{"id":3534,"date":"2006-08-06T17:26:00","date_gmt":"2006-08-06T15:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3534"},"modified":"2026-08-20T17:52:17","modified_gmt":"2026-08-20T15:52:17","slug":"seikilova-pjesma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2006\/seikilova-pjesma\/","title":{"rendered":"Seikilova pjesma"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seikilova pjesma, poznata i pod nazivom Seikilov skolion i Seikilov epitaf,\u00a0\u00a0<strong>najstarija je u potpunosti sa\u010duvana skladba za koju su sa\u010duvani i tekst i glazbena notacija<\/strong>. Postoje mnogo stariji zapisi glazbe, primjerice hurijske pjesme iz 2. tisu\u0107lje\u0107a pr. n. e., ali nisu sa\u010duvane na na\u010din koji omogu\u0107uje jednako cjelovitu rekonstrukciju skladbe. Stariji su i fragmenti gr\u010dke notirane glazbe, poput Delfskih himni. Upravo je cjelovitost Seikilova zapisa ono \u0161to ga \u010dini posebnim.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Seikilova pjesma pripada drevnoj gr\u010dkoj kulturi. Tekst pjesme i notni zapis (melodija i ritam) u drevnoj gr\u010dkoj notaciji isklesani su u stupu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Stup je nadgrobni spomenik koji je otkriven 1883. godine u blizini dana\u0161njeg Ayd\u0131na u zapadnoj Turskoj, na podru\u010dju anti\u010dkog Trallesa, tijekom gradnje \u017eeljeznice. Starija literatura nudila je vrlo \u0161iroke datacije, ali danas se stela uglavnom smje\u0161ta u rimsko carsko razdoblje. P\u00f6hlmann i West, na koje se poziva oksfordski klasi\u010dar Armand D\u2019Angour, prema obliku slova datiraju je u 2. stolje\u0107e. Danski Nationalmuseet tako\u0111er je smje\u0161ta u rimsko razdoblje, odnosno <strong>pribli\u017eno 1. ili 2. stolje\u0107e<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tradicionalno se pretpostavljalo da je Seikilos pjesmu posvetio preminuloj \u017eeni po imenu Euterpe, mo\u017eda svojoj supruzi. Me\u0111utim, zavr\u0161etak natpisa o\u0161te\u0107en je pa identitet Euterpe, kao i sama funkcija spomenika, nisu potpuno sigurni.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekst pjesme u transkripciji na latinicu:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">H\u00f3son z\u0113is, pha\u00ednou<br>m\u0113d\u00e8n h\u00f3l\u014ds s\u00fd l\u00fdpou;<br>pr\u00f2s ol\u00edgon est\u00ec t\u00f2 z\u0113n,<br>t\u00f2 t\u00e9los ho chr\u00f3nos apaite\u00ee.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekst pjesme u hrvatskom (slobodnijem) prijevodu:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dok \u017eivi\u0161, budi vedar<br>i ne predaj se tuzi.<br>\u017divot traje kratko,<br>a vrijeme naposljetku tra\u017ei svoj danak.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekst pjesme zapisan gr\u010dkim pismom, s oznakama drevne gr\u010dke glazbene notacije za visinu i trajanje tonova, izgleda ovako:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"115\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-2.jpg_resize475115.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3537\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-2.jpg_resize475115.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-2.jpg_resize475115-300x73.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Notacija \u2013 na\u010din zapisivanja melodije i ritma \u2013 od drevne Gr\u010dke do danas pro\u0161la je dug put razvoja. Jedna od suvremenih transkripcija Seikilove melodije u dana\u0161njoj notaciji izgleda ovako:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"814\" height=\"242\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2006\/08\/seikilova-notni.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3544\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2006\/08\/seikilova-notni.jpg 814w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2006\/08\/seikilova-notni-767x228.jpg 767w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2006\/08\/seikilova-notni-300x89.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 814px) 100vw, 814px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-audio\"><audio controls src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2006\/08\/seikilova.mp3\" preload=\"auto\"><\/audio><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drevnoj Gr\u010dkoj glazba je bila va\u017ean dio \u017eivota. Glazba je bila usko povezana s poezijom i plesom. Veli\u010danja bo\u017eanstava, vjen\u010danja, sprovodi, sve\u010dane ve\u010dere, bitke, pa i neki manji, svakodnevni doga\u0111aji sadr\u017eavali su neki oblik glazbene izvedbe. Postoje fizi\u010dki dokazi o postojanju profesionalnih glazbenika i koncertnih dvorana. U drugoj polovici 5. stolje\u0107a pr. n. e. na ju\u017enoj padini atenske Akropole podignut je Periklov Odeon, velika natkrivena gra\u0111evina namijenjena glazbenim izvedbama. Arheolo\u0161ke iskopine \u2013 vaze s prikazima glazbenih doga\u0111anja i glazbenika i ostaci drevnih glazbenih instrumenata govore nam da su se koristila tri glavna instrumenta: kithara, lira i aulos. Kithara i lira bili su \u017ei\u010dani instrumenti, a aulos je bio puha\u010dki instrument.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"404\" height=\"482\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-4.jpg_resize404482.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3539\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-4.jpg_resize404482.jpg 404w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-4.jpg_resize404482-251x300.jpg 251w\" sizes=\"auto, (max-width: 404px) 100vw, 404px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Seiklov zapis<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glazbeno obrazovanje imalo je va\u017eno mjesto u odgoju slobodnih gra\u0111ana u mnogim gr\u010dkim polisima, a dje\u010daci su u\u010dili pjevati i svirati, osobito liru. Gr\u010dki matemati\u010dari otkrili su i prou\u010davali matemati\u010dke odnose u nastajanju zvuka kao fizi\u010dkog fenomena. Pitagorejska tradicija povezala je glazbene intervale s matemati\u010dkim omjerima. Odnosi poput oktave 2:1, kvinte 3:2 i kvarte 4:3 postali su va\u017ean dio anti\u010dke teorije glazbe, a preko kasnijih autora, me\u0111u ostalima Boetija, sna\u017eno su utjecali i na srednjovjekovno europsko razumijevanje glazbe. Iako se ta otkri\u0107a tradicionalno pripisuju Pitagori, nije sigurno da ih je upravo on prvi otkrio.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gr\u010dki teoreti\u010dari glazbe razvili su slo\u017een sustav pravila o sviranju i pjevanju, koji se i dan danas prou\u010dava s velikim interesom. Gr\u010dki filozofi promatrali su glazbu kao izraz svemirskog sklada i ljudske du\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"333\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-5.jpg_resize475333.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3540\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-5.jpg_resize475333.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/seiklova-5.jpg_resize475333-300x210.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Primjer tada\u0161nje notacije \u2013 Seikilov nadgrobni natpis<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I sama rije\u010d glazba odnosno me\u0111unarodni naziv <strong><em>muzika<\/em> <\/strong>povezan je s gr\u010dkim izrazom <em>mousik\u0113<\/em> (<em>mousik\u0113 techn\u0113<\/em>), \u201eumije\u0107e Muza\u201d. Muze su u gr\u010dkoj mitologiji bile bo\u017eice za\u0161titnice razli\u010ditih podru\u010dja pjesni\u0161tva, glazbe, znanja i umjetnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Seikilova pjesma, poznata i pod nazivom Seikilov skolion i Seikilov epitaf,\u00a0\u00a0najstarija je u potpunosti sa\u010duvana skladba za koju su sa\u010duvani i tekst i glazbena notacija. Postoje mnogo stariji zapisi glazbe, primjerice hurijske pjesme iz 2. tisu\u0107lje\u0107a pr. n. e., ali nisu sa\u010duvane na na\u010din koji omogu\u0107uje jednako cjelovitu rekonstrukciju skladbe. Stariji su i fragmenti gr\u010dke [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":51,"featured_media":3536,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[868,867,865,864],"class_list":["post-3534","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-povijest","tag-glazba","tag-muzika","tag-seikilov-epitaf","tag-seikilov-skolion"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/51"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3534"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3555,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3534\/revisions\/3555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3536"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}