{"id":3411,"date":"2020-05-05T19:47:00","date_gmt":"2020-05-05T17:47:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3411"},"modified":"2026-08-19T19:52:10","modified_gmt":"2026-08-19T17:52:10","slug":"slobodni-zidari-masoni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2020\/slobodni-zidari-masoni\/","title":{"rendered":"Slobodni zidari (masoni)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slobodni zidari jedno su od najstarijih postoje\u0107ih tajnih dru\u0161tava. Otkuda dolaze, koja im je misija, u \u0161to vjeruju i \u010dime su povezani, neka su od klju\u010dnih pitanja za razumijevanje ovoga, a samim time i ve\u0107ine ostalih tajnih dru\u0161tava, \u010diji su masoni prototip. Rije\u010d je o strogo hijerarhijski organiziranom misti\u010dnom pokretu, nastalom u doba europskog prosvjetiteljstva. Iako su u po\u010detku zastupali prosvjetiteljske vrijednosti i radili na moralnom oplemenjivanju dru\u0161tva uz nagla\u0161eni antiklerikalizam, danas je to prvenstveno interesno tajno udru\u017eenje mahom bogatih i uglednih pripadnika dru\u0161tvene \u201eelite\u201c.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nastali su iz cehovske tradicije srednjovjekovnih kamenorezaca i zidara, koji su bili oslobo\u0111eni svih poreznih optere\u0107enja i nevezani feudalnom slu\u017ebom, slobodni kretati se gdje i kako \u017eele, ili \u2013 slobodni. To se dru\u0161tvo hvali posebnim, tajnim znanjem, koje je, navodno, sa\u010duvano jo\u0161 od vremena graditelja Solomonova hrama, Hirama, do danas. Budu\u0107i da uglavnom okupljaju bogate i \u010desto mo\u0107ne mu\u0161karce, masoni su bezbroj puta bili tema urotni\u010dkih trilera, te predmet sumnja, predrasuda, mr\u017enje, kao i zdravog skepticizma.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Alegorija o Hiramu Abifu<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema starim pri\u010dama bratov\u0161tine, masoni svoje podrijetlo vuku od majstora Hirama Abifa, glavnog graditelja Solomonova hrama. Centralna masonska alegorija, govori upravo o njegovoj sudbini. Kako bi sagradio fizi\u010dki i duhovno savr\u0161enu gra\u0111evinu, kralj Solomon je trebao nekoga tko raspola\u017ee tajnim graditeljskim znanjem, a Hiramu nije bilo ravnoga. Pred zavr\u0161etak gradnje, tri su \u0161egrta naumila izvu\u0107i iz majstora to tajno znanje, te su se u doba pauze za ru\u010dak \u2013 koju je Hiram koristio za pregled jutarnjih radova i meditaciju \u2013 sakrili u hramu i \u010dekali glavnog arhitekta. Ostav\u0161i u gra\u0111evini nasamo s njim, \u0161egrti su se, naoru\u017eani maljem, kutomjerom i \u0161estarom, rasporedili na trima ulazima. Prvi je zatra\u017eio majstora da im oda tajnu graditeljsku rije\u010d, a kad je ovaj odbio, mlatnuo ga je batom. Hiram je zateturao prema drugom izlazu, gdje se pri\u010da ponovila s kutomjerom, da bi ga na tre\u0107em dotukao \u0161egrt oboru\u017ean \u0161estarom. Kako bi sakrili svoj zlo\u010din, zakopali su majstora na obli\u017enjem bre\u017euljku. Uskoro je nad Hiramovim tijelom izrastao grm akacije, \u010diji su listovi krvarili. Otkriv\u0161i to i upla\u0161iv\u0161i se da \u0107e krvavo li\u0161\u0107e zamijetiti i traga\u010di koje je zabrinuti kralj poslao za majstorom, \u0161egrti su ga iskopali i trulo tijelo podigli u jednom komadu istom metodom pet to\u010daka, kojom su Noini sinovi digli svog raspadaju\u0107eg oca iz groba, tra\u017ee\u0107i skriveno blago; stopalo uz stopalo, koljeno uz koljeno, prsa o prsa, obraz uz obraz i ruka na le\u0111ima. Di\u017eu\u0107i ga, \u0161egrti su uo\u010dili da se meso odvaja od kostiju i u\u017easnuti povikali: \u201e<em>Macbenac!<\/em>\u201c, ili \u201e<em>Mac Benah!<\/em>\u201c[1], \u0161to je postala nova, zamjenska tajna masonska rije\u010d, budu\u0107i je izvornu Hiram odnio sa sobom u grob. Naposljetku, ubojice su bile otkrivene i ka\u017enjene. Prema drugoj verziji pri\u010de, Solomon je naru\u010dio Hiramovo ubojstvo nakon \u0161to se majstor spetljao s kraljicom od Sabe. Pri sve\u010danom otvorenju hrama izbio je po\u017ear koji nitko nije mogao ugasiti, pa je kralj dao iskopati majstora kojem je bog udahnuo novi \u017eivot, a ovaj je zaustavio vatru i potom se predao nebu. Pri\u010di o Hiramu tu nije bio kraj, jer je kraljica od Sabe ostala trudna s njime, te svijetom i danas hodaju majstorovi potomci. Masonskoj bra\u0107i alegorija o Hiramu bitna je ne samo zbog (zamjenske) tajne rije\u010di, ve\u0107 i zbog naglaska koji stavlja na odanost svojem uvjerenju unato\u010d neizbje\u017enoj smrti.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Slobodnozidarski cehovi Srednjega vijeka<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U izvornom slobodnom zidarstvu rije\u010d je o zanatu i zanatskim cehovima koji su postojali milenijima prije negoli su mutirali u tajna dru\u0161tva bogatih dokoli\u010dara, no zadr\u017eat \u0107emo se na onima iz Srednjeg vijeka, direktnoj inspiraciji suvremene masonerije. Ti su zidari, kamenoresci, te njihovi \u0161egrti i obitelji, bili u potpunosti nevezani feudalnim seniorsko-vazalnim odnosima i porezima, te neograni\u010deni u kretanju srednjovjekovnom Europom, a u\u017eivali su i autonomno pravo sudovanja. Kako je broj majstora-graditelja sposobnih podi\u0107i velebne katedrale bio malen i ograni\u010den, osim ovih, u\u017eivali su i potpunu slobodu vjeroispovijesti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"420\" height=\"599\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Pope_Gregory_III_Illustration.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3413\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Pope_Gregory_III_Illustration.jpg 420w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Pope_Gregory_III_Illustration-210x300.jpg 210w\" sizes=\"auto, (max-width: 420px) 100vw, 420px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Papa Grgur III.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cak je i papa Grgur III. (731. \u2013 741.) izdao nare\u0111enje da se s graditeljima ima dobro postupati, u \u0161to spada i zabrana prisiljavanja na prihva\u0107anje kr\u0161\u0107anstva, kako ovi ne bi otkazali naru\u010dene crkvene poslove i oti\u0161li drugamo. Sa \u0161irenjem utjecaja Rimske kurije, pro\u0161irila se i potreba izgradnje kamenih gra\u0111evina \u2013 bilo samostana, bilo crkava \u2013 na podru\u010dja Austrije, Njema\u010dke i Francuske, a zatim i ostatku zapadne Europe. Kad se krajem 12. stolje\u0107a po\u010dela razvijati goti\u010dka gra\u0111evina i na\u010din gradnje, slobodni zidari su u\u0161li u tri stotine godina svojeg najboljeg doba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Goti\u010dka katedrala i danas je savr\u0161ena gra\u0111evina koja unato\u010d tehnolo\u0161kom razvitku jo\u0161 uvijek oduzima dah i reducira pojedinca na puki objekt bo\u017eanske volje, \u010diju veli\u010dinu, snagu i sveprisutnost ilustrira tornjevima svojih zvonika koji, \u010dini se, paraju oblake, te unutarnjim jedinstvom razli\u010ditosti u sklopu istog prostora, okupanog raznobojnim svjetlom razigranih rozeta. Za te katedrale nisu postojali arhitektonski nacrti, izra\u010duni statike i milijarda ostalih, gra\u0111evinarima potrebnih stvari, a sva je odgovornost le\u017eala na zidaru koji je morao izna\u0107i pravu mjeru gra\u0111evine. Prava mjera je, pak, izvirala iz posebnog klju\u010da konstrukcije nazvanog \u201emjesto\u201c, ili \u201ekut osmice\u201c \u2013 dakle, osmerokut. Pomo\u0107u tog klju\u010da konstruktor je odre\u0111ivao proporcije gra\u0111evine, a time i njenu statiku i jao njemu ukoliko je izra\u010dun bio pogre\u0161an. Koliko je to bio zahtjevan zadatak najbolje se mo\u017ee sagledati baci li se pogled na katedralu u Chartresu sa galskim duhom izra\u017eenim nejednakim zvonicima, ili na strogu i discipliniranu stolnu crkvu teutonskog duha u K\u00f6lnu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gradnja takvih crkava bio je krupan poduhvat za mnogo graditelja, koji su \u010desto dolazili iz razli\u010ditih zemalja i nisu imali zajedni\u010dki jezik, \u0161to je ote\u017eavalo sporazumijevanje tijekom rada. Kako bi dosko\u010dio tom problemu, njema\u010dki graditelj Erwin von Steinbach pozvao je ugledne njema\u010dke, talijanske, francuske i engleske kamenoresce u svoju zidarsku kolibu, kako bi dogovorili zajedni\u010dka pravila, propise i tajne znakove, iz kojih su se razvili mnogi rituali dana\u0161njih konceptualnih masona, poput \u201etajnih rukovanja\u201c i ostalih na\u010dina prepoznavanja \u010dlanova zanatskog bratstva. Osim zajedni\u010dke pripadnosti cehu, tim se tajnim znakovima mogao saop\u0107iti i stupanj na kojem se svaki pojedini zidar nalazi, bio on \u0161egrt, ili majstor.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"622\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Erwin_von_Steinbach_1244-1318.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3414\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Erwin_von_Steinbach_1244-1318.jpg 622w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Erwin_von_Steinbach_1244-1318-182x300.jpg 182w\" sizes=\"auto, (max-width: 622px) 100vw, 622px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Erwin von Steinbach, graditelj katedrale u Strasbourgu.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"251\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/716px-Vincenzo_onofri_santalberto_magno_1493.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3415\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bista Albertusa Magnusa.<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Novovjekovna slobodnozidarska dru\u0161tva su od pravih graditeljskih cehova preuzela i za\u0161titne znakove koji su se ukazali jo\u0161 u 13. stolje\u0107u velikom majstoru, graditelju kelnske katedrale Albertusu Magnusu; kut \u2013 zakon \u017eivota i na\u010din ispravnog \u017eivljenja, metar \u2013 mudru podjelu kratkog ovozemaljskog bivstvovanja, \u0161estar \u2013 \u010dija savr\u0161ena kru\u017enica opisuje zatvoreno bratstvo i zidarsku letvu za ravnanje \u2013 simbol jednakosti sve bra\u0107e. Preuzeli su i obavezu \u010duvanja tajnoga znanja, koje, za razliku od pravih zidara, nemaju, te obavezu me\u0111usobnog potpomaganja \u010dlanova bratov\u0161tine, s podrijetlom jo\u0161 u Steinbachovoj regulaciji; majstor je morao zaposliti putuju\u0107eg \u0161egrta nakon \u0161to se ovaj dokazao kao \u010dlan ceha, ili, ukoliko trenuta\u010dno nije trebao pomo\u0107, dati mu ne\u0161to novca za nastavak putovanja do idu\u0107eg majstora. Upravo je obaveza me\u0111usobnog pomaganja bra\u0107e danas najpoznatija i \u010desto najozlogla\u0161enija karakteristika slobodnog zidarstva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Masonske lo\u017ee<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detak moderne masonerije bio je sastanak \u201e\u010casnog dru\u0161tva i bratstva slobodnih zidara\u201c u londonskoj pivnici&nbsp;<em>Goose and Gridrion Ale House<\/em>, 14. lipnja 1717. godine, na kojem su \u010detiri postoje\u0107e, ali odvojene masonske lo\u017ee, spojene pod o\u010dinstvom Velike lo\u017ee. Budu\u0107i su lo\u017ee okupljale velik broj ljudi raznih zanimanja, druk\u010dijeg podrijetla, razli\u010ditih svjetonazora i politi\u010dkih opredjeljenja, neke su teme progla\u0161ene tabuom, kako ne bi dolazilo do razdora u bratov\u0161tini, a politika je bila prva na popisu. Upravo to je razlog za\u0161to se tada, a i danas, u istim lo\u017eama moglo na\u0107i u javnosti o\u0161tro sukobljene politi\u010dare, koji unutar bratstva miroljubivo koegzistiraju i posve\u0107uju se istim ciljevima.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"525\" height=\"725\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/goose-and-griderion-ale-house.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3416\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/goose-and-griderion-ale-house.jpg 525w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/goose-and-griderion-ale-house-217x300.jpg 217w\" sizes=\"auto, (max-width: 525px) 100vw, 525px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Goose and Gridirion Ale House.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slobodno zidarstvo ubrzo se pro\u0161irilo kontinentom, pogotovo na podru\u010dju Francuske i Njema\u010dke. Kako oblik dr\u017eavne vlasti ima iznimno velik, ako ne i odlu\u010duju\u0107i utjecaj na karakter gra\u0111anskog udru\u017eivanja, masonerija se usporedno s teritorijalnim \u0161irenjem mijenjala, ponegdje prisiljena postati posebno tajnovita, \u0161to se i danas reflektira u mnogim besmislicama koje o tom bratstvu kru\u017ee. Dok su to u Engleskoj bili ne\u0161to sofisticiraniji gospodski klubovi u kojima se posebno cijenilo zajedni\u010dko pijenje, u Francuskoj su poprimili urotni\u010dki karakter zbog \u2013 mo\u017eda ne sasvim neopravdane \u2013 paranoje Kralja Sunca koji je posvuda vidio urote uperene protiv njega. U Njema\u010dkoj je, pak, situacija bila sasvim druk\u010dija i masonerija je imala \u0161irinu i slobodu djelovanja, te je uskoro okupila dru\u0161tvenu prosvjetiteljsku elitu u vidu znanstvenika, umjetnika, naprednih velika\u0161a, pa i samog pruskog kralja Fridrika Velikog. Naj\u010de\u0161\u0107e se radilo o ljudima koji su svojim djelovanjem poticali dru\u0161tveni napredak u smislu promicanja po\u0161tivanja morala (kako gra\u0111anskog, tako i poslovne etike), po\u0161tivanja zakona domicilne zemlje,&nbsp; promoviranja dobrotvornog rada i pomo\u0107i siroma\u0161nima, \u0161to su i danas odrednice slobodnozidarskog djelovanja. Njema\u010dki su masoni-prosvjetitelji dr\u017eali, a to je stav i mnogih dana\u0161njih slobodnih zidara, da kad dru\u0161tvo izgubi&nbsp;<em>vrlinu<\/em>&nbsp;\u2013 ili svoj hram, slijedi razdoblje jada i neuspjeha koje \u0107e se okon\u010dati tek povratkom i novom uspostavom&nbsp;<em>vrline<\/em>&nbsp;u zajednici.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"415\" height=\"640\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Chartresu.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3417\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Chartresu.jpg 415w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Chartresu-195x300.jpg 195w\" sizes=\"auto, (max-width: 415px) 100vw, 415px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Katedrala u Chartresu.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ve\u0107ini dana\u0161njih masonskih udru\u017eenja \u010dlanovi mogu biti samo mu\u0161karci s vjerom u Vrhovno bi\u0107e i besmrtnost du\u0161e, iako Rimska crkva ne gleda blagonaklono na slobodne zidare i zabranjuje svojim pripadnicima \u010dlanstvo u masonskim lo\u017eama. Ve\u0107ina lo\u017ea slijedi britansku tradiciju sa tri glavna stupnja \u2013 pripravnik, \u0161egrt i majstor, ali mo\u017ee ih biti vi\u0161e, kao u \u0161kotskom sustavu koji poznaje 33 stupnja upu\u0107enosti u \u201etajnu\u201c. Procjenjuje se kako je aktivno pedesetak tisu\u0107a lo\u017ea sa \u010dlanstvom od minimalno dva, do mo\u017eda \u010dak i vi\u0161e od \u0161est milijuna ljudi. Mnoge lo\u017ee imaju i brojne povezane organizacije posve\u0107ene nekom vidu filantropskog, ekolo\u0161kog, ili kakvog drugog korisnog djelovanja, tako da je rije\u010d o stvarno velikom me\u0111unarodnom udru\u017eenju sa nemalim financijskim potencijalom. Upravo njihova financijska mo\u0107 je ono \u0161to ljude \u010desto pla\u0161i i odbija od masona, a skop\u010dana s pravilom da se brata uvijek mora pomagati i nikad ne smije izdati, \u010desto izaziva negativne konotacije i daje krila \u201eteoreti\u010darima zavjere\u201c. Takav oblik me\u0111usobne odanosti \u010dlanova ponekad izazva probleme, izazivao ih je i izazivat \u0107e ih, iako bratov\u0161tine u pravilu paze da odobre samo kandidate koji su \u201eispravni\u201c ljudi. Svakako, misteriozna udruga mahom bogatih ljudi mo\u017ee zlouporabiti svoj mo\u0107 i utjecaj, a neke to i rade, iako naj\u010de\u0161\u0107e masonima usprkos. Od udru\u017eenja, koja to jesu samo zato \u0161to njihovi \u010dlanovi dijele odre\u0111ene vrijednosti, u ovom, zlokobnom smislu puno su opasnije interesne mre\u017ee. One nastaju zbog raznovrsnih osobnih dobitaka i probitaka njihovih \u010dlanova; nemaju zajedni\u010dke, ako uop\u0107e ikakve vrijednosti, ve\u0107 samo taktiziranje, a jedina im je ambicija ona osobna. Takve mre\u017ee danas postoje kako u dr\u017eavnoj birokraciji, tako i u privatnom biznisu, regulatornim tijelima, pa i samim politi\u010dkim strankama iz kojih biramo zastupnike-zakonodavce. Ali to \u0107emo ostaviti za neku drugu pri\u010du.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"680\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Kolnu.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3418\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Kolnu.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Kolnu-300x199.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Katedrala-u-Kolnu-768x510.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Katedrala u K\u00f6lnu.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za kraj, ostaje navesti samo nekolicinu od mnogih poznatih slobodnih zidara \u2013 mo\u017eda \u0107e vas poneki iznenaditi: Mustafa Kemal Atat\u00fcrk, Douglas MacArthur, Alexander Fleming, Glenn Ford, Benjamin Franklin, Giuseppe Garibaldi, Federico Garc\u00eda Lorca, Hermann Hesse, Vuk Karad\u017ei\u0107, Winston Churchill, Ludwig van Beethoven, Wolfgang Amadeus Mozart\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">[1]\u00a0Mai, Klaus-R\u00fcdiger,\u00a0<em>Mo\u0107 iz tame. Tajna dru\u0161tva na djelu<\/em>, Rijeka, 2006., str. 82<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Slobodni zidari jedno su od najstarijih postoje\u0107ih tajnih dru\u0161tava. Otkuda dolaze, koja im je misija, u \u0161to vjeruju i \u010dime su povezani, neka su od klju\u010dnih pitanja za razumijevanje ovoga, a samim time i ve\u0107ine ostalih tajnih dru\u0161tava, \u010diji su masoni prototip. Rije\u010d je o strogo hijerarhijski organiziranom misti\u010dnom pokretu, nastalom u doba europskog prosvjetiteljstva. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":29,"featured_media":3412,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[819,821,820],"class_list":["post-3411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-masoni","tag-masonska-loza","tag-slobodni-zidari"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/29"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3411"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3419,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3411\/revisions\/3419"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}