{"id":3420,"date":"2013-05-20T19:52:00","date_gmt":"2013-05-20T17:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3420"},"modified":"2026-08-19T19:56:23","modified_gmt":"2026-08-19T17:56:23","slug":"zagrebacki-krvavi-most","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2013\/zagrebacki-krvavi-most\/","title":{"rendered":"Zagreba\u010dki Krvavi most"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kratka i uska, zagreba\u010dka Ulica Krvavi most podsjetnik je na mra\u010dnu stranu gradske pro\u0161losti, obilje\u017eenu \u010destim sukobima dvaju susjednih gradova \u2013 biskupskog Kaptola i slobodnog, kraljevskog grada Gradeca. Nekad se na tom mjestu nalazio Pisani (\u0161areni) most, prijelaz preko potoka Medve\u0161\u010dak koji je tekao izme\u0111u Gradeca i Kaptola, dana\u0161njom Tkal\u010di\u0107evom ulicom. Iako je most i fakti\u010dki, i simboli\u010dki ne\u0161to \u0161to spaja, ovaj je [pre]vi\u0161e puta slu\u017eio razdvajanju susjednih gradova, udaljenih svega nekoliko desetaka metara!<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povodi za sukobe bili su mnogi, pogotovo stoga \u0161to su se u politi\u010dkim previranjima gradovi redovito nalazili u suprotstavljenim taborima, ali uzrok uvijek isti \u2013 \u017eelja za profitiranjem na ra\u010dun susjeda, bilo stjecanjem zemlji\u0161nih posjeda, bilo prisvajanjem, odnosno osloba\u0111anjem od, raznih nameta i dad\u017ebina, bez obzira na opravdanost i zakonitost takvih inicijativa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pisani most bio je mjesto pogodno za pokretanje, odnosno zaustavljanje, napada, te se na njemu i oko njega borbe vode ve\u0107 od druge polovine 13. stolje\u0107a kad su se na potoku sukobili prista\u0161e Andrije III. Arpadovi\u0107a s ka\u0161telanom Medvedgrada, knezom grebengradskim G[a]rdunom. Prema jednoj verziji predaje, ve\u0107 je tada most dobio svoj neslavni naziv, dok Pavao Cindri\u0107 u \u201eGri\u010dkom mileniju\u201c daje verziju po kojoj je tek u 17. stolje\u0107u most dobio nadimak: \u201eTako se zametnula kavga i godine 1667. zbog gradnje mosta. Jedni su drugima ometali gradnju i ru\u0161ili ono \u0161to bi drugi podigli. Kad su 17. studenoga 1667. Kaptolci poku\u0161ali urediti svoj dio mosta, do\u0161lo je do oru\u017eanog sukoba, pa od tog vremena Krvavi most i nosi to ime.\u201c[1] Kako bilo, prilika za preimenovanje Pisanog mosta bilo je tijekom Srednjeg i po\u010detkom Novog vijeka mnogo!<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vjerojatno najopakije, i politi\u010dki najozbiljnije, razdoblje sukoba zbilo se krajem 14. stolje\u0107a; na Miholje 1396. kanonici su zapo\u010deli novu kampanju protiv Gradeca zbog desetinskog vina i \u017eitne \u0161esnaestine na koje su, navodno, imali pravo. Kako bi [se] naplatili, poduzeli su najobi\u010dnije razbojstvo \u2013 plja\u010dku tovara vina. Dva mjeseca kasnije Kaptolci su (imenom i prezimenom njih 22), prema svjedo\u010denju Grade\u010dana, provalili u \u0160o\u0161tarsku ves, pretukli i oplja\u010dkali izvjestan broj gra\u0111ana, a neke i umorili (iako nema imena navodno umorenih i pretu\u010denih!), te silovali nekoliko udanih \u017eena (opet, bezimenih!). Prepad na \u0160o\u0161tarsku ves se, nesumnjivo, odigrao, no manjak detalja u opisu kaptolskih zlo\u010dina daje naslutiti da je izvje\u0161\u0107e uvelike pretjerano! Bez obzira na stvarni opseg kanoni\u010dkih zlo\u010dina, susjedi im nisu ostali du\u017eni, te su se svrstali u bojni red i pod vodstvom zastavnika milicije, Firentinca Kona, navalili i provalili u Kaptol, prebili i ranili nekoliko kanonika, spalili neke kurije i oplja\u010dkali mnoge vrijednosti me\u0111u kojima brevijare, misale i kanoni\u010dke ud\u017ebenike. Kanonici su, pak, ve\u0107 sljede\u0107i dan odgovorili ru\u0161enjem grade\u010dkih mlinova na Medve\u0161\u010daku i navalom na gradska sela \u010crnomerec, Dedi\u0107 i Gra\u010dane koje su zasuli goru\u0107im strijelama. Osim toga, biskup Ivan II. zatra\u017eio je od susjeda javnu ispriku i nadoknadu \u0161tete, no oni su ga ignorirali. Zbog takvog je stava biskup, a \u201ena molbu kaptolskog prokuratora\u201c[2], na Bo\u017ei\u0107 1396. izop\u0107io (prokleo) Gradec.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"640\" height=\"408\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/zg-krvavi-most-bitka.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3422\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/zg-krvavi-most-bitka.jpg 640w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/zg-krvavi-most-bitka-300x191.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bitka na Krvavom mostu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Srednjem vijeku izop\u0107enje je bilo vrlo ozbiljna kazna koja je izop\u0107enika ponekad dovodila u \u017eivotnu opasnost, kao i u nemogu\u0107nost mirnog u\u017eivanja u smrti, \u0161to se zbilo i ovom prigodom kad su kanonici dali iskopati mrtvace ukopane za trajanja prokletstva \u2013 izop\u0107enik i prokletnik nisu smjeli biti ukopani u posve\u0107enu zemlju groblja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sam spis o izop\u0107enju sadr\u017ei imena 137 gra\u0111ana \u2013 buntovnika. Taj je dokument izuzetno va\u017ean za prou\u010davanje zagreba\u010dke povijesti na prijelazu 14. u 15. stolje\u0107e, jer je uz svako ime napisano i zanimanje doti\u010dnog gra\u0111anina, pa nam pru\u017ea uvid u dru\u0161tvenu i gospodarsku strukturu Gradeca u promatranom vremenu \u2013 kolikogod nepotpuna ta slika bila.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Budu\u0107i da je Gradec bio kraljevski grad, a s obzirom na ozbiljnost situacije, kralj \u017digmund I. poslao je biskupu Ivanu II. u o\u017eujku pismo u kojem tra\u017ei skidanje prokletstva i vra\u0107anje svih otetih zemlji\u0161nih posjeda Gradecu, uz zaklju\u010dak da \u0107e potom \u010ditavu stvar staviti <em>ad acta<\/em> i svima (i Gradecu, i Kaptolu) oprostiti zlo\u010dine. Biskup nije imao izbora, te je, \u0161to je indicija kaptolske krivice za ovaj sukob, bez rije\u010di bune dao skinuti prokletstvo s Gradeca i tako okon\u010dati taj iznimno ozbiljan sukob.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unato\u010d mnogim krvavim epizodama, bilo bi pogre\u0161no pomisliti da su susjedi \u017eivjeli u trajnoj mr\u017enji, jer su, ukoliko ni zbog \u010deg drugog, a onda zbog uzajamne potrebe i koristi, \u010desto i tijesno sura\u0111ivali, pogotovo u razdobljima prirodnih nepogoda i epidemija. U 18. je stolje\u0107u me\u0111u gradovima postignut trajni mir. Zajedni\u010dkim su snagama izgradili most koji je postao dijelom kratke prometnice Kamenita vrata \u2013 kaptolska vrata (danas u Skalinskoj ulici) i zalog jedinstva. Most je opstao do 1899., kad je, nakon regulacije Medve\u0161\u010daka i izgradnje Tkal\u010di\u0107eve ulice, sru\u0161en, a njegovo mjesto zauzela ulica koja, osim sje\u0107anja na ratni\u010dku pro\u0161lost Zagreba, \u010duva uspomenu na ulazak grada u moderno doba prvenstveno obilje\u017eeno naglim i opse\u017enim razvojem [tele]komunikacija. Na broju 2 Ulice Krvavi most proradila je, na Novu godinu 1887., prva zagreba\u010dka telefonska centrala. Time je uspostavljena kozmi\u010dka ravnote\u017ea, jer je mjesto regresa \u2013 \u0161to rat jest \u2013 postalo mjestom progresa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krvavi most dobio je i \u010dast naslovljavanja trilera Marije Juri\u0107 Zagorke \u201eTajna krvavog mosta\u201c, popularnog izvorno hrvatskog trilera prve klase, \u0161to je doprinijelo \u0161irenju legende i povijesti tog lokaliteta i Zagreba u cjelini me\u0111u svim \u010ditateljima na \u010dijim je jezicima djelo dostupno.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"640\" height=\"425\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/zg-krvavi-most-ulica.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3423\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/zg-krvavi-most-ulica.jpg 640w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/zg-krvavi-most-ulica-300x199.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Ulica Krvavi most<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>BILJE\u0160KE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[1] citirano iz: http:\/\/www.zagreb.hr\/default.aspx?id=28046<br>[2] Klai\u0107, Nada, Zagreb u Srednjem vijeku (knjiga I.), Zagreb, 1982., str. 477<br>[3] http:\/\/commons.wikimedia.org\/wiki\/File:Krvavi_Most_Zagreb.JPG<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>IZVORI:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Bla\u0161kovi\u0107, V., prof. dr &amp; Flego Z., Zagreb, Grafi\u010dki zavod Hrvatske; Mladost; Spektar, Zagreb<\/li>\n\n\n\n<li>Gregl, Z., Ru\u017ei\u0107 I., et al., Zagreba\u010dke ulice, Zagreb, 1994.<\/li>\n\n\n\n<li>Klai\u0107, Nada, Zagreb u Srednjem vijeku (knjiga I.), Zagreb, 1982.<\/li>\n\n\n\n<li>http:\/\/www.zagreb.hr\/default.aspx?id=28046<\/li>\n\n\n\n<li>http:\/\/en.wikipedia.org\/wiki\/Krvavi_Most<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kratka i uska, zagreba\u010dka Ulica Krvavi most podsjetnik je na mra\u010dnu stranu gradske pro\u0161losti, obilje\u017eenu \u010destim sukobima dvaju susjednih gradova \u2013 biskupskog Kaptola i slobodnog, kraljevskog grada Gradeca. Nekad se na tom mjestu nalazio Pisani (\u0161areni) most, prijelaz preko potoka Medve\u0161\u010dak koji je tekao izme\u0111u Gradeca i Kaptola, dana\u0161njom Tkal\u010di\u0107evom ulicom. Iako je most i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":3421,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[584,822,823,112],"class_list":["post-3420","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-hrvatska-povijest","tag-krvavi-most","tag-ulica-krvavi-most","tag-zagreb"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3420","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3420"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3420\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3424,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3420\/revisions\/3424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3421"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3420"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3420"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3420"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}