{"id":3585,"date":"2026-08-21T08:54:31","date_gmt":"2026-08-21T06:54:31","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3585"},"modified":"2026-08-21T08:56:23","modified_gmt":"2026-08-21T06:56:23","slug":"je-li-gutenberg-doista-izumio-tisak-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/je-li-gutenberg-doista-izumio-tisak-2\/","title":{"rendered":"Je li Gutenberg izumio tisak?"},"content":{"rendered":"\n

U ud\u017ebenicima \u010desto mo\u017eemo pro\u010ditati da je Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj<\/strong>. To nije sasvim pogre\u0161no, ali pri\u010da o tisku po\u010dela je mnogo prije Gutenberga \u2013 i to u Aziji.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Preporu\u010deno<\/figure>\n\n\n\n

Tiskanje prije Gutenberga<\/h3>\n\n\n\n

U Kini su ljudi ve\u0107 prije vi\u0161e od tisu\u0107u godina tiskali tekstove pomo\u0107u drvenih plo\u010da<\/strong>. Tekst i slike urezali bi u drvenu plo\u010du, premazali je bojom i zatim otisnuli na papir.<\/p>\n\n\n\n

Oko 1040. godine kineski izumitelj Bi Sheng<\/strong> napravio je ne\u0161to novo: pojedina\u010dne znakove koji su se mogli slagati, koristiti za tiskanje, a zatim ponovno razdvojiti i upotrijebiti za drugi tekst. Takve znakove nazivamo pomi\u010dnim slovima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan va\u017ean korak dogodio se u Koreji. Ondje su se u 13. stolje\u0107u koristila pomi\u010dna slova izra\u0111ena od metala<\/strong>. Najstarija sa\u010duvana knjiga tiskana takvim metalnim slovima zove se Jikji<\/strong> i tiskana je 1377. godine.<\/p>\n\n\n\n

To je gotovo osamdeset godina prije Gutenbergove poznate Biblije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je onda napravio Gutenberg?<\/h2>\n\n\n\n

Johannes Gutenberg \u017eivio je u njema\u010dkom gradu Mainzu. Oko 1450. godine razvio je vrlo u\u010dinkovit na\u010din tiskanja knjiga pomo\u0107u metalnih pomi\u010dnih slova i tiskarske pre\u0161e<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Njegov je sustav omogu\u0107io da se isti tekst proizvede u mnogo primjeraka znatno br\u017ee nego prije.<\/p>\n\n\n\n

Oko 1455. godine Gutenbergova radionica dovr\u0161ila je poznatu Gutenbergovu Bibliju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je zapamtiti: Gutenbergova Biblija nije prva tiskana knjiga na svijetu.<\/strong> Knjige su se u Aziji tiskale stolje\u0107ima prije nje. Gutenbergova Biblija bila je jedna od prvih velikih knjiga proizvedenih novim na\u010dinom tiskanja u Europi.<\/p>\n\n\n\n

Lenta vremena<\/h3>\n\n\n\n

Kina<\/strong> \u2013 rani tisak drvenim plo\u010dama
Bi Sheng, oko 1040.<\/strong> \u2013 pomi\u010dni znakovi
Koreja, 13. stolje\u0107e<\/strong> \u2013 pomi\u010dna metalna slova
Jikji, 1377.<\/strong> \u2013 najstarija sa\u010duvana knjiga tiskana pomi\u010dnim metalnim slovima
Gutenberg, oko 1450.<\/strong> \u2013 u\u010dinkovit tiskarski sustav u Europi
Gutenbergova Biblija, oko 1455.<\/strong> \u2013 jedna od najpoznatijih ranih europskih tiskanih knjiga<\/p>\n\n\n\n

\"Gutenberg<\/figure>
\n

Op\u0161irniji \u010dlanak o ovoj temi potra\u017ei na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ud\u017ebenicima \u010desto mo\u017eemo pro\u010ditati da je Johannes Gutenberg izumio tiskarski stroj. To nije sasvim pogre\u0161no, ali pri\u010da o tisku po\u010dela je mnogo prije Gutenberga \u2013 i to u Aziji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3575,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[831,871,222,872],"class_list":["post-3585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-6r","tag-biblija","tag-gutenberg","tag-os6","tag-tisak"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3585"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3588,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3585\/revisions\/3588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3575"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}