{"id":381,"date":"2019-02-18T18:19:00","date_gmt":"2019-02-18T17:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=381"},"modified":"2026-08-11T09:37:13","modified_gmt":"2026-08-11T07:37:13","slug":"ocitovanje-odsjeka-za-povijest-ffzg-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2019\/ocitovanje-odsjeka-za-povijest-ffzg-2019\/","title":{"rendered":"O\u010ditovanje Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu o Prijedlogu predmetnog kurikuluma povijesti upu\u0107enom na javno savjetovanje 7. velja\u010de 2019."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao sveu\u010dili\u0161ni nastavnici i znanstvenici Odsjeka za povijest dijelimo interes za u\u010denje i pou\u010davanje povijesti na svim stupnjevima obrazovanja \u2013 od osnovnog i srednjeg \u0161kolstva do visokog \u0161kolstva. Smatramo da je kvalitetna nastava povijesti od javnog zna\u010denja jer omogu\u0107uje razumijevanje svijeta u kojemu \u017eivimo i kriti\u010dko promi\u0161ljanje o dru\u0161tvenim fenomenima. Takva nastava povijesti mora biti utemeljena na znanstvenim osnovama i spoznajama, kako historiografskim tako i onima obrazovnih znanosti. Te se osnove i spoznaje moraju odra\u017eavati u kurikulu povijesti za osnovne \u0161kole i gimnazije jer se radi o temeljnom dokumentu koji ure\u0111uje nastavu povijesti.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prije o\u010ditovanja o sadr\u017eaju Prijedloga kurikuluma povijesti (dalje: Prijedlog) koji je stavljen na javno savjetovanje 7. velja\u010de 2019. godine, \u017eeljeli bismo izraziti zabrinutost zbog na\u010dina kako je Prijedlog nastao. Radna skupina koja ga je izradila imenovana je sa zada\u0107om \u201edorade ina\u010dice predmetnog kurikuluma [\u2026] sukladno o\u010ditovanjima pristiglima u javno savjetovanje\u201d te \u201cizrade izvje\u0161\u0107a o provedenom javnom savjetovanju\u201d (odluka ministrice Divjak od 12. prosinca 2018. godine). Umjesto toga, Radna skupina izradila je posve novi dokument. Budu\u0107i da dosad nije podneseno izvje\u0161\u0107e o provedenom javnom savjetovanju, nije transparentno na \u010demu se temelji ovakvo postupanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza koju smo proveli ukazala je na to da u Prijedlogu postoje&nbsp;<strong>ozbiljni strukturni, metodi\u010dki, znanstveni i sadr\u017eajni nedostaci te smatramo da se dokument zbog toga ne mo\u017ee doraditi.<\/strong>&nbsp;Prijedlog ne uzima u obzir temeljne teorijske, metodolo\u0161ke i konceptualne propozicije suvremene historijske znanosti. To se pokazuje u neprepoznavanju epistemolo\u0161ke razlike izme\u0111u pro\u0161le povijesne stvarnosti (povijesna \u010dinjenica) i njezine historiografske interpretacije i prikaza (historiografska \u010dinjenica). U Prijedlogu, sadr\u017eaji, teme i ishodi oblikovani su na temelju implicitne pretpostavke o linearnosti povijesnog vremena i teleologi\u010dnosti ljudske povijesti (npr. Razvoj religije od prapovijesnih vjerovanja do kr\u0161\u0107anstva), pri \u010demu se potpuno zanemaruju fenomeni poput povijesnih diskontinuiteta.&nbsp; Jednako tako, u oblikovanju sadr\u017eaja i ishoda nije se vodilo ra\u010duna o fenomenima vi\u0161estruke uzro\u010dnosti, kriti\u010dkom su\u010deljavanju i pluralnosti interpretativnih perspektiva. To je cjelokupnom prijedlogu dalo normativan i preskriptivan karakter, \u010dime se u znatnoj mjeri ote\u017eava, ako ne i onemogu\u0107uje razvoj povijesnog i kriti\u010dkog mi\u0161ljenja \u0161to su, prema op\u0107eprihva\u0107enim standardima u suvremenoj historijskoj znanosti, temeljni ciljevi nastave povijesti. Sukladno tome, pojam \u201epovijesna pri\u010da\u201c (umjesto \u201epovijesna pripovijest\u201c) trebalo bi zamijeniti konceptom \u201epovijesna interpretacija\u201c. Naime, vi\u0161edesetljetna debata o prirodi povijesne pripovijesti (<em>historical narration<\/em>) iznjedrila je zaklju\u010dak da je povijesna pripovijest vrsta jezi\u010dnoga prikaza pro\u0161losti koja, osim znanstvenih strategija obja\u0161njenja, uklju\u010duje i odre\u0111ene retori\u010dke postupke i ideolo\u0161ke postavke. Zbog toga je svaki historiografski tekst, bilo da je rije\u010d o profesionalnoj historiografiji ili o povijesnim ud\u017ebenicima, uputnije nazivati \u201epovijesnom interpretacijom\u201c, a koncept interpretacija svakako bi se trebao na\u0107i me\u0111u klju\u010dnim konceptima u\u010denja i pou\u010davanja povijesti. U Prijedlogu potpuno dominira kronolo\u0161ki nad problemskim pristupom nastavi povijesti. Posebno je to slu\u010daj s povije\u0161\u0107u 20. stolje\u0107a koja je najve\u0107im dijelom svedena na doga\u0111ajnu politi\u010dku povijest, \u010dime je propu\u0161teno uklju\u010divanje dru\u0161tvene i kulturne kao i povijesti svakodnevnice, povijesti \u017eena i drugih pristupa na kojima je naglasak u suvremenoj historijskoj znanosti.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Formulacije u Prijedlogu su nejasne i op\u0107enite, \u0161to ovakvom dokumentu nije primjereno. Izostaju referencije na disciplinu i disciplinarne vje\u0161tine koje bi nastava povijesti trebala razvijati. Klju\u010dni organizacijski elementi nisu dosljedno provedeni u svim poglavljima, a u nekim slu\u010dajevima se \u010dak i preklapaju ili potiru. Primjerice, u dokumentu istovremeno postoji koncept vremena i vje\u0161tina kronolo\u0161kog mi\u0161ljenja. Dvije vje\u0161tine koje se u poglavljima A, B i C (svrha, ciljevi i struktura predmeta) isti\u010du kao temeljne vi\u0161e se uop\u0107e ne pojavljuju u poglavljima D (odgojno-obrazovni ishodi), E (me\u0111upredmetna povezanost), F (u\u010denje i pou\u010davanje predmeta), G (vrednovanje). Temeljni je problem neuskla\u0111enost odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda s vrednovanjem, \u0161to ukazuje da je dokument u mnogim svojim dijelovima i u cjelini nekoherentan, nejasan i problemati\u010dan. Postoje temeljni ciljevi koji se realiziraju samo kroz izborne, no ne i obvezne teme (npr. oblikovanje istra\u017eiva\u010dkog pitanja) ili se nigdje izravno ne povezuju s ishodima i sadr\u017eajima (npr. dvije temeljne vje\u0161tine). Dio obveznih sadr\u017eaja nije zastupljen u ishodima, a pojedini elementi vrednovanja nisu obja\u0161njeni ni povezani s ostatkom dokumenta (istra\u017eivanje povijesne pri\u010de).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U dijelu&nbsp;<em>A. Svrha i opis predmeta<\/em>&nbsp;navode se suvi\u0161e op\u0107eniti iskazi \u0161iroko vezani uz vrijednosti (primjer: \u201eTreba nau\u010diti cijeniti sebe i svoje kako bi znao po\u0161tivati druge i druga\u010dije. (\u2026) Razvoj stavova, mi\u0161ljenja, motivacije i volje za su\u017eivot s drugima i druga\u010dijima, sastavni je dio pou\u010davanja i u\u010denja u nastavi povijesti. Stoga nastava povijesti sadr\u017ei i eti\u010dku dimenziju potrebnu za \u017eivot dostojan \u010dovjeka.\u201c), koji su vi\u0161e na razini psiholo\u0161kih i drugih kategorija nego povijesnih i zbog toga se ne spominju u ostatku Prijedloga i nisu se mogli dalje razra\u0111ivati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pod svrhom pou\u010davanja i u\u010denja povijesti navodi se \u201eusvajanje temeljnih znanja o povijesti svoje nacije i svijeta od prapovijesti do danas\u201c \u0161to sugerira postojanje nacije od prapovijesti. Ne nagla\u0161ava se potreba za prou\u010davanjem lokalne\/zavi\u010dajne povijesti, kao ni povijesti drugih etniciteta na hrvatskom povijesnom prostoru. To bi poglavlje trebalo dopuniti jo\u0161 trima va\u017enim funkcijama nastave povijesti. Osim izgradnje osobnog i kolektivnog identiteta, suvremena literatura s podru\u010dja teorije historije isti\u010de i spoznajnu, kriti\u010dku i komemorativnu funkciju povijesti (usp. npr. Mary Fulbrook,&nbsp;<em>Historical Theory<\/em>, London, 2003; Ludmilla&nbsp; Jordanova,&nbsp;<em>History in Practice<\/em>, London, 2006), \u0161to uvelike pridonosi proklamiranom cilju nastave povijesti koji uklju\u010duje \u201estjecanje temeljnih znanja i vje\u0161tina potrebnih mladom \u010dovjeku za svakodnevni \u017eivot i obna\u0161anje razli\u010ditih uloga u odrasloj dobi.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pet organizacijskih podru\u010dja\/domena i pet vje\u0161tina koje se spominju u poglavlju A \u2013 te osobito naglasak na \u201erazvoj dviju temeljnih vje\u0161tina: vje\u0161tine kronolo\u0161kog mi\u0161ljenja i vje\u0161tine razumijevanja povijesne pri\u010de\u201c \u2013 nejasni su i u mnogome problemati\u010dni. Pet vje\u0161tina koje se navode kao temelj povijesnog mi\u0161ljenja nigdje nisu imenovane i elaborirane. Dvije \u201ctemeljne vje\u0161tine\u201d su imenovane (vje\u0161tina kronolo\u0161kog mi\u0161ljenja i vje\u0161tina razumijevanja povijesne pri\u010de), no tako\u0111er nisu nigdje obja\u0161njene ni dovedene u vezu sa sadr\u017eajem pou\u010davanja i vrednovanjem. Nejasni su i problemati\u010dni i \u201etehni\u010dki koncepti\u201c (<em>B. Odgojno-obrazovni ciljevi u\u010denja i pou\u010davanja<\/em>),&nbsp; posebno \u201eusporedbe i su\u010deljavanja, eti\u010dke prosudbe i povijesne perspektive\u201c, kao i formulacije da u\u010denik \u201eOblikuje istra\u017eiva\u010dko pitanje (o \u010demu postoje razli\u010dita mi\u0161ljenja i oko \u010dega se vode rasprave) koje proizlazi iz sadr\u017eaja povijesne pri\u010de (\u2026)\u201c. Odgojno-obrazovnim ciljevima opisuju se temeljne zada\u0107e u\u010denja nekog predmeta, a svrha kurikulskih dokumenata je da objasne kako \u0107e se ostvariti odgojno-obrazovni ciljevi. To nije slu\u010daj s ciljem u kojemu se od u\u010denika tra\u017ei oblikovanje istra\u017eiva\u010dkog pitanja jer se u dokumentu ni istra\u017eivanje pro\u0161losti ni u\u010denje istra\u017eivanjem nigdje ne spominju niti se vezuje uz obavezne sadr\u017eaje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U poglavlju C koje opisuje strukturu predmeta (<em>C.&nbsp; Struktura \u2013 organizacijska podru\u010dja predmetnog kurikula\/domene<\/em>), umjesto tri do pet organizacijskih podru\u010dja predvi\u0111enih Koordiniranim metodolo\u0161kim pristupom Ekspertne radne skupine, dokument donosi pet organizacijskih domena, sedam tehni\u010dkih koncepata i dvije temeljne vje\u0161tine ne poja\u0161njavaju\u0107i njihov me\u0111usobni odnos. Pritom termin \u201etehni\u010dki koncepti\u201c nije uobi\u010dajen u suvremenoj historijskoj znanosti i zbog toga nije dovoljno jasan. Ni podjela na \u201ekoncepte prvog reda\u201c (\u201enpr. gra\u0111anski rat, imperijalizam, kolonijalizam, nacionalizam itd.\u201c) i \u201ekoncepte drugog reda\u201c (\u201evrijeme i prostor\u201c, \u201euzroci i posljedice\u201c i dr.) nije univerzalna u suvremenoj historijskoj znanosti. U historiografskoj i metodi\u010dkoj literaturi koriste se i drugi termini poput \u201ckoncepti povijesnog mi\u0161ljenja\u201d (<em>historical thinking concepts<\/em>), \u201cmetakoncepti\u201d (<em>metaconcepts<\/em>) ili \u201cjezgreni koncepti\u201d (<em>core concepts<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dio teksta pod \u201eUzroci i posljedice\u201c doslovce&nbsp; je preuzet iz sa\u017eetka \u010dlanka Marice Vernazze \u201eObja\u0161njenje u povijesti\u201c. Ne pi\u0161e odakle je preuzet taj dio teksta, niti je obilje\u017een kao citat. Osim toga, nije to\u010dna ni tvrdnja da \u201eselektivni karakter u istra\u017eivanju predstavlja glavnu razliku izme\u0111u istra\u017eivanja ljudske pro\u0161losti i predmeta ostalih znanosti\u201c. I druge znanosti nu\u017eno su selektivne, a historijska znanost uspijeva rekonstruirati sredi\u0161nje uzroke odre\u0111enih doga\u0111aja i povijesnih pojava. Dijelovi opisa koncepta \u201eKontinuitet i promjena\u201c doslovno su preuzeti iz knjige Roberta Stradlinga&nbsp;<em>Nastava europske povijesti 20. stolje\u0107a&nbsp;<\/em>i tako\u0111er nisu obilje\u017eeni kao citat. Prijedlog, dakle, sadr\u017ei plagijate, \u0161to se \u2013 s obzirom na rang i svrhu dokumenta \u2013 nije smjelo dogoditi i ne mo\u017ee se tolerirati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Opis koncepta \u201cPovijesna perspektiva\u201d nejasan je i nelogi\u010dan jer se prvo konstatira da je \u201cte\u0161ko razumjeti \u0161to je pro\u0161lost zna\u010dila ljudima koji su \u017eivjeli prije nas\u201d, a onda se navodi da \u0107e to u\u010denicima biti mogu\u0107e jednom kada steknu povijesnu perspektivu. Ovdje se o\u010dito mije\u0161a epistemolo\u0161ka problematika (ontolo\u0161ka drugost pro\u0161losti) s metodi\u010dko-didakti\u010dkom (razvoj povijesnog mi\u0161ljenja), \u0161to je jo\u0161 jedan pokazatelj nedovoljne osmi\u0161ljenosti dokumenta. Nigdje se, me\u0111utim, ne obja\u0161njava kako bi u\u010denici trebali razviti tu perspektivu, a upravo bi to trebao biti zadatak dokumenta. U metodi\u010dkoj literaturi prisutan je koncept eti\u010dke dimenzije (npr. P. Seixas), a ne \u201ceti\u010dke prosudbe\u201d, a u historijskoj znanosti se govori o vrijednosnim sudovima (i sami autori Prijedloga povremeno u dokumentu koriste termin \u201ceti\u010dka dimenzija\u201d, npr. na str. 3 i 58). No, ni u historiografskoj ni u metodi\u010dkoj literaturi se o njemu ne raspravlja o\u010dekuju\u0107i da povjesni\u010dari ili u\u010denici donesu eksplicitne i kona\u010dne \u201ceti\u010dke presude\u201d o zbivanjima i ljudima u pro\u0161losti (kao \u0161to se zahtijeva u Prijedlogu). \u201cUsporedba i su\u010deljavanje\u201d u kurikulskim dokumentima povijesti u svijetu ne navodi se kao koncept (ve\u0107 kao strategija u\u010denja i pou\u010davanja). S druge strane, neki koncepti koji su redovito sastavni dio kurikulskih dokumenata nisu uvr\u0161teni u Prijedlog (zna\u010denje pro\u0161lih doga\u0111aja, sli\u010dnosti i razlike).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Temeljna na\u010dela reforme koja su se trebala o\u010ditovati u svim kurikulskim dokumentima su aktivno u\u010denje, nastavni\u010dka autonomija, razvoj kriti\u010dkog i kreativnog mi\u0161ljenja, komunikacijskih i socijalnih vje\u0161tina. Poglavlje F.&nbsp;<em>U\u010denje i pou\u010davanje<\/em>&nbsp;koje je zadr\u017eano iz Prijedloga stavljenog na javno savjetovanje u studenom 2018. utemeljuje nastavu povijesti na tim istim principima. No, zbog uno\u0161enja prevelike koli\u010dine propisanih sadr\u017eaja i uklanjanja mehanizama za kriti\u010dko mi\u0161ljenje u drugim dijelovima dokumenta, ta su na\u010dela poni\u0161tena. Odgojno-obrazovni ishodi u Poglavlju D problemati\u010dni su, izme\u0111u ostalog i zbog toga \u0161to predvi\u0111aju uglavnom povr\u0161insko upoznavanje povijesnih fenomena pri \u010demu se nerijetko sugeriraju formulacije koje bi nastavnici trebali pou\u010davati, a u\u010denici reproducirati. Pojedini ishodi i naslovi tema sugeriraju interpretacije koje bi u\u010denik trebao usvojiti (npr. tema \u201cPrapovijesno doba \u2013 nagli napredak \u010dovje\u010danstva u neolitiku\u201d). U metodi\u010dkom smislu, najve\u0107i su problem upravo ona rje\u0161enja novog Prijedloga koja favoriziraju mehani\u010dko u\u010denje naspram povijesnog mi\u0161ljenja, pri \u010demu se zanemaruju pokazatelji proiza\u0161li iz istra\u017eivanja nastave povijesti provedenih u posljednjih petnaest godina. Ta su istra\u017eivanja pokazala da u\u010denici kontinuirano ocjenjuju Povijest kao jedan od najte\u017eih \u0161kolskih predmeta, kao predmet koji u\u010de vi\u0161e od svih drugih predmeta zato \u0161to se temelji na upam\u0107ivanju i reprodukciji podataka, a ne na dubinskom razumijevanju povijesnih fenomena povezanom s razvojem povijesnog i kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Posljedi\u010dno, iako u\u010denici percipiraju Povijest kao relativno zanimljiv predmet, istovremeno ga svrstavaju me\u0111u najmanje korisne \u0161kolske predmete, a kontinuirano opada i broj pristupnika dr\u017eavnoj maturi iz povijesti. (Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja, \u201eEvaluacija nastavnih programa\u201d, 2003. i \u201eObrazovne aspiracije u\u010denika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovno\u0161kolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene\u201d<em>,&nbsp;<\/em>2019.; Nacionalni centar za vrednovanje vanjsko vrednovanje obrazovanja 2018. \u201eIspit dr\u017eavne mature iz povijesti od \u0161kolske godine 2009.\/2010. do \u0161kolske godine 2016.\/2017.\u201d). Smatramo da bi Prijedlog koji je stavljen na javno savjetovanje u velja\u010di 2019. dodatno potencirao ove probleme i pridonio daljem unaza\u0111ivanju predmeta.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ishodima i razradi ishoda te odabiru tema (<em>D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadr\u017eaji i razine usvojenosti po razredima<\/em>) puno je kronolo\u0161kih i faktografskih pogre\u0161aka, terminolo\u0161ke neuskla\u0111enosti i neuskla\u0111enosti sa spoznajama suvremene historiografije. Primjerice, termini&nbsp;<em>pretpovijest<\/em>&nbsp;i&nbsp;<em>prapovijest<\/em>&nbsp;koriste se naizmjeni\u010dno. Usvajanju su namijenjene neto\u010dne tvrdnje (npr. nagao razvoj u neolitiku). U tablicama se u nekoliko navrata referira na domenu \u201cDr\u017eava\u201d, iako ona ne postoji kao jedno od pet organizacijskih podru\u010dja. Od u\u010denika se tra\u017ei da objasne uzroke gospodarskog zastoja u ranom srednjem vijeku. Hrvatska historiografija po\u010detak ranog srednjeg vijeka tradicionalno datira 7. st. (ili drugom polovicom 6. st.), \u0161to se vidi i po periodizaciji nastavnoga gradiva. Gospodarski zastoj zapo\u010deo je puno ranije, u doba kasnog carstva. O razlozima i vremenu zastoja u trgovini vode se me\u0111u znanstvenicima rasprave i ne postoji suglasje, pa je nejasno kako bi u\u010denici mogli objasniti uzroke gospodarskog zastoja. Naziv teme\/sadr\u017eaja \u201cHrvatska u Habsbur\u0161koj Monarhiji i otpor be\u010dkom centralizmu\u201d ne odgovara suvremenim historiografskim interpretacijama velika\u0161koga otpora jer pojam \u201cbe\u010dki centralizam\u201d nije adekvatan historiografski koncept za prikaz vladavine Leopolda I. Usporedba Mleta\u010dke Republike i Dubrova\u010dke Republike nije primjerena ukoliko se \u017eeli objasniti razlika izme\u0111u gradova-dr\u017eava (komuna?) i aristokratskih republika jer se dubrova\u010dko dru\u0161tveno i politi\u010dko ure\u0111enje uvelike oblikuje prema mleta\u010dkom uzoru. Tema\/sadr\u017eaj \u201cPodjela mo\u0107i na europskom Zapadu: Konstitucionalizam i apsolutizam\u201d nije historiografski to\u010dna, a ni razumljiva. \u201cApsolutizam\u201d i \u201ckonstitucionalizam\u201d su pojmovi koji se odnose na prirodu i doseg vladarske vlasti, a ne na stvarnu vojno-politi\u010dku snagu neke monarhije. Osim toga, jedina konstitucionalna monarhija u Europi je nakon \u201cSlavne revolucije\u201d 1688. godine bila Engleska i stoga je za francuske prosvjetitelje predstavljala model prema kojemu bi trebalo reformirati tradicionalne apsolutne monarhije. Tema\/sadr\u017eaj \u201cRenesansa u Hrvatskoj i Europi \u2013 nesklad znanstvenog, dru\u0161tvenog i kulturnog razvoja\u201d nije historiografski primjereno artikulirana jer su dostignu\u0107a hrvatskih humanista bila europski relevantna, a gradska dru\u0161tva unutar kojih se oblikovao doma\u0107i humanisti\u010dki pokret potpuno korespondentna europskima. Osim toga, tema se mo\u017ee shvatiti i kao da je renesansa izazvala nesklad izme\u0111u znanstvenog, kulturnog i dru\u0161tvenog razvoja kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Niz je ishoda i tema koji su potpuno nejasni i nerazumljivi. Primjerice, nejasno je \u0161to se o\u010dekuje od u\u010denika osnovne \u0161kole u ishodu \u201cu\u010denik uspore\u0111uje reforme Marije Terezije i Josipa II i njihov utjecaj na hrvatske zemlje s pragmati\u010dkom sankcijom i obnovom hrvatskih zemalja usmjerenom na pojedinca i razvoj dru\u0161tva u vrijeme dvorskog apsolutizma\u201d. U temi\/sadr\u017eaju \u201cProsvjetiteljstvo, prosvije\u0107eni apsolutizam i atlantska trgovina\u201d nije jasna poveznica izme\u0111u prosvjetiteljstva kao filozofske doktrine, prosvije\u0107enog apsolutizma kao oblika vladavine i atlantske trgovine kao ekonomske aktivnosti. Nerazumljiv je \u2013 ponajprije, ali ne samo, jezi\u010dno \u2013 i ishod u kojem se od u\u010denika tra\u017ei da \u201eanalizira utjecaj nacionalnih ideologija na granulaciju znanstvenih ideja u obrazovanje\u201c. U temi \u201cSvjetski kopneni i vodeni putovi \u2013 prijenos robe, ideja i ljudi u starome vijeku\u201dnije jasno \u0161to se misli pod prijenosom ljudi, a i&nbsp;<em>prijenos robe<\/em>&nbsp;je neprecizan izraz s obzirom na prijevoz robe vodenim putovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sumarno, klju\u010dni problemi u Prijedlogu predmetnoga kurikuluma povijesti koji je stavljen na javno savjetovanje 7. velja\u010de 2019. su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Radna skupina je, mimo svojeg mandata, izradila posve novi prijedlog kurikula, a ne doradu prijedloga kurikula koji je inicijalno stavljen na javno savjetovanje u studenom i prosincu 2018. godine.<\/li>\n\n\n\n<li>Prijedlog ne uzima u obzir teorijska, metodolo\u0161ka i konceptualna polazi\u0161ta suvremene historijske znanosti.<\/li>\n\n\n\n<li>Prijedlog ne slijedi temeljna na\u010dela reforme koja su se trebala o\u010ditovati u svim kurikulskim dokumentima (aktivno u\u010denje, nastavni\u010dka autonomija, razvoj kriti\u010dkog, problemskog i kreativnog mi\u0161ljenja).<\/li>\n\n\n\n<li>Prijedlog je strukturno nekoherentan i nejasan jer uklju\u010duje raznolike organizacijske elemente (pet domena, sedam tehni\u010dkih koncepata, pet neimenovanih vje\u0161tina povijesnog mi\u0161ljenja, dvije temeljne vje\u0161tine) \u010diji me\u0111usobni odnos nije obja\u0161njen. Organizacijski elementi se u pojedinim slu\u010dajevima preklapaju ili potiru.<\/li>\n\n\n\n<li>Poveznice me\u0111u ciljevima, ishodima, predlo\u017eenim obveznim temama\/sadr\u017eajima te elementima vrednovanja nisu dosljedno provedene. Povezanost ishoda, aktivnosti i vrednovanja temelj je uspje\u0161ne nastave pa ovakvi nedostaci temeljnog dokumenta ote\u017eavaju planiranje i provo\u0111enje nastave.<\/li>\n\n\n\n<li>Postoje brojne terminolo\u0161ke nejasno\u0107e, kronolo\u0161ke i faktografske pogre\u0161ke te niz ishoda i tema koji su nerazumljivi i nejasni.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Provedena analiza upu\u0107uje na to da kod izrade i dono\u0161enja Prijedloga&nbsp;<strong>nisu zadovoljeni ni proceduralni ni supstancijalni uvjeti. Smatramo da dorada dokumenta ne mo\u017ee osigurati njegovu koherentnost, dosljednost i preciznost, pa bi stoga njegovo usvajanje ozbiljno unazadilo nastavu povijesti te dugoro\u010dno imalo negativne posljedice i za hrvatsku historiografiju. Zbog toga predla\u017eemo da se ovaj Prijedlog povu\u010de.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Zagrebu, 15. velja\u010de 2019.<\/p>\n\n\n\n<div style=\"height:55px\" aria-hidden=\"true\" class=\"wp-block-spacer\"><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:66.66%\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Analiza svih ishoda po razredima: Komentari ishoda prijedloga kurikula Povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:33.33%\"><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"537\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/FFZG-okrugli-stol-1024x537.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-404 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/FFZG-okrugli-stol-1024x537.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/FFZG-okrugli-stol-300x157.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/FFZG-okrugli-stol-768x403.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/FFZG-okrugli-stol-1536x806.jpg 1536w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/FFZG-okrugli-stol.jpg 1909w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pogledajte snimku okruglog stola o kurikulumu povijesti odr\u017eanog na FFZG-u 21. velja\u010de 2019. g. | <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2019\/snimka-okruglog-stola-o-kurikulumu-povijesti\/\">Poveznica<\/a><\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kao sveu\u010dili\u0161ni nastavnici i znanstvenici Odsjeka za povijest dijelimo interes za u\u010denje i pou\u010davanje povijesti na svim stupnjevima obrazovanja \u2013 od osnovnog i srednjeg \u0161kolstva do visokog \u0161kolstva. Smatramo da je kvalitetna nastava povijesti od javnog zna\u010denja jer omogu\u0107uje razumijevanje svijeta u kojemu \u017eivimo i kriti\u010dko promi\u0161ljanje o dru\u0161tvenim fenomenima. Takva nastava povijesti mora biti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[117,116],"class_list":["post-381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kurikulum-i-vrednovanje","tag-ffzg","tag-kurikularna-reforma"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=381"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1103,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/381\/revisions\/1103"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}