{"id":3487,"date":"2025-02-09T16:33:00","date_gmt":"2025-02-09T15:33:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3487"},"modified":"2026-08-20T16:38:05","modified_gmt":"2026-08-20T14:38:05","slug":"civilizacija-inka-prije-dolaska-europljana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/civilizacija-inka-prije-dolaska-europljana\/","title":{"rendered":"Civilizacija Inka prije dolaska Europljana"},"content":{"rendered":"\n

Carstvo Inka <\/strong>(koje se na jeziku Inka, ke\u010dua, nazivalo Tawantinsuyu) prije dolaska Europljana bilo je najve\u0107a i najmo\u0107nija dr\u017eava na prostoru Ju\u017ene Amerike. Prostiralo se du\u017e Anda i pribli\u017eno 3500 kilometara obale Tihog oceana, od dana\u0161nje Kolumbije na sjeveru do sredi\u0161njeg \u010cilea na jugu. Glavni grad i prijestolnica vladara bio je Cusco <\/strong>[kusku]. Premda su Inke svoje carstvo po\u010dele graditi jo\u0161 u 13. stolje\u0107u, najve\u0107i uspon do\u017eivjeli su od sredine 15. stolje\u0107a pod vladarima poput Pachacutija<\/strong>, dok je kona\u010dni pad uslijedio nakon \u0161panjolskog osvajanja u prvoj polovici 16. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Clionaut<\/figure>\n\n\n\n

Inke su bile vrsni graditelji. Konstruirali su velike kamene gra\u0111evine preciznim uklapanjem blokova, \u010desto bez uporabe \u017ebuke, tako da su zidine bile otporne i na sna\u017ene potrese koji su \u010desti na podru\u010dju Anda. Carstvo su povezali mre\u017eom cesta (poznatih kao Qhapaq \u00d1an<\/em>), koje su prelazile planine i kanjone, a omogu\u0107ivale su brzu komunikaciju i razmjenu robe izme\u0111u gradova i utvrda. Gradili su i skladi\u0161ta (colcas<\/em>) za oru\u017eje, tkaninu, kukuruz, vunu, kikiriki te krumpire. Te su zalihe slu\u017eile za razmjenu i raspodjelu u slu\u010daju krize, su\u0161e ili rata. Budu\u0107i da novac nisu poznavali, razmjena dobara temeljila se na stvarnim potrebama.<\/p>\n\n\n\n

Posebnost Inka bilo je i \u201c\u010dvorovno pismo\u201d zvano khipu<\/em>. Sastojalo se od u\u017eeta na\u010dinjenih od vune ljama, alpaka ili pamuka, na kojima su se \u010dvorovima zapisivali razli\u010diti podatci. Oblik, razmak, broj i boja \u010dvorova mijenjali su zna\u010denje zapisa, pa se khipu upotrebljavao za vo\u0111enje evidencije o stanovni\u0161tvu, prikupljanju poreza i zalihama u skladi\u0161tima. \u010citati ga i izra\u0111ivati znali su samo posebno obu\u010deni dr\u017eavni \u010dinovnici quipucamayoc [kvipjukamajok].<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U svakodnevnom su \u017eivotu Inka religija i obredi imali vrlo va\u017enu ulogu. Glavno bo\u017eanstvo bio je bog sunca Inti<\/strong>, a vjerovali su da je carska loza (Sapa Inca) izravno povezana s njim. Kako bi umirili bogove, \u010desto su prire\u0111ivali slo\u017eene vjerske ceremonije s molitvama, plesom, glazbom, ali i ljudskim \u017ertvama.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Pogled na ostatke Machu Picchu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Jedan od najpoznatijih spomenika kulture i graditeljstva Inka je Machu Picchu [ma\u010du pik\u010du]. Nalazi se na vrhu triju planina te obuhva\u0107a oko dvjesto razli\u010ditih gra\u0111evina. Okolno su podru\u010dje Inke iskoristile za izgradnju poljoprivrednih terasa, poplo\u010danih cesta i sustava za odvodnju i navodnjavanje. Danas se pretpostavlja da je Machu Picchu<\/strong> izgra\u0111en u 15. stolje\u0107u kao rezidencija ili ceremonijalno sredi\u0161te vladara. Zahvaljuju\u0107i svojoj iznimnoj arhitekturi i impozantnom polo\u017eaju, Machu Picchu danas slovi za jedno od najva\u017enijih arheolo\u0161kih nalazi\u0161ta na svijetu i svjedo\u010danstvo velike ostav\u0161tine Inka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Carstvo Inka (koje se na jeziku Inka, ke\u010dua, nazivalo Tawantinsuyu) prije dolaska Europljana bilo je najve\u0107a i najmo\u0107nija dr\u017eava na prostoru Ju\u017ene Amerike. Prostiralo se du\u017e Anda i pribli\u017eno 3500 kilometara obale Tihog oceana, od dana\u0161nje Kolumbije na sjeveru do sredi\u0161njeg \u010cilea na jugu. Glavni grad i prijestolnica vladara bio je Cusco [kusku]. Premda su […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3489,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[842,208,840,844,845,222,843,802,841],"class_list":["post-3487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-cusco","tag-gimna2","tag-inke","tag-inti","tag-machu-picchu","tag-os6","tag-pachacuti","tag-pretkolumbovske-civilizacije","tag-tawantinsuyu"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3487"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3492,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3487\/revisions\/3492"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3489"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}