari na javnom savjetovanju u prijedlogu kurikuluma, onda se jasno pokazuje da postoje veoma razli\u010dita vi\u0111enja i prijedlozi o odabiru tema koje je te\u0161ko, pa i nemogu\u0107e, pomiriti. Ukazala bih i na problem koji postoji u nekim komentarima poput, primjerice, o\u010ditovanja Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. U tom o\u010ditovanju donosi se ocjena cijelog kurikuluma povijesti iako je u o\u010ditovanju evidentno da se referira samo i isklju\u010divo na srednju \u0161kolu. Prijedlog kurikluma povijesti osmi\u0161ljen je tako da odabir tema u osnovnoj \u0161koli osigurava pregled osnovnih sadr\u017eaja hrvatske i svjetske povijesti od prapovijesti do suvremenog razdoblja, dok teme u srednjoj \u0161koli trebaju dodatno pro\u0161iriti i produbiti poznavanje klju\u010dnih sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U komentarima je bilo i nekoliko konkretnih pitanja o pojedinim temama:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>U jednom komentaru se postavlja pitanje za\u0161to u srednjoj \u0161koli nema uvodnih tema o povijesti kao znanosti, disciplinama, kronologiji, historiografiji, znamenitim svjetskih i doma\u0107ih povjesni\u010darima te za\u0161to nema pou\u010davanja o kronologiji i lente vremena. Prijedlogom kurikuluma, svladavanje lente vremena predvi\u0111eno je u osnovnoj \u0161koli i nema potrebe da se ponovo u\u010di u srednjoj \u0161koli. Znameniti povjesni\u010dari u\u010de se u temama posve\u0107enima razvoju znanosti. Svladavanje osnovnih postulata historije kao znanosti provla\u010di se kroz sve teme budu\u0107i da se o\u010dekuje u\u010deni\u010dki rad na razli\u010ditim vrstama izvora i upoznavanje procesa istra\u017eivanja pro\u0161losti. Tome su, kona\u010dno posve\u0107ena i dva koncepta: Izvori i istra\u017eivanja pro\u0161losti i Interpretacije i perspektive.<\/li>\n\n\n\n<li>U nekoliko komentara ponavlja se pitanje o izostanku teme o prapovijesti u srednjoj \u0161koli. Zahtjev za uvr\u0161tavanjem te teme argumentira se tvrdnjom da su u\u010denici tada zreliji i imaju vi\u0161e znanja te stoga mogu bolje razumjeti i shvatiti tu temu. Takva tvrdnja, naravno, vrijedi za svaku temu, a ne samo za prapovijest. Budu\u0107i da je broj tema u srednjoj \u0161koli ograni\u010den, stru\u010dna radna skupina zaklju\u010dila je da je u\u010denicima dovoljno znanje o prapovijesti koje se stje\u010de u osnovnoj \u0161koli te da nema potrebe ponavljati tu temu i u gimnaziji. No, budu\u0107i da kurikulum omogu\u0107uje nastavnicima da u svakom razredu samostalno oblikuju jednu temu, nema nikakvih ograni\u010denja da to ne bude upravo prapovijest.<\/li>\n\n\n\n<li>U jednom komentaru navodi se da \u201eu 4. razredu nije izri\u010dito ponu\u0111en Prvi svjetski rat\u201c. Takva kronolo\u0161ka i tematska podjela postojala je u dosada\u0161njem nastavnom planu i programu koji datira iz 1995. godine. U prijedlogu kurikuluma, ta tema nije predvi\u0111ena u \u010detvrtom razredu, nego u tre\u0107em razredu (Ratovi i ratovanje modernoga doba od kraja 18. stolje\u0107a do Prvog svjetskog rata). Stru\u010dna radna skupina prilikom dono\u0161enja te odluke uzela je u obzir komentare na plan i program iz 1995. u kojemu se dosad obra\u0111ivalo cijelo 20. stolje\u0107e. To je ostavljalo premalo vremena za obradu va\u017enih fenomena tog stolje\u0107a koji su oblikovali dana\u0161nji svijet, uklju\u010duju\u0107i i stvaranje hrvatske dr\u017eave nakon 1990. godine i Domovinski rat.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>4. U nekoliko komentara se opis razine dobar pogre\u0161no izjedna\u010dava s ocjenom dobar (3).<\/strong>&nbsp;Radi se razini usvojenosti ishoda koja nije identi\u010dna s ocjenama. U ina\u010dici prijedloga kurikuluma iz travnja 2018. bila je uklju\u010dena razrada odgojno-obrazovnih ishoda po pojedinim razredima i razinama usvojenosti: zadovoljavaju\u0107a, dobra i vrlo dobra razina odra\u017eavaju raspon u kojem \u0107e se kretati ve\u0107ina u\u010denika, dok iznimna razina opisuje iznimna postignu\u0107a (vidi Dodatak A, str. 53 i dalje).&nbsp;<strong>Prema uputama Ekspertne radne skupine<\/strong>, za ina\u010dicu kurikuluma koja je stavljena na javno savjetovanje, razina dobar uklju\u010dena je u tablice s ishodima, dok je Dodatak A izostavljen. Razina dobar zna\u010dila bi ocjene koje se mogu kretati u rasponu od \u201edobar\u201c do \u201evrlo dobar\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>5. Jedno od \u010de\u0161\u0107ih pitanja bilo je pitanje kako \u0107e se provoditi dr\u017eavna matura, ho\u0107e li biti prilago\u0111ena novom kurikulumu i kako.<\/strong>&nbsp;Iako stru\u010dna radna skupina nije imala mandat za osmi\u0161ljavanje nove dr\u017eavne mature (pa sukladno tome u dokumentu i nema takvih poglavlja), ipak je u svom radu razmatrala i pitanje kako bi novi kurikulum mogao utjecati na promjene u dr\u017eavnoj maturi. Prou\u010dila je niz inozemnih primjera te ne vidi nikakvu prepreku da se dr\u017eavna matura oblikuje na na\u010din prikladan prijedlogu novog kurikuluma povijesti. Kao \u0161to se i sada\u0161nja dr\u017eavna matura radila na temelju postoje\u0107eg plana i programa, tako \u0107e se nakon usvajanja novog kurikuluma dr\u017eavna matura preoblikovati prema njegovim zahtjevima. \u0160tovi\u0161e, \u010dlanice i \u010dlanovi stru\u010dne radne skupine spremni su ponuditi svoju ekspertizu prilikom osmi\u0161ljavanja nove dr\u017eavne mature.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>6. Jedno od pitanja koje se \u010desto ponavlja u komentarima \u017eupanijskih stru\u010dnih vije\u0107a jest pitanje o tome kako \u0107e biti koncipirana natjecanja.<\/strong>&nbsp;Stru\u010dna radna skupina nije imala mandat za koncipiranje natjecanja jer je za natjecanja nadle\u017ena Agencija za odgoj i obrazovanje. No, osmi\u0161ljavanje natjecanja uskla\u0111enih s prijedlogom kurikuluma ne bi trebao biti problem budu\u0107i da na natjecanjima ve\u0107 dulje vrijeme postoji kategorija samostalnih istra\u017eiva\u010dkih radova koja je komplementarna rje\u0161enjima iz prijedloga kurikuluma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>7. U nekim osvrtima postavlja se pitanje o oblikovanju ud\u017ebenika za srednje \u0161kole zbog izbornosti tema.<\/strong>&nbsp;Stru\u010dna radna skupina je tijekom svojeg rada konzultirala ud\u017ebenike i druge nastavne materijale iz mnogih zemalja. Brojni su primjeri ud\u017ebenika koji se fokusiraju na odre\u0111ene teme, umjesto da donose preglede na kakve smo u Hrvatskoj navikli.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>8. U pojedinim osvrtima ukazuje se na zahtjevnost izrade istra\u017eiva\u010dkih radova u osnovnoj i srednjoj \u0161koli.<\/strong>&nbsp;Ukazujem na to da prijedlog kurikuluma ne tra\u017ei da u\u010denici moraju raditi istra\u017eiva\u010dke radove ve\u0107 strukturirane radove. Takvi radovi mogu varirati od jednostavnih odgovora na pitanja do duljih strukturiranih radova. Strukturirani radovi su, primjerice, kra\u0107i ili dulji eseji koji su jasno podijeljeni na odlomke. Takve su radove u\u010denici izra\u0111ivali i dosad te to nije nikakva novina u nastavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>9. U nekoliko se komentara postavlja pitanje o povijesti nacionalnih manjina u kurikulumu povijesti.<\/strong>&nbsp;U kurikulumu izrijekom stoji (poglavlje F. U\u010denje i pou\u010davanje, str. 49 u verziji kurikuluma iz travnja 2018.): \u201eTako\u0111er, povijest nacionalnih manjina u Hrvatskoj promatra se kao sastavni dio svih tema u kurikulumu u kojima se ti sadr\u017eaji mogu obraditi.\u201c To zna\u010di da je povijest manjina, kao i njihovih mati\u010dnih dr\u017eava, sastavni dio svih tema i namijenjena je svim u\u010denicima, a ne samo pripadnicima manjina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">IV. U ovom dijelu osvrnula bih se prvo na to da se u nekim osvrtima javljaju identi\u010dne re\u010denice, pa \u010dak i cijeli odlomci. To se ponajprije odnosi na osvrte koje su dostavili&nbsp;<strong>M. Kevo i T. Kri\u017eak koji su u zna\u010dajnim dijelovima identi\u010dni<\/strong>. Postavljam stoga pitanje tko je autor tih dijelova teksta, uz napomenu da su neki segmenti identi\u010dni i osvrtu koje je u okviru javne rasprave iz 2016. dostavio T. Kri\u017eak (upu\u0107ujem na tekst osvrta koji se mo\u017ee na\u0107i na http:\/\/www.kurikulum.hr\/page\/3\/?s=odgovor+stru%C4%8Dne+radne+skupine, str. 150-157)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi takav slu\u010daj jest o\u010ditovanje \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a nastavnika Povijesti u srednjim \u0161kolama Istarske \u017eupanije (dalje: \u017dSV) o prijedlogu kurikuluma za nastavni predmet Povijest koji je stavio na javno savjetovanje Daniel Boge\u0161i\u0107 13. 12. 2018. godine. Na po\u010detku o\u010ditovanja stoji da je \u201ena \u017eupanijskom skupu odr\u017eanom u utorak 11. prosinca 2018. godine u Pazinu, vije\u0107e je donijelo slijede\u0107e primjedbe i prijedloge\u201c. No, pojedini dijelovi tog o\u010ditovanja&nbsp;<strong>identi\u010dni su ili veoma sli\u010dni<\/strong>&nbsp;o\u010ditovanju Stru\u010dnog vije\u0107a Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru o prijedlogu kurikuluma za nastavni predmet Povijesti za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj koji je stavljen na javno savjetovanje 11. prosinca 2018. u 8.37 sati. Postavlja se stoga pitanje jesu li ti dijelovi o\u010ditovanja \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a rezultat, kako se u o\u010ditovanju tvrdi, primjedbi i prijedloga iznesenih na \u017eupanijskom skupu ili su preuzeti iz o\u010ditovanja Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru? U nastavku slijede primjeri:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O\u010ditovanje \u017dSV-a: \u201eNaime, u popisu tema na str. 37-38 od predlo\u017eenih 58 tema samo su 5 tema izri\u010dito nacionalne tematike.\u201c<br>O\u010ditovanje Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru: \u201eMe\u0111utim u popisu tema na str. 37-38 od predlo\u017eenih 58 samo je 5(1\/2) tema isklju\u010divo nacionalne tematike ili ispod 10% od predvi\u0111enih tema.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O\u010ditovanje \u017dSV-a: \u201eZato predla\u017eemo da se kroz nacionalne i zavi\u010dajne teme dopusti obrada tema iz op\u0107e Povijesti (npr. srednjovjekovno dru\u0161tvo u Istri).\u201c<br>O\u010ditovanje Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru: \u201eZar ne bi bilo bolje da se kroz nacionalne teme obradi i op\u0107a povijest i da se npr. kroz hrvatsko srednjovjekovlje obradi i europsko srednjovjekovlje.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O\u010ditovanje \u017dSV-a: \u201eOsim toga, postavlja se pitanje: je li mogu\u0107e ostvariti ishode sinkronijskog (i dijakronijskog) kretanja kroz povijest ako ne postoji obaveza pou\u010davanja odre\u0111enih tema, npr. hrvatsko srednjovjekovlje ?\u201c<br>O\u010ditovanje Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru: \u201eSinkronijsko kretanje podrazumijeva da u\u010denici mogu pratiti istovremena zbivanja u raznim dr\u017eavama u jednom razdoblju (npr. povijest Europe i Hrvatske u ranom srednjem vijeku).\u201c Kako je ovo ostvarivo kada uop\u0107e ne postoji obveza prou\u010davanja hrvatskog srednjovjekovlja?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Molim da radna skupina analizira ova dva slu\u010daja i odredi se prema njima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na samom kraju, jo\u0161 bih dodala da podr\u017eavam sve komentare u ovoj javnoj raspravi koji su ukazali na nedore\u010deni status predmeta povijesti u srednjim \u0161kolama, osobito u promjenama koje se najavljuju (pilot projekt dualnog obrazovanja, reforma strukovnog \u0161kolstva, izostavljanje srednjih \u0161kola iz odluke o dono\u0161enju kurikuluma), kao i zahtjeve za zadr\u017eavanjem predmeta povijesti u svim tipovima strukovnih \u0161kola (i \u010detverogodi\u0161njima i trogodi\u0161njima).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">ZAKLJU\u010cAK:<br>Na temelju provedene analize komentara na javnoj raspravi, kao i iznesenih argumenata o prijedlogu kurikuluma povijesti u ovom tekstu, predla\u017eem da se&nbsp;<strong>bez daljnjeg odlaganja prihvati Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ovaj \u010detverodijelni komentar na javnom savjetovanju prila\u017eem ne samo kao \u010dlanica skupine koja je radila na izradi prijedloga kurikuluma povijesti, ve\u0107 i kao povjesni\u010darka te sveu\u010dili\u0161na nastavnica didaktike povijesti. Osvrt ima \u010detiri dijela i odnosi se kako na Odluku o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne i gimnazije u Republici Hrvatskoj tako i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":11,"featured_media":398,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24,59],"tags":[116,99],"class_list":["post-397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","category-vijesti-za-edukatore","tag-kurikularna-reforma","tag-snjezana-koren"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/11"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=397"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1105,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/397\/revisions\/1105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/398"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}