{"id":3581,"date":"2026-08-21T08:46:46","date_gmt":"2026-08-21T06:46:46","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3581"},"modified":"2026-08-21T08:46:59","modified_gmt":"2026-08-21T06:46:59","slug":"je-li-da-vinci-izmislio-bicikl","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/je-li-da-vinci-izmislio-bicikl\/","title":{"rendered":"Je li da Vinci izmislio bicikl?"},"content":{"rendered":"\n

Leonardo da Vinci ostao je simbol renesansnoga genija. Njegove bilje\u017enice pune su nacrta strojeva, lete\u0107ih naprava, oru\u017eja i razli\u010ditih tehni\u010dkih rje\u0161enja koja su \u010desto bila stolje\u0107ima ispred mogu\u0107nosti njegova vremena. Zato mo\u017eda i nije neobi\u010dno \u0161to mu je pripisan jo\u0161 jedan izum \u2013 bicikl. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Bicikl u Leonardovu kodeksu<\/h3>\n\n\n\n

Pri\u010da je postala osobito popularna nakon restauracije Leonardova Codex Atlanticusa<\/em>. Tijekom radova 1970-ih javnosti je postao poznat crte\u017e naprave koja zapanjuju\u0107e nalikuje modernom biciklu: ima dva kota\u010da, okvir, pedale i \u010dak lan\u010dani prijenos. Takav crte\u017e izgledao je kao spektakularan dokaz Leonardove dalekovidnosti. Ako je autenti\u010dan, nastao bi gotovo tri stolje\u0107a prije prvih stvarnih prete\u010da bicikla.<\/p>\n\n\n\n

No upravo je to izazvalo sumnju. Njema\u010dki fizi\u010dar i povjesni\u010dar biciklizma Hans-Erhard Lessing detaljno je istra\u017eio slu\u010daj te je 1997. na International Cycle History Conference iznio argumente da crte\u017e nije Leonardov. Njegovi zaklju\u010dci ubrzo su predstavljeni i \u0161iroj javnosti u \u010dasopisu New Scientist<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od klju\u010dnih problema bio je taj \u0161to crte\u017ea bicikla nije bilo na starijim reprodukcijama i opisima rukopisa. Jo\u0161 je ozbiljnije bilo istra\u017eivanje tinte. Naknadne analize upu\u0107ivale su na to da dijelovi crte\u017ea potje\u010du iz vremena nakon 1880., a drugi \u010dak nakon 1920. godine. Drugim rije\u010dima, nisu mogli nastati u Leonardovo doba. Tko je crte\u017e dodao, nije pouzdano utvr\u0111eno. Pojavile su se sumnje da je mogao nastati tijekom rada na kodeksu u 20. stolje\u0107u, ali odgovornost za krivotvorinu nikada nije nedvojbeno dokazana.<\/p>\n\n\n\n

Mit koji je pre\u017eivio dokaz<\/h3>\n\n\n\n

Zanimljivo je da povijesni mit nije nestao ni nakon \u0161to je problem s crte\u017eom postao poznat. Na izlo\u017ebi Leonardo Da Vinci: A Curious Genius<\/em> u Rimu po\u010detkom 2000-ih posjetiteljima je \u010dak prikazivan model \u201eLeonardova bicikla\u201c. Talijanski proizvo\u0111a\u010d bicikala Colnago tako\u0111er je Leonarda predstavljao kao izumitelja bicikla. Takve tvrdnje dobro pokazuju koliko privla\u010dna pri\u010da mo\u017ee biti otpornija od povijesnih dokaza. Leonardo ve\u0107 ima reputaciju \u010dovjeka koji je \u201esve zamislio prije svih\u201c, pa se novi izum lako uklapa u postoje\u0107u sliku genija.<\/p>\n\n\n\n

Pa tko je onda izmislio bicikl?<\/h3>\n\n\n\n
\"Laufmaschine\"<\/figure>\n\n\n\n

Ako tra\u017eimo po\u010detak razvoja modernoga bicikla, mnogo sigurniji trag vodi u 19. stolje\u0107e. Njema\u010dki izumitelj Karl Drais<\/strong> predstavio je 1817. svoju Laufmaschine<\/em> \u2013 \u201estroj za tr\u010danje\u201c, danas poznat kao draisina. Imala je dva kota\u010da postavljena jedan iza drugoga i upravljivi prednji kota\u010d, ali nije imala pedale. Voza\u010d se odgurivao nogama od tla. Tijekom sljede\u0107ih desetlje\u0107a toj su se osnovnoj konstrukciji postupno dodavali pogon, pedale, lanac, ko\u010dnice i drugi elementi modernog bicikla.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Leonardo da Vinci ostao je simbol renesansnoga genija. Njegove bilje\u017enice pune su nacrta strojeva, lete\u0107ih naprava, oru\u017eja i razli\u010ditih tehni\u010dkih rje\u0161enja koja su \u010desto bila stolje\u0107ima ispred mogu\u0107nosti njegova vremena. Zato mo\u017eda i nije neobi\u010dno \u0161to mu je pripisan jo\u0161 jedan izum \u2013 bicikl.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3582,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[879,877,876,878],"class_list":["post-3581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-znanosti-i-tehnologije","tag-bicikl","tag-karl-drais","tag-laufmaschine","tag-leonardo-da-vinci"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3581"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3581\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3584,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3581\/revisions\/3584"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}