![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/danica-danica-2.jpg_w596h447.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/danica-danica-1-1024x768.jpg_w596h447.jpg\")
<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\nU literaturi naj\u010de\u0161\u0107e nailazimo na podatak da je Danica kod Koprivnice bila prvi logor u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. \u0160to je i gdje je Danica? Dana\u0161nji naziv Danica \u010desto upu\u0107uje na ime Mesne industrije, dislocirane podalje od Koprivnice. Danica je ustvari prvotno bio naziv Tvornice kemijskih proizvoda koja je sagra\u0111ena po\u010detkom 20. stolje\u0107a (1907.), oko 3 km sjeverno od Koprivnice, u blizini \u017eeljezni\u010dke pruge Koprivnica \u2013 Botovo \u2013 Gyekenyes te je s njom bila spojena direktnim kolosijekom. Tada je to bila jedna od najve\u0107ih i najmodernijih tvornica u zemlji, a radila je do pred sam Drugi svjetski rat kada je propala. Ostali su samo napu\u0161teni objekti i postoje\u0107i \u017eeljezni\u010dki kolosjek.<\/p>\n\n\n\n
Uspostavom NDH u travnju 1941. zapo\u010delo je i razdoblje sustavnog progona nepo\u017eeljnih i neistomi\u0161ljenika. Rasnim odredbama suvi\u0161nima u novoj dr\u017eavi smatrani su Srbi, \u017didovi, Romi i svi oni koji se nisu uklapali u tzv. Novi poredak. Ve\u0107 30. travnja 1941., samo dvadesetak dana po progla\u0161enju NDH, poglavnik Paveli\u0107 donosi Zakonsku odredbu o dr\u017eavljanstvu <\/em>te Zakonsku odredbu o za\u0161titi arijske krvi i \u010dasti hrvatskog naroda<\/em> kojima su definirani arijci i nearijci. Zapo\u010delo se s osnivanjem prvih prihvatnih logora. Danica je odabrana radi dobre prometne povezanosti (pruga Vara\u017edin \u2013 Osijek i Zagreb \u2013 Gyekenyes), tradicionalne pacifiziranosti Podravine i samog postojanja jednog ve\u0107eg objekta van gradskog naselja koji mo\u017ee (makar privremeno) prihvatiti ve\u0107i broj zato\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Kada je Danica zapo\u010dela s radom kao logor?<\/strong> Neki spominju 15., neki 18., a tre\u0107i opet 29. travanj ili \u010dak kasnije. Martin Nemec, usta\u0161ki povjerenik za kotar Koprivnicu i prvi zapovjednik logora, na poslijeratnom je su\u0111enju svjedo\u010dio sljede\u0107e: \u201e\u2026Dana 7. maja 1941. ja sam bio postavljen za usta\u0161kog povjerenika za kotar i grad Koprivnicu. Jedno 8 dana poslije, javljeno mi je telefonom iz Zagreba da \u0107e nam uputiti jednu grupu ljudi \u2013 zato\u010denika koji treba da budu smje\u0161teni u \u201eDanicu\u201c. Istog dana poslijepodne ja i Herman Nikola smo taj transport zato\u010denika do\u010dekali kojih je bilo po prilici 280 te ih smjestili u \u201eDanicu\u201c. Kasnije su ponovno stizali novi zato\u010denici, te je mislim broj istih za vrijeme mog boravka u Koprivnici dosegao 500<\/em> \u2026\u201c Svjedo\u010denje Nemeca nije u potpunosti najto\u010dnije jer je dana 26.4. uhap\u0161eno preko 500 mu\u0161karaca (Srba) iz kotara Grubi\u0161no Polje i oni su preko Zagreba dovedeni u Danicu. Za logora\u0161e je pripremljena jednokatna tvorni\u010dka vila s 4 stana, drvena baraka, konju\u0161nice, gara\u017ea, zgrada s nekoliko kancelarija, laboratorij te velika hala veli\u010dine 240\u00d736 m. Veliki vodotoranj koji i danas resi prostor Danice poslu\u017eio je usta\u0161ama kao osmatra\u010dnica. Usta\u0161ama su pomagali naoru\u017eani \u010dlanovi nekada\u0161nje Selja\u010dke za\u0161tite koji su u ve\u0107em broju pristupili usta\u0161kom pokretu. Datum prvog transporta, kao ni broj prvih zato\u010denika nije nikad definiran. Prvih logora\u0161a prisjetili su se i gra\u0111ani Koprivnice. Jakob \u010cani poslije rata je posvjedo\u010dio:<\/p>\n\n\n\n \u2026 Ne sje\u0107am se to\u010dno datuma, ali mislim da je bilo u IV. mjesecu 1941. godine kada je jedan vlak sa sedam vagona do\u0161ao iz Gare\u0161nice pun natrpan srpskog naroda. Ovaj transport je prvi koji je do\u0161ao u Koprivnicu. Kada su ljudi dotjerani na \u201eDanicu\u201c,postrojeni su \u010dekali pred zgradama. Kad je pala komanda da ulaze u zgradu, sa svake strane stajao je po jedan usta\u0161a, dr\u017ee\u0107i pu\u0161ku za cijev i kako su oni ulazili, oni su kundacima od pu\u0161ke udarali ne paze\u0107i gdje i kako udaraju. Kako su oni udarali, tako su nekoji ljudi padali odmah pred vratima i tada ga je drugi koji je i\u0161ao za njim morao nositi. Tako su usta\u0161e tukli sve dok svi nisu u\u0161li u zgradu. Bilo im je nare\u0111eno da legnu na pod. Kad su legli, usta\u0161e su po njima gazili nogama i udarali na razne na\u010dine, a ja sam to promatrao kroz prozor\u2026<\/p>\n\u2026 Ne sje\u0107am se to\u010dno datuma, ali mislim da je bilo u IV. mjesecu 1941. godine kada je jedan vlak sa sedam vagona do\u0161ao iz Gare\u0161nice pun natrpan srpskog naroda. Ovaj transport je prvi koji je do\u0161ao u Koprivnicu. Kada su ljudi dotjerani na \u201eDanicu\u201c,postrojeni su \u010dekali pred zgradama. Kad je pala komanda da ulaze u zgradu, sa svake strane stajao je po jedan usta\u0161a, dr\u017ee\u0107i pu\u0161ku za cijev i kako su oni ulazili, oni su kundacima od pu\u0161ke udarali ne paze\u0107i gdje i kako udaraju. Kako su oni udarali, tako su nekoji ljudi padali odmah pred vratima i tada ga je drugi koji je i\u0161ao za njim morao nositi. Tako su usta\u0161e tukli sve dok svi nisu u\u0161li u zgradu. Bilo im je nare\u0111eno da legnu na pod. Kad su legli, usta\u0161e su po njima gazili nogama i udarali na razne na\u010dine, a ja sam to promatrao kroz prozor\u2026<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n Transportni vlakovi su navodno dolazili svakog drugog dana. Istovremeno je zapo\u010deo teror nad Srbima i \u017didovima u Podravini. Tako je sredinom srpnja 1941., nakon prve akcije skojevaca na kidanju telefonskih i telegrafskih \u017eica na pruzi kod \u010cukovca, u ktarskom sredi\u0161tu Ludbreg uhap\u0161eno desetak gra\u0111ana, ve\u0107inom \u017didova i otpremljeno u koprivni\u010dki logor. Danica se brzo punila logora\u0161ima iz svih krajeva NDH. Iz Zagreba je pristigla grupa od 168 \u017eidovskih omladinaca, ve\u0107inom Makabijevaca, pod izlikom da \u0107e nekoliko tjedana raditi na poslovima u okolici Koprivnice. Kasnije su gotovo svi poubijani u Jadovnu na Velebitu. Vlasti iz Zagreba tra\u017eile su od Nemeca da poku\u0161a prona\u0107i dodatnu lokaciju za prihvat novoprido\u0161lih logora\u0161a, na \u0161to on odgovara da toga tu nema, ve\u0107 predla\u017ee da \u201eNeka se ove \u017didove koncentrira negdje na jugu i to u kakovom kamenolomu jer \u0107e se na taj na\u010din mo\u0107i najkorisnije upotrijebiti njihova radna snaga u korist na\u0161ih tro\u0161nih cesta za koje bi nas na taj na\u010din stajao kamen neznatne svote<\/em>.\u201c<\/p>\n\n\n\n Ni broj logora\u0161a koji su pro\u0161li kroz Danicu nemogu\u0107e je utvrditi. Nekako je uvrije\u017een podatak od 5600 osoba. Svi bi oni po dolasku u logor bili oplja\u010dkani od usta\u0161ke stra\u017ee. Do 15. srpnja bilo je dovedeno 2656 osoba. 200-tinjak ih je pu\u0161teno, manji broj je stradao od torture u logoru, dok je najve\u0107i dio upu\u0107ivan u Gospi\u0107 i Jasenovac (po osnivanju tih logora). Knjige s imenima logora\u0161a su uni\u0161tene, ostalo je sa\u010duvano tek nekoliko listova. U Danici su boravile i poznate osobe: Ivo Goldstein, karlova\u010dki knji\u017ear, dr. Franko Winter i Milan Baki\u0107, bjelovarski pravnici, Maca Gr\u017eeti\u0107, komunisti\u010dka aktivistica iz Zagreba, Anka Butorac, narodni heroj, dr. \u017deljko Selinger, koprivni\u010dki lije\u010dnik. Procjenjuje se da je u logoru stradalo izme\u0111u 200 i 300 logora\u0161a. Stradali su od gladi, premla\u0107ivanja ili strijeljanja. Usta\u0161e su za mu\u010denje imali baraku u sredini logora, koju su pre\u017eivjeli logora\u0161i nazivali \u201ebarakom smrti<\/em>\u201c ili \u201eku\u0107om u\u017easa<\/em>\u201c. Umrli su pokopani u zahodske jame ili obli\u017enje \u0161umarke. Opisi boravka u Danici podsje\u0107aju na opise u ostalim logorima: logora\u0161i su spavali na podu, tko je stigao ugrabio bi malo slame, ostali na betonu. Hrana se dijelila jednom na dan, a bila je to grahova ili krumpirova juha. Neki su uspjeli dobiti pokoju po\u0161iljku hrane od ku\u0107e, no usta\u0161e bi im to usta\u0161e naj\u010de\u0161\u0107e oduzeli. Pobje\u0107i je bilo te\u0161ko jer je logor osiguravalo 70-85 stra\u017eara raspore\u0111enih u 11 stra\u017earskih mjesta po danu, odnosno 15 stra\u017earnica no\u0107u.<\/p>\n\n\n\n S danom 30. lipnja zapo\u010dinju deportacije logora\u0161a s Danice prema Gospi\u0107u. Do kraja srpnja su otpremljeni svi \u017didovi, a dio Srba (sve\u0107enika) je deportiran \u010dak u Srbiju. U prosincu 1941. logora\u0161e upu\u0107uju u Jasenovac. Od o\u017eujka 1942. pa do njegova zatvaranja u logoru su mahom bili zatvoreni logora\u0161i kriminalci te pokoji uhva\u0107eni partizan. Dana 1. rujna 1942. usta\u0161ki logor Danica je prestao postojati. 1943. godine Danica je bombardirana te su neki objekti sru\u0161eni. Poslije rata Nemec je uhva\u0107en, osu\u0111en na smrti i pogubljen na Danici.<\/p>\n\n\n\n Spomen-park Danica danas se nalazi pod upravom Muzeja grada Koprivnice. U Koprivnici se od 1975. godine intenzivnije po\u010delo razmi\u0161ljati i raspravljati o dostojnom obilje\u017eavanju Spomen-parka na \u201dDanici\u201d gdje je bio prvi usta\u0161ki sabirni logor. Osnovan je Odbor za ure\u0111enje \u201dDanice\u201d koji je 1977. godine anga\u017eirao arhitekte da izrade idejni i provedbeni projekt. Podru\u010dje od oko 7200 m2<\/sup> s materijalnim ostacima iz vremena postojanja logora (nastamba logora\u0161a, vodotoranj i zid logora, koji su obra\u0111ivani u ovom projektu) trebalo je pretvoriti u spomen-park. Dio projekta je ostvaren. No, nakon 1991. dolazi do nebrige nad tim prostorom, originalna lokomotiva koja je dovodila logora\u0161e je odvu\u010dena na zagreba\u010dki Glavni kolodvor. Na Danicu je postavljen i Saboli\u0107ev \u201ePartizan\u201c, skulptura koja je prije krasila glavni koprivni\u010dki trg. Taj se partizan na\u0161ao unutar logorskih zidina o \u010demu \u201epremje\u0161tatelji\u201c sigurno nisu razmi\u0161ljali, ali ima i neke logike \u2013 u Danici su zato\u010deni brojni antifa\u0161isti. Veliki problem je premje\u0161tanje Podravkina parkirali\u0161ta s logorskog prostora. Livade oko Danice prekrio je korov i divlje raslinje, a objekti su stradali od zuba vremena. Ipak, postoji nada da \u0107e Spomen-park Danica do\u017eivjeti i bolje dane jer se planira detaljna obnova postoje\u0107ih zgrada, natpisa s imenima logora\u0161a i ulaza u logor uz pomo\u0107 europskih fondova. \u201eDanicu poku\u0161avamo odr\u017eavati u skladu s mogu\u0107nostima, vjerojatno je to premalo i mi \u0107emo na tome morati vi\u0161e poraditi.<\/em> Kalendar komemoracija u Spomen podru\u010dju Danica u domeni je lokalne samouprave. Grad i Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dka \u017eupanija te udruge antifa\u0161ista pola\u017eu cvije\u0107e jednom godi\u0161nje u sve\u010danoj komemoraciji na dr\u017eavni praznik 22. lipnja. U pripremi je znanstvena monografija o usta\u0161kom logoru Danica, prvom sabirnom, radnom i koncentracijskom logoru NDH. Projekt je financijski do sada pratilo Ministarstvo kulture. Monografija bi bila prvi temeljni korak k izradi cjelovitog projekta muzeolo\u0161ke i muzejske koncepcije i revitalizacije Spomen-podru\u010dja Danica, <\/em>rekli su u Muzeju grada Koprivnice. Monografija nije dovoljna. Stotinjak posjetitelja godi\u0161nje svakako je premalo za edukativnu domenu ovog prostora, potrebno je u\u010diniti mnogo vi\u0161e od jedne komemoracije u lipnju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prilaze\u0107i Podravskoj metropoli, kako Koprivni\u010danci tepaju svome gradu, s isto\u010dne strane nailazimo na vi\u0161e smjerokaza, prema Ludbregu, Vara\u017edinu, Donji Dubravi. Da bi u\u0161li u Koprivnicu mora se pro\u0107i ispod Podravske pruge, nedaleko poznate \u201ePodravke\u201c. Kada bi nastavili prema sjeveru, do\u0161li bi do podru\u010dja koje svi znaju kao Danica.<\/p>\n","protected":false},"author":21,"featured_media":3519,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[464],"tags":[856,46,584,252,155,857],"class_list":["post-3518","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genocidi-progoni-i-zlocini","tag-danica","tag-drugi-svjetski-rat","tag-hrvatska-povijest","tag-koprivnica","tag-ndh","tag-zeljko-selinger"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3518","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/21"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3518"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3518\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3523,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3518\/revisions\/3523"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3518"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3518"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3518"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Tko su bili prvi logora\u0161i?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/selinger-zeljko.jpg_resize289300.jpg\")
\n
Glad, premla\u0107ivanja, strijeljanja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Danica danas<\/strong><\/h3>\n\n\n\n