{"id":3569,"date":"2026-08-21T08:26:05","date_gmt":"2026-08-21T06:26:05","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3569"},"modified":"2026-08-21T08:26:10","modified_gmt":"2026-08-21T06:26:10","slug":"je-li-gutenberg-doista-izumio-tisak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/je-li-gutenberg-doista-izumio-tisak\/","title":{"rendered":"Je li Gutenberg doista izumio tisak?"},"content":{"rendered":"\n

Johannes Gutenberg<\/strong> s pravom zauzima va\u017eno mjesto u povijesti europske knjige. Problem nastaje kada prakti\u010dnu \u0161kolsku bilje\u0161ku \u201eGutenberg je izumio tisak\u201d pretvorimo u doslovnu tvrdnju o svjetskoj povijesti tehnologije. Tisak je postojao stolje\u0107ima prije Gutenberga, pomi\u010dna slova tako\u0111er, a pomi\u010dna metalna slova bila su u uporabi u Koreji vi\u0161e od dva stolje\u0107a prije njegove radionice u Mainzu. Preciznije je zato pitati ne tko je \u201eizumio tisak\u201d, nego \u0161to je to\u010dno izumljeno, gdje i u kojem tehnolo\u0161kom sustavu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Kratak odgovor: Gutenberg nije bio prvi<\/h3>\n\n\n\n

Ako pod tiskom mislimo na umno\u017eavanje teksta s izra\u0111ene matrice,<\/strong> najstarije poznate tradicije vode prema Kini. Tisak drvenim plo\u010dama na papiru razvijen je ondje stolje\u0107ima prije 15. stolje\u0107a. Poznata kineska Dijamantna sutra<\/em> iz 868. najstarija je cjelovito sa\u010duvana tiskana knjiga s pouzdanim datumom<\/strong> (British Library, 2025).<\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\"Stranica\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Stranica iz Dijamantne sutre<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n
\n
\"Dvije\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Dvije stranice iz Jikji<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Ako pod izumom mislimo na pomi\u010dna slova,<\/strong> kineski majstor Bi Sheng<\/strong> sredinom 11. stolje\u0107a razvio je sustav pojedina\u010dnih znakova od pe\u010dene gline koji su se mogli slagati, rastavljati i ponovno upotrebljavati. U Koreji se po\u010detkom 13. stolje\u0107a pojavljuje lijevani metalni pomi\u010dni slog<\/strong>. Izvori bilje\u017ee njegovu uporabu oko 1234., a Jikji<\/em>, tiskan 1377. u hramu Heungdeok-sa u Cheongjuu, najstarija je danas sa\u010duvana knjiga tiskana pomi\u010dnim metalnim slovima<\/strong> (The Metropolitan Museum of Art, 2000; UNESCO, n.d.).<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme i prostor<\/strong><\/td>Tehnologija<\/strong><\/td>Za\u0161to je va\u017eno<\/strong><\/td><\/tr>
Kina, oko 7.\u20139. st.<\/td>Tisak drvenim plo\u010dama<\/td>Omogu\u0107uje serijsko umno\u017eavanje teksta; Dijamantna sutra datirana je 868.<\/td><\/tr>
Kina, oko 1040.<\/td>Bi Sheng \u2013 pomi\u010dna slova od pe\u010dene gline<\/td>Ideja sastavljanja stranice od ponovno uporabivih pojedina\u010dnih znakova.<\/td><\/tr>
Koreja, rano 13. st.; Jikji 1377.<\/td>Pomi\u010dna metalna slova<\/td>Najstarija poznata tradicija lijevanoga metalnog pomi\u010dnog sloga; Jikji je najstariji sa\u010duvani primjer.<\/td><\/tr>
Mainz, oko 1450.\u20131455.<\/td>Gutenbergov europski tiskarski sustav<\/td>Pomi\u010dni metalni slog, postupak lijevanja, odgovaraju\u0107a tinta i mehani\u010dka pre\u0161a tvore vrlo u\u010dinkovit sustav za europsko tr\u017ei\u0161te knjige.<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

\u0160to je onda u\u010dinio Gutenberg?<\/h3>\n\n\n\n

Gutenbergovu va\u017enost ne treba umanjivati da bismo ispravili eurocentri\u010dnu sliku<\/strong>. Njegov doprinos bio je u razvoju prakti\u010dnoga i vrlo u\u010dinkovitoga sustava tiskanja u zapadnoj Europi. U Mainzu je sredinom 15. stolje\u0107a usavr\u0161io proizvodnju ujedna\u010denih metalnih slova i njihovo slaganje, prilagodio tintu radu s metalom te povezao postupak s mehani\u010dkom pre\u0161om<\/strong>. Rezultat nije bila samo nova naprava nego proizvodni sustav koji je omogu\u0107io brzo umno\u017eavanje gotovo istovjetnih primjeraka teksta.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017ean je i kulturni kontekst. Latini\u010dno pismo zahtijeva daleko manji broj osnovnih znakova od kineskoga pisma. Tehnologija pomi\u010dnih slova zato je u europskom abecednom sustavu bila posebno pogodna za brzo slaganje razli\u010ditih tekstova. <\/p>\n\n\n\n

A Gutenbergova Biblija?<\/h3>\n\n\n\n

Gutenbergova Biblija nije prva tiskana knjiga na svijetu.<\/strong> Nije ni prvi tekst ikada otisnut pomi\u010dnim metalnim slovima. Precizniji opis bio bi da je to prva velika knjiga tiskana u zapadnoj Europi pomi\u010dnim metalnim slovima<\/strong>. Nastala je u Mainzu 1454.\/1455., vjerojatno u nakladi do pribli\u017eno 180 primjeraka. Bila je iznimno ambiciozan projekt: veliki format, vi\u0161e od tisu\u0107u stranica, dva stupca teksta i naj\u010de\u0161\u0107e 42 retka po stranici. Ujedno je pokazala da nova tehnologija mo\u017ee proizvesti knjigu koja se kvalitetom mo\u017ee mjeriti s najuglednijim rukopisima svojega vremena.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u0160to govore hrvatski ud\u017ebenici za 6. razred?<\/h3>\n\n\n\n

Tema pripada obveznom sadr\u017eaju domene Znanost i tehnologija. Razrada kurikuluma za 6. razred me\u0111u primjerima tehnolo\u0161koga napretka navodi \u201eizum tiska\u201d i povezuje ga s ishodom POV O\u0160 C.6.1., odnosno obja\u0161njavanjem utjecaja znanosti, izuma i tehnologije na razvoj dru\u0161tva. Kurikulum pritom ne zahtijeva tvrdnju da je Gutenberg bio prvi izumitelj tiska u svjetskim razmjerima, pa postoji dovoljno prostora za precizniju globalnu perspektivu (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019).<\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri odobrena ud\u017ebenika taj sadr\u017eaj oblikuju razli\u010dito:<\/p>\n\n\n\n

\n

Povijest 6<\/strong> (Alfa, str. 185): govori o \u201eizumu tiska\u201d sredinom 15. stolje\u0107a kao Gutenbergovu revolucionarnom izumu te navodi da je do\u0161ao na ideju metalnih \u201epokretnih slova\u201d. Bibliju opisuje kao prvu europsku tiskanu knjigu.<\/p>\n\n\n\n

Moja povijest 6 <\/strong>(Alka script, str. 133): navodi da je Gutenberg sredinom 15. stolje\u0107a izumio tiskarski stroj s pomi\u010dnim slovima i da je 1455. na njemu tiskao Bibliju.<\/p>\n\n\n\n

Klio 6<\/strong> (\u0160kolska knjiga, str. 179): tiskarski stroj izravno pripisuje Gutenbergu i Bibliju iz 1455. ozna\u010duje kao prvu tiskanu knjigu.<\/p>\n\n\n\n

Vremeplov 6<\/strong> (Profil Klett, str. 124): upotrebljava oprezniju formulaciju: Gutenberg je sredinom 15. stolje\u0107a \u201eusavr\u0161io tiskarski stroj s pomi\u010dnim slovima\u201d; uz tekst prikazuje Gutenbergovu Bibliju i njezin utjecaj na \u0161irenje znanja.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

Razlike nisu bezna\u010dajne. Glagoli poput \u201eizumio\u201d i \u201eusavr\u0161io\u201d u\u010denicima nude razli\u010ditu povijesnu sliku. Prva formulacija lako stvara dojam jednoga genijalnog izumitelja koji iz ni\u010dega stvara novu tehnologiju. Druga otvara prostor za razumijevanje inovacije kao procesa u kojem se postoje\u0107a znanja, materijali i potrebe povezuju u novo rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n

Predlo\u017eena formulacija za u\u010denike:<\/strong> \u201eTisak se razvio u isto\u010dnoj Aziji stolje\u0107ima prije Gutenberga. U Kini su kori\u0161tene drvene tiskarske plo\u010de i pomi\u010dna slova, a u Koreji pomi\u010dna metalna slova. Gutenberg je sredinom 15. stolje\u0107a u Europi razvio i usavr\u0161io vrlo u\u010dinkovit sustav tiskanja pomi\u010dnim metalnim slovima, \u010dije je \u0161irenje sna\u017eno promijenilo proizvodnju i dostupnost knjiga.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Takav pristup dobro koristi i tehni\u010dke koncepte kontinuiteta i promjene te usporedbe i su\u010deljavanja. U\u010denici mogu usporediti tehnologije i pitati za\u0161to sli\u010dna ideja u razli\u010ditim dru\u0161tvima nije imala jednake posljedice. Jednako je korisno pitanje \u0161to uop\u0107e zna\u010di \u201eizumiti\u201d: osmisliti ideju, prvi je primijeniti, tehni\u010dki je pobolj\u0161ati ili stvoriti sustav koji mijenja dru\u0161tvo? Upravo tu poznata pri\u010da o Gutenbergu postaje mnogo vredniji primjer povijesnog mi\u0161ljenja od jednostavne \u010dinjenice za pam\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n

Izvori i literatura<\/h3>\n\n\n\n
    \n
  • Birin, A., Dekovi\u0107, D., i \u0160arlija, T. (2024). Povijest 6 (4. izd.). Alfa.<\/li>\n\n\n\n
  • Brdal, \u017d., Maduni\u0107 Kani\u0161ki, M., i Rajkovi\u0107, T. (2024). Klio 6 (3. izd.). \u0160kolska knjiga.<\/li>\n\n\n\n
  • British Library. (2025). Life in Ancient Dunhuang: Large print guide. https:\/\/idp.bl.uk\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/BL.SR_.Large_.Print_.Guide_.V3.pdf<\/li>\n\n\n\n
  • Gambira\u017ea Knez, A., Hajdarovi\u0107, M., Kujund\u017ei\u0107, M., i Labor, \u0160. (2020). Vremeplov 6. Profil Klett.<\/li>\n\n\n\n
  • Jugo-Superina, D., i Malba\u0161a-Kova\u010di\u0107, N. (2020). Moja povijest 6. Alka script.<\/li>\n\n\n\n
  • Library of Congress. (2025). The Gutenberg Bible at the Library of Congress: A resource guide. https:\/\/guides.loc.gov\/gutenberg<\/li>\n\n\n\n
  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja. (2019). Odluka o dono\u0161enju kurikuluma za nastavni predmet Povijest za osnovne \u0161kole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. Narodne novine, 27\/2019.<\/li>\n\n\n\n
  • The Metropolitan Museum of Art. (2000). The arts of Korea: A resource for educators. https:\/\/resources.metmuseum.org\/resources\/metpublications\/pdf\/The_Arts_of_Korea_A_Resource_for_Educators.pdf<\/li>\n\n\n\n
  • The Metropolitan Museum of Art. (2012). The printed image in China, 8th\u201321st century. https:\/\/www.metmuseum.org\/exhibitions\/listings\/2012\/printed-image-in-china<\/li>\n\n\n\n
  • UNESCO. (n.d.). Baegun hwasang chorok buljo jikji simche yojeol (vol. II). Memory of the World. https:\/\/www.unesco.org\/en\/memory-world\/baegun-hwasang-chorok-buljo-jikji-simche-yojeol-volii-second-volume-anthology-great-buddhist-priests<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Johannes Gutenberg s pravom zauzima va\u017eno mjesto u povijesti europske knjige. Problem nastaje kada prakti\u010dnu \u0161kolsku bilje\u0161ku \u201eGutenberg je izumio tisak\u201d pretvorimo u doslovnu tvrdnju o svjetskoj povijesti tehnologije. Tisak je postojao stolje\u0107ima prije Gutenberga, pomi\u010dna slova tako\u0111er, a pomi\u010dna metalna slova bila su u uporabi u Koreji vi\u0161e od dva stolje\u0107a prije njegove radionice […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3570,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[34],"tags":[874,831,873,208,871,875,872],"class_list":["post-3569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-znanosti-i-tehnologije","tag-bi-sheng","tag-biblija","tag-dijamantna-sutra","tag-gimna2","tag-gutenberg","tag-jikji","tag-tisak"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3569"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3580,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3569\/revisions\/3580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3570"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}