{"id":3368,"date":"2010-07-07T18:50:00","date_gmt":"2010-07-07T16:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3368"},"modified":"2026-08-19T19:44:49","modified_gmt":"2026-08-19T17:44:49","slug":"prava-zena-kroz-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2010\/prava-zena-kroz-povijest\/","title":{"rendered":"Prava \u017eena kroz povijest"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest su pisali mu\u0161karci te zbog toga prevladavaju politi\u010dki i vojni doga\u0111aji u povijesnoj literaturi. Zanemaruju se \u017eene kao aktivne sudionice u oblikovanju civilizacije. Prevladavalo je mi\u0161ljenje da je aktivnost u javnom \u017eivotu mu\u0161ka uloga, dok je privatnost doma domena \u017eene. U literaturi se spominju mu\u0161ki lovac, mu\u0161ki obrtnik, mu\u0161ki umjetnik\u2026 te mo\u017eemo do\u0107i do zaklju\u010dka da su mu\u0161karci jedini nositelji svake vrste napretka tijekom povijesti. Istina je da su \u017eene u svim razdobljima bile aktivne ali je to velikim dijelom zaboravljeno i zanemareno. \u017dene su obavljale niz djelatnosti i vje\u0161tina koje su razvijale i generacijama prenosile. Malo je \u017eena dospjelo u povijesne knjige, \u201displivale\u201d bi samo u pomanjkanju mu\u0161karaca na vode\u0107im polo\u017eajima (npr. Kleopatra, Ivana Orleanska, Elizabeta I.).<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prapovijest<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest \u010dovje\u010danstva po\u010dinje sa \u017eenom. Znanost smatra da su \u017eene izvorni, prvi spol jer se klju\u010dni genetski podaci proslje\u0111uju i prenose isklju\u010divo preko \u017eene. Ona je nosila prvi ljudski kromosom, njena je evolucijska prilagodba osigurala opstanak i uspjeh vrste, njena maj\u010dinska briga stvorila je u ljudskom mozgu poticaj za razvoj komunikacije i dru\u0161tvene organizacije. \u017denin rad i njene vje\u0161tine su bile klju\u010dne za sudbinu ljudske vrste.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dene u prapovijesti \u017eivjele su kratko, umirale su prije 20-te godine \u017eivota, rijetko do\u017eivljavale 40-te, a te\u0161ko radile od jutra do mraka. U tom kratkom \u017eivotnom vijeku \u017eene su razvile golem raspon djelatnosti i vje\u0161tina:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>sakupljanje hrane<\/li>\n\n\n\n<li>skrb za djecu<\/li>\n\n\n\n<li>ko\u017earstvo i izrada odjevnih predmeta i posuda od \u017eivotinjske ko\u017ee<\/li>\n\n\n\n<li>kuhanje<\/li>\n\n\n\n<li>lon\u010darstvo<\/li>\n\n\n\n<li>oblikovanje perli i ukrasa od zubi i kosti<\/li>\n\n\n\n<li>podizanje skloni\u0161ta<\/li>\n\n\n\n<li>izrada oru\u0111a raznih namjena<\/li>\n\n\n\n<li>uporaba biljaka i trava za medicinske svrhe<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za razliku od sje\u010diva sjekira, vr\u0161aka koplja i strijela, jako je malo \u017eenskog oru\u0111a pre\u017eivjelo da svjedo\u010di o \u017eenskoj sposobnosti i domi\u0161ljatosti. Svaka je \u017eena morala posjedovati nekakvu torbu za sakupljanje plodova. Njihov se teret sastoji od trava, li\u0161\u0107a, bobica, korijena, mrava, gu\u0161tera, pu\u017eeva, \u017eabi, jaja, li\u010dinki, skakavaca\u2026 \u017dena se vra\u0107ala ku\u0107i sa sakupljenim plodovima i morala te sirovina pretvoriti u ne\u0161to nalik na jestiv obrok. Tako\u0111er su \u017eene morale izumiti i nekakvu nosiljku za dijete jer nije u plemenu postojala starija skupina \u017eena koje bi pazile djecu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Glavni argument o va\u017enosti lovca za povijest \u010dovje\u010danstva je bila tvrdnja da je mu\u0161ki lov u skupini zahtijevao dodatnu vje\u0161tinu u komunikaciji i dru\u0161tvenoj organizaciji te tako poticao razvoj slo\u017eenijih funkcija u mozgu. Me\u0111utim, \u017eenski izum dijeljenja hrane unutar plemena i skrb za djecu morao je biti jednako zna\u010dajan korak u razvoju suradnje unutar plemena. Odgoj djece i dru\u017eenje s drugim majkama tako\u0111er je pove\u0107avalo kvocijent inteligencije.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text is-stacked-on-mobile\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"585\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/prapovijesne-lovkinje-1024x585.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1596 size-full\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/prapovijesne-lovkinje-1024x585.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/prapovijesne-lovkinje-300x171.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/prapovijesne-lovkinje-768x439.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/prapovijesne-lovkinje.jpg 1180w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najnovija istra\u017eivanja su pokazala da su \u017eene sudjelovale u lovu znatno \u010de\u0161\u0107e nego se to ranije mislilo. <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/zene-u-prapovijesnom-lovu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Pro\u010ditaj vi\u0161e o novim istra\u017eivanjima<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U tim prvim primitivnim dru\u0161tvima \u017eene su bile mnogo manje potla\u010dene nego u kasnijim dru\u0161tvima. Tamo gdje je opstanak skupine glavni dnevni zadatak, \u017eenska je jednakost nagla\u0161ena. U plemenskim skupinama \u017eene imaju suvi\u0161e va\u017enu ulogu kao dobavlja\u010dice hrane da bi ih se podjarmljivalo ili im se branio rad i sloboda. Primjer su i dana\u0161nja plemena u brazilskoj pra\u0161umi ili na Novoj Gvineji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dakle, od samog po\u010detka&nbsp; uloga prvih \u017eena bila je ve\u0107a, a njihov doprinos ljudskoj evoluciji va\u017eniji nego \u0161to je ikada prihva\u0107eno.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Stari vijek<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U primitivnim dru\u0161tvima vjerovalo se da je \u017eena bo\u017eansko, a ne ljudsko bi\u0107e, obdarena najva\u017enijom mo\u0107i na svijetu-ra\u0111anjem. Smatralo se da se djeca jednostavno ra\u0111aju \u017eenama, i samo su \u017eene mogle stvoriti novi \u017eivot pa su u skladu s time i \u0161tovane. Zatim je otkriveno na\u010delo razmno\u017eavanja te po\u010dinje dominacija mu\u0161karaca. \u017dene gube svaku dru\u0161tvenu ulogu osim ra\u0111anja djece.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mnogi starovjekovni zakonici bave se i pravima \u017eena. Jedan od najstarijih i najbolje sa\u010duvanih je\u00a0<strong>Hamurabijev zakonik<\/strong>\u00a0iz 17. st. pr.n.e. iz Babilona. Prema tom zakoniku koji je\u00a0 poznat po na\u010deli \u201doko za oko, zub za zub\u201d, \u017eena u braku zadr\u017eava miraz u svom vlasni\u0161tvu do svoje smrti, nakon toga ga naslje\u0111uju djeca, ali njime u toku braka upravlja mu\u017e. Tako\u0111er je mu\u017e du\u017ean u slu\u010daju razvoda, kada \u017eena doka\u017ee da je mu\u017e krivac za razvod, uzdr\u017eavati \u017eenu i djecu. Ali u slu\u010daju da \u017eena javno poni\u017eava mu\u017ea ili je rastro\u0161na mu\u017e je mo\u017ee pretvoriti u robinju i uzeti drugu \u017eenu. Tako\u0111er mu\u017e ima pravo na mjestu ubiti \u017eenu nevjernicu.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U staroj Gr\u010dkoj i Rimu \u017eene su svedene na polo\u017eaj malo bolji od ropskog. Gr\u010dki zakonodavac Solon iz 6. st.pr.n.e. zabranio je \u017eenama izlazak iz ku\u0107e no\u0107u, zbog \u010dega im je i danju sve vi\u0161e bilo ograni\u010deno kretanje. \u017dene u Sparti, za razliku od \u017eena u ostalim gr\u010dkim gradovima, imale su pravo na posjed i ve\u0107u slobodu kretanja, iz jednostavnog razloga \u0161to je Sparta organizirana kao vojni\u010dki grad-dr\u017eava gdje se mu\u0161karci ve\u0107i dio svog \u017eivota pripremaju za rat, te je \u017eena gospodarica ku\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U starom Rimu otac obitelji je imao vlast nad sinovima i k\u0107erima, bez obzira na njihovu \u017eivotnu dob. Tako\u0111er je bio vlasnik svega \u0161to je porodica posjedovala. Rimljanke nisu imale politi\u010dka prava, ali su u privatnom pravu mogle posjedovati i naslje\u0111ivati imovinu, sklapati ugovore te tu\u017eiti i biti tu\u017eene. Vlast nad k\u0107erkom najprije ima otac, kasnije njezin mu\u017e kojeg joj izabere otac. \u017dene su smatrane pravno i poslovno nesposobne i stavljane su u kategoriju s robovima, strancima, maloumnicima i senilnim osobama. Ograni\u010davanje \u017eena u gra\u0111anskim pravima opravdavali su rije\u010dima: \u201dzbog prevrtljivosti njihove pameti\u201d.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"223\" height=\"288\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/hipatija.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3375\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Hipatija<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, nisu sve \u017eene pristale na robovski \u017eivot i mnoge su ostavile trag u povijesti. Grkinja\u00a0<strong>Agnodika<\/strong>\u00a0(4. st. pr. n.e.) smatra se prvom poznatom ginekologinjom na svijetu. Lije\u010dila je \u017eene preru\u0161ena u mu\u0161karca te je zbog svojih lije\u010dni\u010dkih uspjeha optu\u017eena da zavodi svoje pacijentice. Na sudu je otkrila da je \u017eena i oslobo\u0111ena je optu\u017ebi. Povjesni\u010dari Agnodiku tretiraju kao pri\u010du \u010dija je povijesnost sporna, a ne kao sigurno dokumentiranu lije\u010dnicu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hipatija<\/strong>\u00a0iz Aleksandrije (oko 355.\u2013415.) bila je filozofkinja, matemati\u010darka i u\u010diteljica neoplatoni\u010dke \u0161kole. Djelovala je u Aleksandriji i u\u017eivala velik ugled me\u0111u u\u010denicima i pripadnicima gradske elite. Godine 415. ubila ju je skupina kr\u0161\u0107anskih napada\u010da u ozra\u010dju politi\u010dkih i vjerskih sukoba u gradu. Njezinu smrt zato nije opravdano tuma\u010diti samo kao sukob religije i znanosti, iako je Hipatija poslije postala simbol obrazovanih \u017eena i slobode mi\u0161ljenja..<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Aspazija <\/strong>iz Mileta je nazvana \u201dprvom damom Atene\u201d jer se borila za \u0161kolovanje \u017eena. Koristila se pravom ne-Grkinje i oglu\u0161ila se na pravila da \u017eena mora biti kod ku\u0107e te je podu\u010davala \u017eene u njihovim ku\u0107ama. Ni najstro\u017ea ograni\u010denja nisu mogla sprije\u010diti privatno u\u010denje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mnoge su \u017eene u starom vijeku poznate kao vladarice ili su utjecale na vlast preko svojih sinova ili mu\u017eeva. Poznate egipatske kraljice Hat\u0161epsut i Kleopatra vladale su samostalno. Kleopatra se smatra i najslavnijom \u017eenom staroga vijeka. Bizantska carica Teodora (6.st.) ostvarila je bajku o Pepeljugi. Bila je cirkuska zvijezda i kurtizana, ali se uspjela udati za princa Justinijana, bizantskog prijestolonasljednika, kasnijeg cara, te postala najutjecajnijom bizantskom caricom svih vremena. Izborila se za to da se donesu zakoni koji su \u017eenama davali pravo na imovinu, naslje\u0111ivanje i razvod.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Srednji vijek<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U srednjem vijeku u Europi Crkva i sve\u0107enstvo ima veliku ulogu u \u017eivotu ljudi. Katoli\u010dka crkva, kao i ostale velike monoteisti\u010dke religije, pripisuju \u017eenama \u0161utnju i pasivnu podlo\u017enost mu\u0161karcu. \u017denama je oduzeto pravo izbora mu\u017ea, uskra\u0107ivana im je sigurnost unutar braka (razvod je mu\u0161ka povlastica), isklju\u010dene su iz javnih djelatnosti, progla\u0161ene manje vrijednima, postale vlasni\u0161tvo mu\u0161karaca\u2026 Uloga \u017eene je odgoj djece i upravljanje ku\u0107om. Zbog u\u010destale smrti pri poro\u0111aju stopa smrtnosti \u017eena bila je vi\u0161a nego kod mu\u0161karaca. I u slu\u010daju komplikacije radije se spa\u0161avalo dijete nego majka. Djevoj\u010dice su bile manje \u017eeljene prilikom ro\u0111enja. U seoskim podru\u010djima kra\u0107e je zvonilo crkveno zvono kada se krstila djevoj\u010dica, kao i kada se sahranjivala \u017eena. Dakle, i zvu\u010dni svijet je bio spolno odre\u0111en.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017denama se obja\u0161njavalo da su drugorazredne spram mu\u0161karaca, ali \u017eene su \u010desto bile tvrdoglave i odbijale se miriti s vlastitom pod\u010dinjeno\u0161\u0107u, \u0161to su mu\u0161karci smatrali znakom njene nerazumnosti. \u201dJedina dobra \u017eena je tiha \u017eena.\u201d To je poslovica koja se mo\u017ee \u010duti na svim jezicima svijeta. \u017dene koje nisu po\u0161tivale zakon \u0161utnje u srednjem vijeku bile su ka\u017enjavane. Tako\u0111er je izumljena i stolica za potapanje, drvena stolica u\u010dvr\u0161\u0107ena na vrh duge motke na obali vode, kojom su \u017eene potapane u vodu ili mulj, pri \u010demu su se nerijetko utapale.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"265\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/spaljivanje-vjestica.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3377\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/spaljivanje-vjestica.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/spaljivanje-vjestica-300x167.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dene su od pamtivijeka pod teretom zabrane znanja. Budu\u0107i da je sveto, znanje je privilegija Boga i mu\u0161karca. Crkva nadalje zabranu znanja kod \u017eena obja\u0161njava time \u0161to mu\u0161karci imaju ve\u0107e glave, a time i ve\u0107e mozgove i vi\u0161e razuma od \u017eena. Knjige bi dalje kvarile \u017eenske mozgove koji su sami po sebi slabi. Obrazovanje \u017eena ne donosi ekonomske prednosti, ve\u0107 mo\u017ee izazvati izravnu ekonomsku \u0161tetu, jer nitko ne \u017eeli o\u017eeniti \u017eenu koja je pametnija od mu\u0161karca, \u0161to bi izazvalo bra\u010dnu neslogu. I europska sveu\u010dili\u0161ta donose zakone kojima se zabranjuje upis \u017eena. Brojna srednjovjekovna djela isti\u010du nedostatke \u017eena-nesposobnost, prevrtljivost, pasivnost, zavodni\u0161tvo. \u017dene su u to doba pla\u0107ale visoku cijenu za nedostatak u\u010denosti. Njihova neupu\u0107enost slu\u017eila je kao potvrda manje vrijednosti i izlagala ih je zlostavljanju, mu\u010denju i \u010dak ubojstvima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Europski srednjovjekovni samostani su bili jedini odobreni put za bijeg od tiranije prisilnih brakova. Mnoge \u017eene se povla\u010de u samostane nakon \u0161to bi podigle obitelj. To se smatralo \u201dsporazumnim razvodom\u201d i jedinim izlazom iz braka. \u017dene koje su vodile samostane mogle su se kretati u javnosti, preuzimati odgovornost i pokretati promjene. Redovnice su bile vi\u0161e od politi\u010darki, bile su poslovne \u017eene, lije\u010dnice, u\u010diteljice, feudalke na \u010delu neovisnih imanja, upravljale razli\u010ditim djelatnostima (proizvodnja hrane, rje\u0161avanje sporova\u2026).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Srednji vijek \u010desto se povezuje sa <strong>spaljivanjem vje\u0161tica<\/strong>, premda su se najve\u0107i progoni vje\u0161tica u Europi odvijali po\u010detkom novoga vijeka, osobito u 16. i 17. stolje\u0107u. U srednjovjekovnim statutima i drugim pravnim izvorima ipak postoje odredbe protiv \u010daranja i magijskih praksi. Me\u0111u optu\u017eenima bilo je i \u017eena koje su se bavile lije\u010denjem, primaljstvom ili poznavanjem ljekovitih biljaka, ali nije opravdano sve progonjene \u017eene smatrati u\u010denim iscjeliteljicama. Optu\u017ebe su zahva\u0107ale \u017eene razli\u010dite dobi i dru\u0161tvenog polo\u017eaja, a \u010desto su proizlazile iz lokalnih sukoba, straha, praznovjerja i vjerovanja u \u0161tetnu magiju. Poznavanje ljekovitog bilja moglo je imati va\u017enu ulogu u svakodnevnom \u017eivotu, ali nema dovoljno dokaza za tvrdnju da su \u201evje\u0161tice\u201d sustavno raspolagale znanjem koje je nadma\u0161ivalo tada\u0161nje lije\u010dnike.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Novi vijek<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rad \u017eena i njihov \u017eivot uziman je zdravo za gotovo. To je razlog za\u0161to u zapisima nema \u017eena. Slu\u017ebeni spisi pomno bilje\u017ee godi\u0161nje prinose ratara, ali se ne pita koliko je toga proizvedeno zahvaljuju\u0107i \u017eenskom radu. Budu\u0107i da je \u017eena pripadala mu\u017eu, pripadali su mu i njezin rad i njegovi plodovi. U priru\u010dnicima s po\u010detka novoga vijeka popisani su poslovi koje sve djevojke moraju nau\u010diti do svoje udaje \u2013 presti, tkati, \u0161iti i izra\u0111ivati odjevne predmete svih vrsta, kuhati, brinuti se o vrtu i doma\u0107im \u017eivotinjama\u2026 O\u010dito je odrastanje u \u017eenu bio beskrajan posao. Budu\u0107i da je dvanaest godina sve do 19.st. bila donja dobna granica za udaju u cijeloj Europi, mada je stvarna dob udaje bila ne\u0161to vi\u0161a, te su djevoj\u010dice zacijelo bile jako zaposlena djeca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Engleskoj se od 16. st. koristila naprava zvana \u201dbrnjica za jezi\u010davke\u201d (<em>bridle\/brank<\/em>). To je bila \u017eeljezna naprava, u\u010dvr\u0161\u0107ena preko glave i lica, s velikim \u017eeljeznim \u010depom i jezi\u010dcem uguranim u usta tako da ih ranjava do krvi. S brnjicom na glavi jezi\u010dave \u017eene bi vodili ulicom na uzici.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"335\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/nosacice-ugljena.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3378\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/nosacice-ugljena.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/nosacice-ugljena-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Nosa\u010dice ugljena<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U gradskim spisima bilje\u017eene su samo djelatnosti onih \u017eena koje su odudarale od ve\u0107ine, npr. udovice koje su se nastavile baviti obrtom pokojnog mu\u017ea. U spisima o poreznim obveznicima u gradovima \u017eene se spominju u 10-15%. One su hljebarice, mesarice, mlinarice, gostioni\u010darke, tkalje, dojilje\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon otkri\u0107a Novoga svijeta po\u010dinje iseljavanje Europljana, ali dugoro\u010dno naseljavanje diljem svijeta nije bilo mogu\u0107e bez \u017eenske pomo\u0107i. Iz Starog svijeta su slane djevojke u Novi svijet da budu supruge. Prvi guverner kolonije Cape, nizozemski pukovnik Van Riebeck, zgra\u017eao se nad nesposobno\u0161\u0107u svojih ljudi da se brinu za stoku, rade maslac i sir i da se brinu za sebe. Zato je tra\u017eio da mu se hitno po\u0161alju djevojke iz siroti\u0161ta u Amsterdamu i Roterdamu. Engleska je na vrijeme prepoznala problem, te su osnovane tvrtke koje su se bavile tra\u017eenjem i slanjem djevojaka u Novi svijet. Ali bez obzira na obrazovanje, prema tim djevojkama i \u017eenama koje putuju u Novi svijet pona\u0161ali su se kao prema robi. Primarna zada\u0107a \u017eena u&nbsp; kolonijama bila je stvaranje djece, zbog velike smrtnosti. Ve\u0107ina poslovnih \u017eena u kolonijama bavila se trgovinom, ali trguju najprije robom koja im je pri ruci \u2013 svojim tijelom. \u017denske doseljenice u kolonije su bar donekle imale mogu\u0107nost izbora u \u017eivotu, za razliku od uro\u0111enica, koje se nalaze na samom dnu dru\u0161tvene ljestvice i prema kojim su se pona\u0161ali kao prema ropkinjama.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"409\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/kolonije.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3380\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/kolonije.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/kolonije-300x258.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u2018Tipi\u010dni \u017eenski poslovi\u2019 u Novome svijetu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 18. stolje\u0107u u Velikoj Britaniji ugljen i para promijenili su proizvodnu tehnologiju ali i \u017eivote \u017eena. Industrijska revolucija je imala nepovoljan u\u010dinak na \u017eenske \u017eivote \u2013 dvostruki rad (u tvornici i doma\u0107instvu), naporan rad u nehumanim uvjetima, manje pla\u0107en rad od mu\u0161karaca, \u010de\u0161\u0107i zdravstveni problemi i \u010de\u0161\u0107e ozljede na radu zbog \u0161ire odje\u0107e. U Velikoj Britaniji za isti posao mu\u0161karac dobiva 8 penija dnevno, a \u017eena 6 penija. To se obja\u0161njavalo time da su niske nadnice trebale \u017eene zadr\u017eati doma da ne oduzimaju mu\u0161karcima posao. A po drugoj strani \u017eene su poslodavcima isplativije jer su poslu\u0161nije i jednako djelotvorne kao mu\u0161karci. Najopasniji posao u kojem su sudjelovale \u017eene, ali i djeca, je iskapanje ugljena. \u017dene bi u \u010detrnaestsatnom radnom danu propuzale 15-30 km i iznijele 1-2 tone ugljena. Smrtnost tih \u017eena bila je velika, a \u017eivotni vijek kratak. Osim toga, svakodnevno su se morale suo\u010davati i s omalova\u017eavanjem \u010dak i fizi\u010dkim ka\u017enjavanjem i seksualnim napastovanjem od strane svojim nadzornika. Smje\u0161taj radnica je \u010desto bio vezan uz mu\u017eev posao, da bi s njegovom smr\u0107u nestao i njezin krov nad glavom. Zato je u gradovima porastao broj \u017eena skitnica i \u017eena samoubojica.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"261\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/zene-franc-rev.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3381\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/zene-franc-rev.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/zene-franc-rev-300x165.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Pari\u017eanke se kre\u0107u prema Versaillesu (listopad 1789.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detak borbe \u017eena za prava glasa je&nbsp;<strong>Francuska revolucija<\/strong>. Pari\u017eanke su \u010dinile veliki dio snaga koja je 1789. pokrenula revoluciju zbog gladi u gradu. \u017dene su krenule u pohod na dvorac Versailles, u kojem se nalazila kraljevska obitelj, usput plja\u010dkaju\u0107i trgovine i gostionice. Tako\u0111er su sudjelovale i u napadu na tvr\u0111avu Bastillu. To nije bilo prvo aktivno sudjelovanje \u017eena u nekoj revoluciji (Amerikanke su sudjelovale u ameri\u010dkom ratu za neovisnost), ali je tada prvi put javno i glasno izre\u010deno da i \u017eene moraju dobiti odre\u0111ena prava. Godine 1791. Olympe de Gouges, glumica i spisateljica, objavila je Deklaraciju o pravima \u017eena koja po\u010dinje re\u010denicom \u201dSva \u017eenska bi\u0107a ra\u0111aju se slobodna i jednaka mu\u0161karcima u dostojanstvu i pravima\u2026\u201d Ona tra\u017ei pravo na obrazovanje i politi\u010dka prava, jer smatra da neobrazovanost \u017eena mu\u0161karcima pru\u017ea opravdanje da im uskrate politi\u010dka prava i ve\u0107e nadnice. \u017dene su jednake u pravima samo na strati\u0161tu pa trebaju imati pravo i da budu izabrane u parlament. I sama autorica Deklaracije je zavr\u0161ila na strati\u0161tu jer je kritizirala pogubljenje kralja Luja XVI. Dakle, pitanje prava \u017eena je postavljeno glasno i nakon toga po\u010dinje borba za prava \u017eena.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Borba za prava \u017eena<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1848. u Seneca Falls u SAD-u odr\u017ean je prvi skup o \u017eenskim pravima na kojem je donijeta <strong>Deklaracija o pravima i osje\u0107ajima<\/strong> (<em>Declaration of Sentiments<\/em>). \u017dene su u Deklaraciji tra\u017eile pravo raspolaganja svojom imovinom, starateljstvo nad djecom u slu\u010daju razvoda, pro\u0161irene mogu\u0107nosti razvoda braka, bolji pristup obrazovanju i mogu\u0107nost zaposlenja i naravno, pravo glasa. Amerikanke, svojim glasnim tra\u017eenjem \u017eenskih prava postaju uzor Europljankama, koje tek organiziranu borbu po\u010dinju 60-ih godina 19. st. u Engleskoj. Tada dobivaju pravo glasa na najni\u017eem nivou, u op\u0107inama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sredinom 19. st. \u017eene se po\u010dinju upisivati na medicinske fakultete u europskim dr\u017eavama. Ali moraju ulagati u obrazovanje duplo vi\u0161e truda nego njihovi mu\u0161ki kolege, jer imaju posebne usmene ispite. Osim toga, mogu se baviti medicinom samo u partnerstvu s mu\u0161kim lije\u010dnikom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugoj polovici 19.st. u Engleskoj su osnovane <strong>sufra\u017eetkinje<\/strong>, pokret za \u017eenska prava. Najpoznatija predvodnica\u00a0<strong>Emmeline Pankhurst<\/strong>\u00a0s po\u010detka 20.st., koja je organizirala brojne demonstracije i vi\u0161e puta uhi\u0107ivana.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"329\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/pankhurst.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3382\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/pankhurst.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/pankhurst-300x208.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Uhi\u0107enje Emmeline Pankhurst u velja\u010di 1908. godine<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi svjetski rat mijenja stvari. U ratu mu\u0161karci se bore, a \u017eene ih njeguju, i\u0161\u010dekuju, oplakuju. Ali istovremeno se ubacuju u mu\u0161ka podru\u010dja i zanimanja, upravljaju plugovima, automobilima, tramvajima, izra\u0111uju granate u tvornicama oru\u017eja, upravljaju svojim prora\u010dunom, rukuju novcem, primaju pla\u0107u, prosvjeduju za njihovo pove\u0107anje, posvuda se kre\u0107u, pu\u0161e, daju sebi slobodu. Nakon rata postoji \u017eelja za uspostavljenjem starog poretka i \u017eene su bile poticane da se vrate ku\u0107ama, jer doma\u0107instvo trpi ako se \u017eene bave drugim stvarima i otimaju mu\u0161karcima posao. U razdoblju nakon rata nekoliko je europskih dr\u017eava dalo \u017eenama pravo glasa (Velika Britanija, Poljska, Biv\u0161i SSSR, Njema\u010dka\u2026), iako je <strong>Novi Zeland <\/strong>ve\u0107 <strong>1893. <\/strong>dao \u017eenama pravo glasa. Ali tek nakon Drugoga svjetskog rata \u017eene \u0107e u svijetu masovnije dobiti pravo glasa. Kratkoro\u010dno \u017eene nisu imale koristi od dobivanja prava glasa jer dru\u0161tveni stavovi i vrijednosti i dalje diskriminiraju \u017eene. Mu\u0161karci i dalje odlu\u010duju o \u017eenskom radu i njihovoj imovini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U SSSR-u izme\u0111u dva svjetska rata mo\u017ee se pratiti promjena odnosa\u00a0 prema \u017eenama. Zbog manjka radne snage nakon Prvoga svjetskog rata \u017eene su poticane ali i prisiljavane da rade u industriji. Zakonom o braku, obitelji i skrbni\u0161tvu iz 1926. g. smanjena je va\u017enost obitelji, pojednostavljuje se razvod i \u017eene imaju pravo pobaciti. SSSR je time postala prva dr\u017eava u svijetu koja je ozakonila poba\u010daj. Ali nakon gladnih godina po\u010detkom 30-ih i milijuna mrtvih, \u017eene su poticane da imaju \u0161to vi\u0161e djece, te je ote\u017ean razvod i zabranjen poba\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Njema\u010dkoj je nakon Prvoga svjetskog rata Weimarski ustav dao \u017eenama pravo glasa. Nacisti\u010dka diktatura uni\u0161tila je demokratski izborni sustav za sve gra\u0111ane, ali nije donesena posebna mjera kojom je samo \u017eenama oduzeto bira\u010dko pravo. \u017dene su glasale i na izborima po\u010detkom 1930-ih, a \u017eene i mu\u0161karci sudjelovali su i u nacisti\u010dkim plebiscitima koji nisu bili slobodni ni po\u0161teni. Hitler je emancipaciju \u017eena nazvao simptomom izopa\u010denosti koja je posljedica frustracije i neispravnosti spolnih \u017elijezda. Vrijedi napomenuti da je unato\u010d tome oko 13 milijuna \u017eena aktivno sudjelovalo u nacisti\u010dkim organizacijama.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"356\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/muski-poslovi.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3383\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/muski-poslovi.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/muski-poslovi-300x225.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Tijekom rata \u017eene su preuzele tipi\u010dne mu\u0161ke poslove poput popravka automobila na fotografiji<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ulazak \u017eena u politiku i vlast u svijetu bio je jako spor. Prva \u017eena u povijesti SAD-a koja se kandidirala za predsjednicu 1872. g. bila je <strong>Victoria Woodhull<\/strong>. Bila je prva \u017eena burzovni posrednik Wall Streeta i prva \u017eena koja je govorila u Kongresu. U svojoj kampanji za predsjednicu dr\u017eave zagovarala je osamsatno radno vrijeme, programe o dru\u0161tvenoj skrbi, jednako obrazovanje za \u017eene i naravno, pravo glasa. U svojim je zahtjevima bila daleko ispred svoga vremena. Podr\u0161ku od \u017eena na izborima nije mogla dobiti jer one nisu imale pravo glasa u to vrijeme. A i da je bila izabrana ne bi je mogli proglasiti jer nije imala 35 godina, \u0161to je uvjet za predsjednika SAD-a. Sama je financirala svoju kampanju dok nije bankrotirala. Postala je nacionalni skandal i predmet poruge.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"241\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/bandaranaike-ghandi-bhutto.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3384\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/bandaranaike-ghandi-bhutto.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/bandaranaike-ghandi-bhutto-300x152.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Bandaranaike, Ghandi i Bhutto<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od druge polovice 20. st. sve vi\u0161e \u017eena ulazi u politiku i na vode\u0107e polo\u017eaje u dr\u017eavama. <strong>Prva premijerka u povijesti<\/strong> je <strong>Sirimavo Bandaranaike<\/strong>, premijerka \u0160ri Lanke od 1960.godine. <strong>Indira Ghandi <\/strong>1966. g. postaje premijerka Indije, a 1982. <strong>Benazir Bhutto<\/strong> u Pakistanu, a <strong>Margaret Thatcher<\/strong> u Velikoj Britaniji. Prva demokratski izabrana na predsjedni\u010dku du\u017enost neposrednim nacionalnim izborima je <strong>Vigdis Finnbogadottir<\/strong>, predsjednica Islanda od 1980. godine. Prema podatcima UN-a na dan 1. sije\u010dnja 2026. \u017eene su bile predsjednice dr\u017eave i\/ili vlade u 28 dr\u017eava. \u017dene su \u010dinile 27,5 % zastupnika u nacionalnim parlamentima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">UN od svog osnivanja 1945. g. donosi dokumente protiv diskriminacije \u017eena ali ti dokumenti nisu bitno promijenili polo\u017eaj \u017eena. Prava \u017eena i dalje se kr\u0161e u svim dijelovima svijeta jer mjere sankcioniranja nisu predvi\u0111ene zakonima UN-a.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"395\" height=\"279\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/hijab.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3385\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/hijab.jpg 395w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/hijab-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 395px) 100vw, 395px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Tradicionalne muslimanke pokrivaju cijelo tijelo (osim eventualno lica, ruke i stopala)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160to zna\u010di biti \u017eena u 21.st. ovisi o tome gdje ste se rodili i gdje \u017eivite. Na Zapadu su \u017eene u drugoj polovici 20.st. postigle najve\u0107i napredak nego u proteklih nekoliko tisu\u0107a godina, ali mu\u0161karci jo\u0161 uvijek imaju vode\u0107u ulogu u zakonu, politici, poslovanju i industriji. \u201d\u017denska prava\u201d jo\u0161 nisu dosegla jednakost s \u201dljudski pravima\u201d, odnosno s pravima koje mu\u0161karci prisvajaju i primjenjuju na sebe. \u017dene su potpla\u0107ene za posao koji obavljaju u odnosu na mu\u0161karce, \u010desto su \u017ertve zlostavljanja, vrlo te\u0161ko dolaze do va\u017enijih radnih mjesta. \u017dene su bolje pla\u0107ene samo u manekenstvu i prostituciji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na Istoku je polo\u017eaj \u017eena daleko gori nego na Zapadu. \u017denama se uskra\u0107uje obrazovanje, zdravstvena za\u0161tita i pravo glasa, mada su prema zakonima dobile pravo glasa, osim u jo\u0161 nekoliko dr\u017eava svijeta. U zadnjih nekoliko godina \u017eene u islamskim zemljama ulaze u parlamente, ali je njihova tradicija jo\u0161 uvijek veoma jaka, pa se i dalje primjenjuju stoljetne kazne za prekr\u0161aje, kao kamenovanje i ubojstvo \u017eena iz \u010dasti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mada su raznim deklaracijama prava \u017eena postale nedjeljivi dio ljudskih prava, realnost je druga\u010dija. Da bi se krenulo s napretkom na podru\u010dju \u017eenskih prava trebalo bi najprije educirati \u017eene da bi se upoznale s pravima koje im jam\u010di Ustav i me\u0111unarodno pravo.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group has-border-color has-palette-color-4-border-color has-pale-cyan-blue-background-color has-background is-layout-constrained wp-container-core-group-is-layout-d8123e89 wp-block-group-is-layout-constrained\" style=\"border-style:dotted;border-width:2px;border-top-left-radius:10px;border-top-right-radius:10px;border-bottom-left-radius:10px;border-bottom-right-radius:10px;padding-top:var(--wp--preset--spacing--30);padding-right:var(--wp--preset--spacing--30);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--30);padding-left:var(--wp--preset--spacing--30)\">\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Polo\u017eaj \u017eena nakon \u010detvrtine 21. stolje\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine <strong>2026. prava \u017eena i dalje su daleko od univerzalno zajam\u010denih<\/strong>, a u nekim se dr\u017eavama bilje\u017ei dramati\u010dno nazadovanje. Najte\u017ee je stanje u <strong>Afganistanu<\/strong>, gdje su talibanske vlasti \u017eene gotovo potpuno uklonile iz javnog \u017eivota, ograni\u010davaju\u0107i im obrazovanje, rad, kretanje i politi\u010dko sudjelovanje, dok UN Women to opisuje kao najte\u017eu krizu \u017eenskih prava na svijetu. U Iranu \u017eene i dalje trpe sustavnu pravnu diskriminaciju i prisilno pokrivanje, uz ka\u017enjavanje onih koje mu se protive. Istodobno <em>UN Women<\/em> upozorava na globalno ja\u010danje organiziranog otpora feminizmu i rodnoj ravnopravnosti. <\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6acc271facdd9&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6acc271facdd9\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"454\" height=\"454\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Zagreb2024-hod.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3395\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Zagreb2024-hod.jpg 454w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Zagreb2024-hod-300x300.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/Zagreb2024-hod-150x150.jpg 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 454px) 100vw, 454px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"600\" height=\"372\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/klecavci.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3398\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/klecavci.jpg 600w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2010\/07\/klecavci-300x186.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Takvi su prijepori vidljivi i u Hrvatskoj: <strong>Hod za \u017eivot<\/strong> otvoreno tra\u017ei zakonsku za\u0161titu \u017eivota od za\u010de\u0107a, \u0161to bi zna\u010dilo ograni\u010davanje postoje\u0107eg prava na poba\u010daj, dok se na trgovima redovito odr\u017eavaju mu\u0161ke molitve za \u201e\u010dednost u odijevanju i pona\u0161anju \u017eena\u201d te za \u201eduhovni autoritet mu\u0161karaca u obitelji\u201d. Povijest \u017eenskih prava zato nije zavr\u0161ena pri\u010da o stalnom napretku, nego i povijest prava koja se mogu ponovno dovesti u pitanje. * (autor teksta o aktualnom stanju je M. Hajdarovi\u0107).<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povijest su pisali mu\u0161karci te zbog toga prevladavaju politi\u010dki i vojni doga\u0111aji u povijesnoj literaturi. Zanemaruju se \u017eene kao aktivne sudionice u oblikovanju civilizacije. Prevladavalo je mi\u0161ljenje da je aktivnost u javnom \u017eivotu mu\u0161ka uloga, dok je privatnost doma domena \u017eene. U literaturi se spominju mu\u0161ki lovac, mu\u0161ki obrtnik, mu\u0161ki umjetnik\u2026 te mo\u017eemo do\u0107i do [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":49,"featured_media":3372,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[36],"tags":[812,110,217,201,813,815,220,225,242,108,816,817,814],"class_list":["post-3368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-rodna-povijest","tag-emmeline-pankhurst","tag-feminizam","tag-gimna3","tag-gimna4","tag-hipatija","tag-hod-za-zivot","tag-medunarodni-dan-zena","tag-os7","tag-os8","tag-povijest-zena","tag-sufrazetkinje","tag-victoria-woodhull","tag-vjestice"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/49"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3368"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3406,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3368\/revisions\/3406"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}