{"id":3913,"date":"2026-08-22T14:11:46","date_gmt":"2026-08-22T12:11:46","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3913"},"modified":"2026-08-22T14:11:48","modified_gmt":"2026-08-22T12:11:48","slug":"mohacka-bitka-u-udzbenicima-sestoga-razreda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/mohacka-bitka-u-udzbenicima-sestoga-razreda\/","title":{"rendered":"Moha\u010dka bitka u ud\u017ebenicima \u0161estoga razreda"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Petsto godina nakon Moha\u010dke bitke nije najva\u017enije pitanje koliko detalja o rasporedu vojski u\u010denik mo\u017ee zapamtiti, nego \u0161to iz doga\u0111aja 1526. mo\u017ee razumjeti o osmanskom \u0161irenju, slabostima Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva, dinasti\u010dkoj krizi i promjeni politi\u010dkog polo\u017eaja hrvatskih zemalja. Analiza sva \u010detiri odobrena ud\u017ebenika za \u0161esti razred pokazuje da se upravo u izboru izme\u0111u vojne pri\u010de i politi\u010dke prekretnice nalaze najve\u0107e razlike.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table is-style-regular\" style=\"margin-top:var(--wp--preset--spacing--20);margin-right:var(--wp--preset--spacing--20);margin-bottom:var(--wp--preset--spacing--20);margin-left:var(--wp--preset--spacing--20);padding-top:var(--wp--preset--spacing--30);padding-right:var(--wp--preset--spacing--30);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--30);padding-left:var(--wp--preset--spacing--30)\"><table class=\"has-palette-color-5-background-color has-background has-fixed-layout\" style=\"border-width:2px\"><thead><tr><td><strong>O ovoj analizi<\/strong> <br>Analizirana su tiskana izdanja sva \u010detiri odobrena ud\u017ebenika Povijesti za 6. razred koja se koriste nakon kurikulumske reforme 2019.: Povijest 6 (Alfa), Moja povijest 6 (Alka script), Vremeplov 6 (Profil Klett) i Klio 6 (\u0160kolska knjiga). Uspore\u0111eni su autorski tekst, kronolo\u0161ki i prostorni kontekst, opis tijeka bitke, posljedice, zemljovidi, ilustracije, pisani izvori te pitanja i zadatci. Digitalni dodatci i priru\u010dnici za u\u010ditelje nisu obuhva\u0107eni.<\/td><\/tr><\/thead><\/table><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">500 godina poslije: za\u0161to ponovno \u010ditati Moha\u010d?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana 29. kolovoza 2026. navr\u0161ava se pet stolje\u0107a od bitke kraj Moha\u010da. Obljetnica je ve\u0107 potaknula novo zanimanje za doga\u0111aj: u Osijeku je u o\u017eujku 2026. odr\u017ean hrvatsko-ma\u0111arski okrugli stol o Moha\u010dkoj bitci kao historiografskoj prekretnici, a tijekom godine organizirani su i me\u0111unarodni znanstveni skupovi posve\u0107eni njezinu politi\u010dkom, vojnom, gospodarskom, vjerskom i memorijskom zna\u010denju. Ovih dana se u Zagrebu odr\u017eava i dr\u017eavni stru\u010dno-znanstveni skup \u201eNa razme\u0111u srednjeg i ranog novog vijeka &#8211; 500 godina od Moha\u010dke bitke\u201c u organizaciji AZOO i Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta (<a href=\"https:\/\/ettaedu.azoo.hr\/StrucniSkupoviPrijave\/PrijavaTip.aspx?id=69607\">detalji na EttaEdu<\/a>). Istodobno se objavljuju rezultati novih arheolo\u0161kih i interdisciplinarnih istra\u017eivanja boji\u0161ta i masovnih grobnica. Petstota obljetnica zato nije samo komemorativni datum nego dobra prilika za provjeru onoga \u0161to o Moha\u010du znamo, kako to znanje nastaje i kako ga prenosimo u\u010denicima (Filozofski fakultet Osijek, 2026; Pap i sur., 2026).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za hrvatsko povijesno obrazovanje pitanje je osobito zanimljivo jer Moha\u010d sjedi na sjeci\u0161tu nekoliko kurikulumskih tema. On pripada pri\u010di o usponu Osmanskog Carstva, o hrvatskim zemljama pod osmanskim pritiskom, o zavr\u0161etku dinastije Jagelovi\u0107a te o ulasku hrvatskih zemalja u habsbur\u0161ki politi\u010dki okvir. Me\u0111utim, \u0161kolska tradicija lako pretvara takvu prekretnicu u niz vojnih \u010dinjenica: broj vojnika, raspored postrojbi, topovi, napadi, povla\u010denje i smrt kralja. Pitanje za nastavu nije mo\u017ee li se to pou\u010davati, nego \u010demu ti detalji slu\u017ee u\u010deniku od jedanaest ili dvanaest godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj tekst zato ne poku\u0161ava proglasiti jedan ud\u017ebenik \u201enajboljim\u201c. Cilj je opisati koje su didakti\u010dke odluke donesene u \u010detiri aktualna ud\u017ebenika i provjeriti koliko te odluke poma\u017eu ostvarivanju kurikulumskih ishoda. Posebno nas zanima gdje je te\u017ei\u0161te: na onome \u0161to se dogodilo na bojnom polju ili na tome za\u0161to je poraz iz 1526. postao politi\u010dki va\u017ean.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Moha\u010dka bitka u suvremenoj historiografiji: kratki okvir<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Moha\u010d je dugo bio pogodno mjesto za nacionalne mitove, moraliziranje i potragu za krivcem. U takvim interpretacijama poraz se mogao objasniti neslogom velika\u0161a, mladena\u010dkom nepromi\u0161ljeno\u0161\u0107u Ludovika II., izostankom pojedinih postrojbi ili gotovo sudbinskom nadmo\u0107i Osmanlija. Novija istra\u017eivanja ne negiraju pogre\u0161ne odluke niti osmansku vojnu prednost, ali ih smje\u0161taju u \u0161iri kontekst dr\u017eavnih kapaciteta, financija, mobilizacije, logistike, me\u0111unarodnih odnosa i dugotrajne krize Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva nakon smrti Matije Korvina. Hrvatska enciklopedija sa\u017eima taj strukturni problem tvrdnjom da je katastrofa bila rezultat produ\u017eene krize kraljevstva te slabo organizirane i te\u0161ko pokretne vojske (Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2026).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je prethodilo bitci?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osmanski pritisak prema srednjoj Europi nije zapo\u010deo 1526. Pad Carigrada 1453., osvajanje Bosne 1463., borbe na ju\u017enim granicama Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva, pad Beograda 1521. te osvajanja Petrovaradina, Iloka i Osijeka 1526. \u010dine nu\u017ean okvir za razumijevanje pohoda. Kraljevstvo je u desetlje\u0107ima prije Moha\u010da imalo ozbiljne probleme s financiranjem obrane i u\u010dinkovitim okupljanjem snaga. Hrvatski prostor bio je izravno izlo\u017een prodorima, o \u010demu u hrvatskoj historiografiji svjedo\u010di i slijed od Krbavskoga polja 1493. do obrambenih napora Petra Berislavi\u0107a i Krste Frankapana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U tom kontekstu va\u017ena je i terminolo\u0161ka opreznost. Formulacija da je Sulejman ve\u0107 1526. jednostavno \u201ekrenuo osvojiti Be\u010d\u201c mo\u017ee u\u010deniku stvoriti dojam unaprijed zacrtane ravne linije Moha\u010d\u2013Be\u010d. Be\u010d jest bio va\u017ean simbol i kasniji cilj osmanskih pohoda, ali opsada grada pripada pohodu 1529. Za nastavu je preciznije 1526. predstaviti kao veliki pohod protiv Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva koji je zavr\u0161io odlu\u010duju\u0107om bitkom i otvorio novu politi\u010dku situaciju, a kasniju borbu za ugarsko prijestolje povezati s pohodom prema Be\u010du 1529.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Koliko detaljno opisivati samu bitku?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bitka se odigrala 29. kolovoza 1526. Kraljevska vojska bila je znatno slabija od osmanske. Brojevi u izvorima i historiografiji znatno se razlikuju: u starijim prikazima pojavljuju se vrlo visoke procjene osmanske vojske, dok najnovija interdisciplinarna sinteza govori o pribli\u017eno 110 000 ljudi ukupno na obje strane. Upravo zato to\u010dan broj vojnika nije dobra \u010dinjenica za mehani\u010dko memoriranje. Sigurnije je u\u010denicima objasniti odnos snaga i organizacijsku prednost osmanske vojske te upozoriti da povjesni\u010dari procjene mijenjaju kada se pojave novi izvori i metode (Pap, ur., 2024; Pap i sur., 2026).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"683\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/karta-cijela-hrvatska-683x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3910\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/karta-cijela-hrvatska-683x1024.jpg 683w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/karta-cijela-hrvatska-768x1152.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/karta-cijela-hrvatska-200x300.jpg 200w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/karta-cijela-hrvatska.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 683px) 100vw, 683px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Moha\u010dka bitka na turskoj vojnoj karti (AI prevedena). \u010clanak o karti je dostupan na portalu.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novija rekonstrukcija opisuje sukob kao vrlo kratak: potpuni poraz kraljevske vojske uslijedio je unutar pribli\u017eno dva sata. U borbi je va\u017enu ulogu imala osmanska organizacija, konjica, pje\u0161a\u0161tvo, topni\u0161tvo i vatreno oru\u017eje, dok je kraljevska strana poku\u0161ala sna\u017enim napadom brzo odlu\u010diti bitku. Pojedina\u010dne takti\u010dke faze zanimljive su za vojnu povijest, ali u osnovno\u0161kolskoj nastavi opravdane su samo ako poma\u017eu odgovoriti na ve\u0107e pitanje: za\u0161to se vojska kralja Ludovika II. na\u0161la u tako nepovoljnoj situaciji i za\u0161to se poraz tako brzo pretvorio u politi\u010dku krizu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I dalje se raspravlja i o nizu pojedinosti koje su u starijim prikazima \u010desto zvu\u010dale kona\u010dno. Najnovija arheolo\u0161ka i antropolo\u0161ka istra\u017eivanja, primjerice, ponovno razmatraju identitet i na\u010din smrti ljudi u masovnim grobnicama kod S\u00e1torhelya te mjesto sredi\u0161ta bitke. To je za nastavu korisna poruka: povijesno znanje nije fotografija pro\u0161losti, nego argumentirana rekonstrukcija koja se mo\u017ee mijenjati kada se promijeni dokazna osnova (Pap i sur., 2026).<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Za\u0161to je Moha\u010d politi\u010dki va\u017ean?<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najizravnija politi\u010dka posljedica bitke bila je smrt Ludovika II. bez potomka. Time je otvoreno pitanje nasljedstva. U Ugarskoj i hrvatskim zemljama oblikovale su se suparni\u010dke skupine oko Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsbur\u0161kog. Hrvatsko plemstvo okupljeno u Cetinu 1. sije\u010dnja 1527. izabralo je Ferdinanda, o\u010dekuju\u0107i izme\u0111u ostaloga u\u010dinkovitiju protumosmansku obranu, dok je dio ugarskog i slavonskog plemstva podupirao Zapolju. Sukob za krunu dodatno je oslabio obrambeni kapacitet prostora i povezao ga s dugotrajnim habsbur\u0161ko-osmanskim suparni\u0161tvom.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-background has-fixed-layout\" style=\"background-color:#fde3ba\"><thead><tr><td><strong>Historiografska pouka za u\u010dionicu<\/strong> <br>Moha\u010d je dobar primjer za razlikovanje \u010dinjenice, interpretacije i historiografske rasprave. Datum bitke i smrt Ludovika II. nisu isto epistemolo\u0161ko pitanje kao procjena broja vojnika, odgovornosti za poraz ili to\u010dna lokacija pojedinih faza sukoba. U\u010denik ne mora znati sve sporne detalje, ali mo\u017ee nau\u010diti da razli\u010dite tvrdnje imaju razli\u010ditu dokaznu sigurnost.<\/td><\/tr><\/thead><\/table><\/figure>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Kako je provedena analiza ud\u017ebenika<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Korpus \u010dine sva \u010detiri odobrena ud\u017ebenika za \u0161esti razred koji su dostupni u aktualnom hrvatskom osnovno\u0161kolskom sustavu: Povijest 6 (Alfa, 4. izdanje, 2024.), Moja povijest 6 (Alka script, 2020.), Vremeplov 6 (Profil Klett, 2020.) i Klio 6 (\u0160kolska knjiga, 3. izdanje, 2024.). Svaki je ud\u017ebenik \u010ditan prema istoj kvalitativnoj matrici.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>kakav se kontekst daje prije Moha\u010dke bitke i koliko se jasno obja\u0161njava osmansko napredovanje i stanje Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva;<\/li>\n\n\n\n<li>koliko se prostora daje tijeku bitke i koje se uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze nude;<\/li>\n\n\n\n<li>koje se neposredne i dugoro\u010dne posljedice isti\u010du;<\/li>\n\n\n\n<li>kakvu funkciju imaju zemljovidi, vremenske crte, slike i drugi vizualni elementi;<\/li>\n\n\n\n<li>postoje li pisani povijesni izvori i jesu li u\u010denici upu\u0107eni na njihovu analizu;<\/li>\n\n\n\n<li>kakve kognitivne zahtjeve postavljaju pitanja i zadatci: prisje\u0107anje, opisivanje, uzro\u010dno-posljedi\u010dno zaklju\u010divanje, rad s izvorom ili usporedbu perspektiva.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Analiza je usmjerena na tiskani ud\u017ebenik<\/strong>. Ne obuhva\u0107a digitalne obrazovne sadr\u017eaje, radne bilje\u017enice ni priru\u010dnike, pa zaklju\u010dci govore o onome \u0161to je u\u010deniku dostupno na samim ud\u017ebeni\u010dkim stranicama.<\/p>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a8fd6a3b8002&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a8fd6a3b8002\" class=\"wp-block-image size-large wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"441\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac-udzbenici-1024x441.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3917\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac-udzbenici-1024x441.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac-udzbenici-767x330.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac-udzbenici-300x129.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/mohac-udzbenici.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-background has-fixed-layout\" style=\"background-color:#f8e3e3\"><thead><tr><td><strong>Metodolo\u0161ka napomena<\/strong> <br>Autor ove analize jedan je od autora i urednik ud\u017ebenika Vremeplov 6. Zbog toga tekst svjesno izbjegava bodovanje i rangiranje ud\u017ebenika. Svako se izdanje opisuje prema istim kategorijama, a pozitivna rje\u0161enja i slabosti navode se i za Vremeplov 6, uklju\u010duju\u0107i uo\u010denu tehni\u010dku nedosljednost u numeraciji izvora.<\/td><\/tr><\/thead><\/table><\/figure>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u010cetiri ud\u017ebenika, \u010detiri na\u010dina oblikovanja Moha\u010da<\/h2>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Povijest 6 (Alfa): Moha\u010d kao prijelaz prema dinasti\u010dkoj promjeni<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ud\u017ebeniku Povijest 6 Moha\u010d je uklopljen u \u0161iru cjelinu o u\u010dincima osmanskog \u0161irenja na europske i hrvatske prostore. Prije bitke u\u010denik dobiva razmjerno sna\u017ean hrvatski obrambeni kontekst: Krbavsko polje, slabosti protuturske obrane, nedostatak sredstava i napredovanje Osmanlija. Zemljovid \u201eOsmanska osvajanja hrvatskih zemalja do 1526.\u201c jasno pokazuje \u0161irenje osmanske vlasti, hrvatski i mleta\u010dki prostor te smjerove prodora. Moha\u010d je na karti ozna\u010den, ali karta nije takti\u010dka rekonstrukcija bitke nego prikaz \u0161irega prostornog procesa (Birin, Dekovi\u0107 i \u0160arlija, 2024, str. 208-210).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sama bitka u autorskom je tekstu svedena na bitnu informaciju: poku\u0161aj Ludovika II. da se suprotstavi Osmanlijama zavr\u0161io je porazom na Moha\u010dkom polju 1526., a kralj se pri bijegu utopio. Tijek borbe, raspored snaga i vojna tehnologija nisu razra\u0111eni. Time ud\u017ebenik o\u010dito bira politi\u010dku funkciju doga\u0111aja umjesto vojne rekonstrukcije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na istoj se stranici nalazi osmanska minijatura bitke. U\u010denik ne dobiva zadatak da iz nje rekonstruira faze sukoba, nego treba komentirati tvrdnju da je \u201eveliku ulogu\u201c u Ludovikovu porazu odigrala nesloga hrvatskog i ma\u0111arskog plemstva. Takvo pitanje otvara uzro\u010dno-posljedi\u010dnu raspravu, ali je dokazna potpora na stranici ograni\u010dena: slika sama ne mo\u017ee potvrditi politi\u010dku \u201eneslogu\u201c, a glavni tekst ne nudi dovoljno podataka da bi u\u010denik mogao odmjeriti tu tvrdnju prema drugim uzrocima. Za u\u010ditelja je to prilika da tvrdnju pretvori u hipotezu koju treba provjeravati, a ne u unaprijed zadano obja\u0161njenje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljedice su obra\u0111ene mnogo op\u0161irnije. Od smrti Ludovika prelazi se na izbor Ferdinanda Habsbur\u0161kog u Cetinu, obveze novog vladara, izbor Ivana Zapolje i rat za prijestolje. Dodatna historijska slika Sabora u Cetinu usmjerava pa\u017enju prema 1527. godini. U didakti\u010dkom smislu, Moha\u010d ovdje funkcionira kao uzro\u010dno-posljedi\u010dna spojka izme\u0111u osmanskoga pritiska i promjene dinasti\u010dko-politi\u010dkog okvira.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Moja povijest 6 (Alka script): kronolo\u0161ka to\u010dka i kratka \u010dinjenica<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Moja povijest 6 gradi kontekst postupno: od po\u010detaka osmanskog \u0161irenja i pada Carigrada preko obrambenih mjera Matije Korvina i Krbavskoga polja do Petra Berislavi\u0107a. Vremenska crta povezuje 1453., 1493. i 1526., a zemljovidi smje\u0161taju hrvatske zemlje izme\u0111u Habsbur\u0161ke Monarhije, Mleta\u010dke Republike i Osmanskog Carstva (Jugo-Superina i Malba\u0161a Kova\u010di\u0107, 2020, str. 126-129).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Opis Moha\u010da vrlo je kratak. Navodi se da je Sulejman I. 1526. okupio veliku vojsku, da ga je u Ugarskoj do\u010dekala vojska Ludovika II., da se bitka odigrala na Moha\u010dkom polju, da je ugarska vojska te\u0161ko pora\u017eena i da je poginuo kralj. Posljednja re\u010denica odmah izvodi politi\u010dku posljedicu: prijestolje je ostalo bez vladara. Ud\u017ebenik ne rekonstruira tijek bitke niti navodi vojne zapovjednike ili odnos snaga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U toj se re\u010denici pojavljuje i tvrdnja da je Sulejman \u201ekrenuo u osvajanje Be\u010da\u201c. Ona u\u010deniku daje jasan krajnji smjer osmanske ekspanzije, ali kronolo\u0161ki pribli\u017eava pohod iz 1526. opsadi Be\u010da iz 1529. Za povijesnu preciznost korisnije je odvojiti ta dva pohoda i Moha\u010d ponajprije povezati s ratom protiv Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva i kasnijom borbom za ugarsko prijestolje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vizualni prikaz ispod odlomka potpisan je samo kao \u201eBitka na Moha\u010dkom polju\u201c, bez autora, godine nastanka ili oznake vrste prikaza. Time u\u010denik ne mo\u017ee utvrditi gleda li suvremeni izvor, kasniju historiografsku ilustraciju ili povijesnu sliku. To je va\u017ean detalj: slikovni prikaz postaje dekorativan umjesto izvornog materijala za rad s dokazima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na sljede\u0107oj stranici Moha\u010d ulazi u zadatke prepoznavanja to\u010dnih tvrdnji i vremensku crtu. Naglasak je na osnovnoj faktografiji: tko je vladao, tko je pobijedio i \u0161to se dogodilo 1526. Posljedice se op\u0161irnije vra\u0107aju tek u kasnijoj cjelini o Hrvatskoj u Habsbur\u0161koj Monarhiji, gdje se obra\u0111uju Cetinski sabor, Ferdinand, Zapolja i dugotrajni rat za prijestolje (str. 159). Dakle, ud\u017ebenik razdvaja doga\u0111aj i njegove politi\u010dke posljedice u dvije udaljene nastavne cjeline.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Vremeplov 6 (Profil Klett): bitka kao mali historiografski problem<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vremeplov 6 me\u0111u \u010detirima ud\u017ebenicima daje najvi\u0161e prostora samom doga\u0111aju. Na stranici 138 zemljovid prikazuje etape osmanskih osvajanja i najva\u017enije sukobe, dok autorski tekst obja\u0161njava da je Sulejman prije Moha\u010da osvojio Ilok i Osijek te pre\u0161ao Dravu. Ludovik II. nije pri\u010dekao dolazak svih snaga i nije poslu\u0161ao savjete iskusnijih zapovjednika. Nakon poraza poginuo je velik broj ugarskih i hrvatskih velika\u0161a, a kralj se utopio pri bijegu (Gambira\u017ea Knez i sur., 2020, str. 138-141).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klju\u010dna razlika slijedi na idu\u0107oj stranici: umjesto dodatnoga autorskog prepri\u010davanja, u\u010denik dobiva ulomak ma\u0111arskog povjesni\u010dara L\u00e1szla Kontlera. U njemu se navode pribli\u017ean odnos snaga, izostanak dijela postrojbi, po\u010detni uspjeh napada kraljevske lake konjice, slom napada i veliki gubitci. Uz tekst su pitanja o ukupnom broju vojnika, ishodu i posljedicama. Velika osmanska minijatura dodatno otvara mogu\u0107nost promatranja razli\u010ditog vizualnog prikaza bitke.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovakvo rje\u0161enje ima jasnu didakti\u010dku prednost: detalj vojne povijesti nije postavljen kao popis podataka koje u\u010denik mora nau\u010diti, nego kao sadr\u017eaj koji dobiva iz historiografskog teksta i koristi za zaklju\u010divanje. Istodobno, danas se vidi i razlog za oprez. Kontlerov omjer otprilike 25 000 prema tri puta brojnijoj osmanskoj vojsci u okvirima je suvremenijih procjena znatno uvjerljiviji od tradicionalnih brojki od 200 000 Osmanlija, ali i dalje ostaje historiografska procjena, ne \u201eizmjerena\u201c \u010dinjenica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljedice se obra\u0111uju izvorom povjesni\u010dara Rudolfa Horvata s po\u010detka 20. stolje\u0107a, a zatim dokumentom povezanim sa saborom u Cetingradu i izborom Ferdinanda. U\u010denik tako prelazi od moderne historiografske interpretacije bitke preko starije nacionalne historiografije do dokumenta iz politi\u010dkog procesa 1527. godine. To je potencijalno sna\u017ean niz za usporedbu perspektiva, premda sam ud\u017ebenik ne tra\u017ei sustavno uspore\u0111ivanje autorstva, vremena nastanka i interpretativnih razlika tih tekstova.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Klio 6 (\u0160kolska knjiga): sna\u017ean predbitni narativ i personalizirana odgovornost<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klio 6 Moha\u010d priprema najopse\u017enijim narativom o neposrednom politi\u010dko-vojnom kontekstu. Nakon pogibije Petra Berislavi\u0107a spominju se obrambene te\u0161ko\u0107e, osmansko zauzimanje Knina, Skradina, Ostrovice i Obrovca, dolazak Sulejmana na vlast 1520., pad Beograda 1521., prodori u Srijem i Slavoniju te osvajanje Iloka i Osijeka i prijelaz preko Drave. U\u010denik zato prije Moha\u010da dobiva jasniji osje\u0107aj postupnog sloma ju\u017ene obrambene zone nego u ostalim ud\u017ebenicima (Brdal, Maduni\u0107 Kani\u0161ki i Rajkovi\u0107, 2024, str. 88-90).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autorski tekst, me\u0111utim, vrlo sna\u017eno personalizira odluku o bitci. Ludovik II. \u201enije \u017eelio \u010dekati\u201c hrvatsku vojsku Krste Frankapana ni erdeljsku vojsku Ivana Zapolje, nego je \u017eelio \u201esam sa svojom vojskom pobijediti Osmanlije i tako se proslaviti\u201c. Nakon toga slijedi rezultat: te\u017eak poraz i kraljeva smrt u bijegu. Ovakva formulacija u\u010deniku daje lako pamtljiv uzrok, ali mo\u017ee zasjeniti strukturne probleme kraljevstva i svesti slo\u017eeni poraz na karakter i ambiciju jednoga mladog vladara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na sljede\u0107oj stranici velika osmanska minijatura dobiva zadatak: u\u010denici trebaju opisati Moha\u010dku bitku \u201euz pomo\u0107 ovog prikaza\u201c. Time se slika aktivira, ali bez pitanja o autoru, vremenu nastanka, svrsi i perspektivi prikaza postoji opasnost da se umjetni\u010dki konstruiran prikaz \u010dita kao neposredna fotografija doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pisani izvor u rubrici \u201eUzroci i posljedice\u201c opisuje Ludovikovu smrt i navodi da se Sulejman za\u010dudio \u201eludosti kraljevoj\u201c \u0161to je s malom vojskom krenuo na 200 000 ljudi. Izvor je preuzet iz zbirke Nade Klai\u0107 iz 1972. i u\u010deniku nije dodatno obja\u0161njena njegova izvorna provenijencija ni odnos vrlo visoke brojke prema historiografskim procjenama. Pitanja zatim ponovno usmjeravaju u\u010denika na to za\u0161to Ludovik nije \u010dekao pomo\u0107 i \u0161to misli o njegovoj odluci. U odnosu na suvremenu historiografiju ovdje bi koristila sna\u017enija izvorna kritika: tko procjenjuje 200 000, kada je zapis nastao i za\u0161to broj ne moramo uzeti doslovno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljedice se, kao i u Mojoj povijesti 6, nastavljaju u kasnijoj cjelini. Klio detaljno obra\u0111uje suparni\u0161tvo Ferdinanda i Zapolje, podjelu hrvatskog plemstva, gra\u0111anski rat, Cetinski sabor, Cetingradsku povelju i novi politi\u010dki okvir (str. 158-160). Time je politi\u010dka va\u017enost Moha\u010da vrlo izra\u017eena, ali je prostorno odvojena od ranijeg prikaza same bitke.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to nam usporedba ud\u017ebenika govori o pou\u010davanju?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ni jedan od analiziranih ud\u017ebenika ne radi ono \u0161to se katkad pretpostavlja pod \u201etradicionalnom vojnom povije\u0161\u0107u\u201c &#8211; nijedan u\u010denicima ne daje detaljnu takti\u010dku kartu Moha\u010da i vi\u0161efazni opis borbe koji bi se morao reproducirati. To je va\u017eno: aktualni ud\u017ebenici uglavnom ve\u0107 tretiraju Moha\u010d kao prijelomni doga\u0111aj, a ne kao lekciju iz taktike. Razlike su u nijansama i izvornoj podlozi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest 6 najizravnije skra\u0107uje samu bitku i brzo prelazi na politi\u010dke posljedice. Moja povijest 6 radi sli\u010dno, ali razdvaja Moha\u010d i Habsburgovce u dvije nastavne cjeline te bitku uglavnom svodi na kronolo\u0161ku \u010dinjenicu. Vremeplov 6 jedini nudi suvremeni historiografski ulomak koji u\u010deniku omogu\u0107uje da iz teksta sam izvu\u010de elemente tijeka bitke. Klio 6 daje najopse\u017eniji predbitni kontekst, ali u obja\u0161njenju sna\u017eno nagla\u0161ava osobnu Ludovikovu odluku i izvor s tradicionalnom brojkom od 200 000 Osmanlija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sva \u010detiri ud\u017ebenika imaju vizualne materijale, ali njihova izvorna funkcija nije jednako razvijena. Osmanska minijatura pojavljuje se u tri ud\u017ebenika i mogla bi biti odli\u010dan predmet izvorne kritike: tko ju je proizveo, za koga, \u0161to nagla\u0161ava, mo\u017ee li se iz nje doista zaklju\u010divati o rasporedu vojski? Takva pitanja uglavnom nisu potpuno iskori\u0161tena. U Mojoj povijesti 6 slikovni prikaz bitke nije ni datiran ni autorski odre\u0111en, \u010dime je gotovo nemogu\u0107e raditi na povijesnoj perspektivi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Karte su, s druge strane, dobro zastupljene, ali gotovo uvijek prikazuju \u0161ire osmansko \u0161irenje, obrambene zone ili teritorijalne promjene. To je zapravo u skladu s kurikulumom. Za u\u010denika \u0161estoga razreda karta je korisnija kada odgovara na pitanje \u201eKako se prostor promijenio prije i nakon 1526.?\u201c nego kada poku\u0161ava reproducirati svaki manevar na bojnom polju.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to u\u010denik \u0161estoga razreda zapravo treba znati?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odgovor ne treba tra\u017eiti u tome koliko je neka bitka \u201eva\u017ena\u201c u kolektivnom sje\u0107anju, nego u kurikulumu Povijesti. Za \u0161esti razred klju\u010dan je ishod POV O\u0160 D.6.1.: u\u010denik obja\u0161njava oblike vlasti i na\u010dine upravljanja dr\u017eavom u srednjem i ranom novom vijeku. Razrada tra\u017ei da u\u010denik opisuje utjecaj politike i ratova na teritorijalne promjene, obja\u0161njava osmanska osvajanja te razvoj hrvatske srednjovjekovne dr\u017eave i njezin polo\u017eaj u razli\u010ditim dr\u017eavnim zajednicama. Moha\u010dka bitka nije navedena kao samostalni popis sadr\u017eaja koji treba detaljno rekonstruirati; njezino je mjesto funkcionalno &#8211; poma\u017ee razumjeti osmansko \u0161irenje, rat kao \u010dimbenik politi\u010dke promjene i prijelaz hrvatskih zemalja u habsbur\u0161ki okvir (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kurikulum tako\u0111er nagla\u0161ava tehni\u010dke koncepte vremena i prostora, uzroka i posljedica, kontinuiteta i promjena, rada s povijesnim izvorima, povijesne perspektive te usporedbe i su\u010deljavanja. To otvara bolji put od klasi\u010dnoga \u201enau\u010di tijek bitke\u201c: u\u010denik mo\u017ee na Moha\u010du uvje\u017ebavati upravo kako povjesni\u010dari iz razli\u010ditih vrsta dokaza rekonstruiraju doga\u0111aj i kako jedan vojni poraz postaje politi\u010dka prekretnica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U\u010denici ne moraju napamet usvajati to\u010dan broj osmanskih i kraljevskih vojnika, detaljan raspored banderija, redoslijed pojedinih juri\u0161a, imena svih zapovjednika ili tehni\u010dke pojedinosti topni\u0161tva. Ti podatci mogu biti korisni u aktivnosti rada s izvorom ili kartom, ali nisu sami po sebi kurikulumski cilj. Dodatno, dio tih brojki i rekonstrukcija upravo je predmet historiografskih rasprava. \u0160kola ne dobiva ni\u0161ta ako u\u010denik zapamti \u201e200 000\u201c kao neupitnu \u010dinjenicu, a ne razumije za\u0161to razli\u010diti izvori daju razli\u010dite brojeve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To ne zna\u010di da vojnu povijest treba ukloniti. Naprotiv, Moha\u010d je vizualno i problemski sna\u017ena tema. Kratka rekonstrukcija mo\u017ee pomo\u0107i u\u010deniku razumjeti odnos snaga, brzinu poraza, ulogu terena ili \u010dinjenicu da nisu sve o\u010dekivane postrojbe bile na bojnom polju. No detalj treba imati funkciju. Umjesto pitanja \u201eKoji je odred prvi napao?\u201c, korisnije je pitati: \u201eKoja tri podatka iz izvora poma\u017eu objasniti za\u0161to je kraljevska vojska izgubila?\u201c ili \u201eKoje tvrdnje o bitci slika mo\u017ee poduprijeti, a koje ne mo\u017ee?\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takav pristup je i razvojno primjereniji u\u010denicima od jedanaest ili dvanaest godina. Oni mogu razumjeti jednostavan lanac uzroka i posljedica, uspore\u0111ivati dva izvora, uo\u010davati razliku izme\u0111u suvremenog i kasnijeg prikaza te argumentirati na temelju nekoliko dokaza. Ne moraju reproducirati operativnu kartu bitke da bi razumjeli njezino povijesno zna\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile has-border-color has-palette-color-3-border-color\" style=\"border-width:2px;border-top-left-radius:10px;border-top-right-radius:10px;border-bottom-left-radius:10px;border-bottom-right-radius:10px\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"960\" height=\"746\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3887 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.jpg 960w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature-767x596.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature-300x233.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kreirali smo i kratku nastavnu aktivnost o Moha\u010dkoj bitci za u\u010denike 6. razreda. Dostupna je za <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/downloads\/mohacka-bitka-aktivnost-za-6-razred\/\">besplatno preuzimanje<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak: Moha\u010d kao problem, a ne popis<\/h1>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Petstota obljetnica Moha\u010dke bitke daje nam dobar razlog da u\u010denicima ispri\u010damo pri\u010du o 1526., ali jo\u0161 bolji razlog da preispitamo kako tu pri\u010du gradimo. \u010cetiri aktualna ud\u017ebenika ve\u0107 pokazuju da Moha\u010d ne mora biti lekcija o rasporedu vojski. Ve\u0107ina prostora usmjerena je prema osmanskom \u0161irenju, smrti Ludovika II., izboru novog vladara i dugoro\u010dnim politi\u010dkim promjenama. To je, s obzirom na kurikulum \u0161estoga razreda, opravdan smjer.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i prostor za napredak nije u dodavanju jo\u0161 vojnih detalja, nego u kvalitetnijem radu s postoje\u0107im detaljima. Kada ud\u017ebenik navede neslogu, kraljevu odluku ili golemu broj\u010danu nadmo\u0107, u\u010denik bi trebao dobiti priliku pitati: odakle to znamo, postoji li drugo obja\u0161njenje i koliko je tvrdnja sigurna? Kada vidi osmansku minijaturu, trebalo bi ga potaknuti da je \u010dita kao proizvod odre\u0111ene perspektive. Kada usporedi 1526. i 1527., treba razlikovati doga\u0111aj od procesa i neposrednu posljedicu od dugoro\u010dne promjene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za u\u010denika od jedanaest ili dvanaest godina dovoljno je razumjeti da se kod Moha\u010da nisu samo sukobile dvije vojske. Ondje su se susreli uspon jedne velike sile, slabosti jednog politi\u010dkog sustava i odluke konkretnih ljudi; poraz je zatim otvorio pitanje vlasti koje je hrvatske zemlje uvelo u novi dinasti\u010dki i geopoliti\u010dki okvir. Ako u\u010denik to mo\u017ee objasniti vlastitim rije\u010dima i potkrijepiti s nekoliko povijesnih dokaza, nau\u010dio je o Moha\u010du vi\u0161e nego memoriranjem cijelog bojnog reda.<\/p>\n\n\n\n<h1 class=\"wp-block-heading\">Izvori i literatura<\/h1>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Birin, A., Dekovi\u0107, D., i \u0160arlija, T. (2024). Povijest 6: Ud\u017ebenik iz povijesti za \u0161esti razred osnovne \u0161kole (4. izd.). Alfa.<\/li>\n\n\n\n<li>Brdal, \u017d., Maduni\u0107 Kani\u0161ki, M., i Rajkovi\u0107, T. (2024). Klio 6: Ud\u017ebenik povijesti u \u0161estom razredu osnovne \u0161kole (3. izd.). \u0160kolska knjiga.<\/li>\n\n\n\n<li>Filozofski fakultet Osijek. (2026, 25. o\u017eujka). Odr\u017ean okrugli stol \u201eMoha\u010dka bitka kao prekretnica u ma\u0111arskoj i hrvatskoj historiografiji\u201c.<\/li>\n\n\n\n<li>Fodor, P., Varga, Sz., &amp; Sz\u0151ts, Z. O. (ur.). (2019). T\u00f6bb mint egy csata: Moh\u00e1cs. Az 1526. \u00e9vi \u00fctk\u00f6zet a magyar tudom\u00e1nyos \u00e9s kultur\u00e1lis eml\u00e9kezetben. MTA B\u00f6lcs\u00e9szettudom\u00e1nyi Kutat\u00f3k\u00f6zpont.<\/li>\n\n\n\n<li>Gambira\u017ea Knez, A., Hajdarovi\u0107, M., Kujund\u017ei\u0107, M., i Labor, \u0160. (2020). Vremeplov 6: Ud\u017ebenik povijesti za \u0161esti razred osnovne \u0161kole. Profil Klett.<\/li>\n\n\n\n<li>Jugo-Superina, D., i Malba\u0161a Kova\u010di\u0107, N. (2020). Moja povijest 6: Ud\u017ebenik za \u0161esti razred osnovne \u0161kole. Alka script.<\/li>\n\n\n\n<li>Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. (2026). Moha\u010dka bitka. Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje. https:\/\/enciklopedija.hr\/clanak\/mohacka-bitka<\/li>\n\n\n\n<li>Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2019). Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 27\/2019.<\/li>\n\n\n\n<li>Pap, N. (ur.). (2024). The Battle of Moh\u00e1cs, 1526. Brill. https:\/\/doi.org\/10.1163\/9789004707498<\/li>\n\n\n\n<li>Pap, N., Fodor, P., Gyenizse, P., Hancz, E., i Kitanics, M. (2026). Who lies in the five mass graves of the 1526 Battle of Moh\u00e1cs? International Journal of Historical Archaeology, 30, 603-626. https:\/\/doi.org\/10.1007\/s10761-025-00808-3<\/li>\n\n\n\n<li>Szab\u00f3, J. B., i Farkas, G. F. (2020). \u00d6r\u00f6k Moh\u00e1cs: Sz\u00f6vegek \u00e9s \u00e9rtelmez\u00e9sek. B\u00f6lcs\u00e9szettudom\u00e1nyi Kutat\u00f3k\u00f6zpont.<\/li>\n\n\n\n<li>Szab\u00f3, J. B., i Fodor, P. (2019). \u00daj korszak hat\u00e1r\u00e1n: Az eur\u00f3pai \u00e1llamok had\u00fcgye \u00e9s hadseregei a moh\u00e1csi csata kor\u00e1ban. MTA B\u00f6lcs\u00e9szettudom\u00e1nyi Kutat\u00f3k\u00f6zpont.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Napomena o izdanjima i stranicama<\/h4>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza ud\u017ebenika odnosi se na izdanja navedena u literaturi. Posebno relevantne stranice za Moha\u010d jesu: Povijest 6, str. 208-210; Moja povijest 6, str. 126-129 i 159; Vremeplov 6, str. 138-141; Klio 6, str. 88-90 i 158-160.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-border-color has-vivid-cyan-blue-border-color wp-block-paragraph\" style=\"border-style:dotted;border-width:2px;border-top-left-radius:10px;border-top-right-radius:10px;border-bottom-left-radius:10px;border-bottom-right-radius:10px;padding-top:var(--wp--preset--spacing--30);padding-right:var(--wp--preset--spacing--30);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--30);padding-left:var(--wp--preset--spacing--30)\">Ovaj tekst je dio materijala koje na Hrvatskom povijesnom portalu kreiramo povodom 500. obljetnice Moha\u010dke bitke. \u0160to jo\u0161 imamo <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/tag\/mohac500\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">me\u0111u \u010dlancima provjeri ovdje<\/a>, a mo\u017eda \u0107e te interesirati i <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/downloads\/tag\/mohacka-bitka\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">preuzimanja<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160to \u010detiri aktualna ud\u017ebenika nude u\u010denicima u godini 500. obljetnice Moha\u010dke bitke<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3919,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[25],"tags":[983,979,978,984,985,10,986,982],"class_list":["post-3913","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istrazivanja-poucavanja-povijesti","tag-klio-6","tag-mohac500","tag-mohacka-bitka","tag-moja-povijest-6","tag-povijest-6","tag-udzbenici","tag-udzbenici-povijesti","tag-vremeplov-6"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3913","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3913"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3913\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3924,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3913\/revisions\/3924"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3913"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3913"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3913"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}