{"id":3229,"date":"2026-08-17T21:31:44","date_gmt":"2026-08-17T19:31:44","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3229"},"modified":"2026-08-17T21:31:45","modified_gmt":"2026-08-17T19:31:45","slug":"kako-nastaje-mit-o-genocidnom-narodu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/kako-nastaje-mit-o-genocidnom-narodu\/","title":{"rendered":"Kako nastaje mit o \u201egenocidnom narodu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dru\u0161tvene mre\u017ee omogu\u0107ile su da povijesni sadr\u017eaji dopru do publike kakvu stru\u010dni \u010dasopisi i knjige gotovo nikada nisu imali. To je velika prilika za javnu povijest, ali istodobno i prostor u kojem se iskrivljene, dekontekstualizirane ili potpuno izmi\u0161ljene \u201epovijesne \u010dinjenice\u201c mogu \u0161iriti velikom brzinom. Posebno su problemati\u010dne objave koje pro\u0161lost ne koriste kako bi objasnile neki doga\u0111aj ili proces, nego kako bi suvremenim \u010ditateljima ponudile jednostavnog neprijatelja: drugi narod, naciju, vjeru ili dru\u0161tvenu skupinu.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dobar primjer takve zlouporabe pro\u0161losti predstavlja <a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/photo\/?fbid=1378347294388295&amp;set=a.593812896175076\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">tekst koji je Facebook stranica <strong>Kraljevina Hrvatska<\/strong> objavila 10. kolovoza 2026. <\/a>pod tezom da su \u201eSrbi jedini europski narod osu\u0111en za genocid\u201c. Slijedi duga\u010dak prikaz navodnih srpskih genocida od po\u010detka 19. stolje\u0107a do rata na Kosovu, uz tvrdnje o \u201esrpskoj \u0107udi\u201c, \u201egenocidnosti srpskog naroda\u201c i osobinama navodno usa\u0111enima tijekom stolje\u0107a osmanske vlasti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Problem takvog teksta nije samo u tome \u0161to sadr\u017eava pogre\u0161ne podatke. Mnogo je va\u017eniji na\u010din na koji od stvarnih povijesnih zlo\u010dina, neto\u010dnih tvrdnji i proizvoljnih brojki konstruira pri\u010du o nepromjenjivom karakteru jednoga naroda.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Rastavimo konstrukciju na sastavne dijelove<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Od po\u010dinitelja do cijeloga naroda<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva manipulacija sadr\u017eana je ve\u0107 u tvrdnji da je neki narod \u201eosu\u0111en za genocid\u201c. Me\u0111unarodni kazneni sudovi ne sude narodima. Sude pojedincima. Me\u0111unarodni sud pravde mo\u017ee utvr\u0111ivati odgovornost dr\u017eave prema me\u0111unarodnim konvencijama, ali ni tada ne utvr\u0111uje \u201ekrivnju naroda\u201c. Za genocid u Srebrenici pravomo\u0107no su osu\u0111eni konkretni pojedinci, me\u0111u njima Ratko Mladi\u0107 i Radovan Karad\u017ei\u0107. Me\u0111unarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove navodi njihove osude za genocid u Srebrenici, uz druge ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je bitna razlika: <strong>zlo\u010din imaju po\u010dinitelji, zapovjednici, organizacije i institucije; etni\u010dka pripadnost milijuna ljudi nije kaznena kategorija.<\/strong> Protupitanje uvijek mo\u017ee biti jesmo li mi Hrvati krivi za tri genocida koje su po\u010dinili usta\u0161e tijekom Drugog svjetskog rata?<\/p>\n\n\n\n<ol start=\"2\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u0160to je zapravo presu\u0111eno Srbiji?<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objava tvrdi da je Srbija \u201eosu\u0111ena za sudjelovanje\u201c u genocidu. To nije ono \u0161to je Me\u0111unarodni sud pravde presudio 2007. godine. <strong>Sud je utvrdio da je genocid po\u010dinjen u Srebrenici<\/strong>. Me\u0111utim, nije utvrdio da je Srbija po\u010dinila genocid niti da je bila suu\u010desnik u njegovu po\u010dinjenju. Utvrdio je da je Srbija prekr\u0161ila svoju me\u0111unarodnu obvezu jer nije sprije\u010dila genocid i jer nije u potpunosti sura\u0111ivala s ICTY-jem. Razlika mo\u017eda izgleda pravni\u010dki sitna, ali upravo je suprotno: rije\u010d je o razlici izme\u0111u onoga \u0161to je sud presudio i onoga \u0161to autor propagandnog teksta \u017eeli da \u010ditatelj povjeruje da je presu\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n<ol start=\"3\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>UN-ova rezolucija govori upravo suprotno od onoga \u0161to joj objava pripisuje<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je zanimljivo pozivanje na Rezoluciju Op\u0107e skup\u0161tine UN-a 78\/282 iz 2024., kojom je 11. srpnja progla\u0161en Me\u0111unarodnim danom promi\u0161ljanja i sje\u0107anja na genocid u Srebrenici. Rezolucija je prihva\u0107ena sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdr\u017eanih. U analiziranoj objavi rezolucija se predstavlja gotovo kao me\u0111unarodna potvrda da su Srbi \u201egenocidni narod\u201c. Tekst rezolucije, me\u0111utim, nagla\u0161ava upravo suprotan princip: kaznena odgovornost prema me\u0111unarodnom pravu <strong>individualna je i ne mo\u017ee se pripisati etni\u010dkoj, vjerskoj ili drugoj skupini kao cjelini<\/strong>. Drugim rije\u010dima, dokument koji se koristi kao \u201edokaz\u201c kolektivne krivnje odbacuje upravo takvu kolektivizaciju odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n<ol start=\"4\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Svaki zlo\u010din postaje \u201egenocid\u201c<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U objavi se rije\u010d genocid pojavljuje uz gotovo svaki rat, ustanak, pokolj, progon ili politi\u010dko nasilje od 1804. do 1999. godine. Genocid, me\u0111utim, nije sinonim za vrlo te\u017eak zlo\u010din. Prema Konvenciji o genocidu rije\u010d je o odre\u0111enim djelima po\u010dinjenima s <strong>namjerom uni\u0161tenja, u cijelosti ili djelomi\u010dno, nacionalne, etni\u010dke, rasne ili vjerske skupine kao takve<\/strong>. Upravo je posebna namjera jedan od razloga zbog kojih je genocid te\u0161ko dokaziva i precizno odre\u0111ena pravna kategorija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To se dobro vidi i u presudi Me\u0111unarodnog suda pravde iz 2015. u predmetu Hrvatska protiv Srbije. Sud je utvrdio postojanje djela koja mogu odgovarati fizi\u010dkim elementima genocida, ali nije utvrdio potrebnu genocidnu namjeru te je odbacio hrvatsku tu\u017ebu. Odbacio je i srbijansku protutu\u017ebu povezanu s Operacijom Oluja. Ratni zlo\u010din nije zato manje stra\u0161an ako ga pravno ne nazivamo genocidom. Upravo suprotno: preciznim imenovanjem zlo\u010dina po\u0161tujemo \u017ertve i ono \u0161to o zlo\u010dinu mo\u017eemo dokazati.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<ol start=\"5\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Stvarni zlo\u010dini koriste se kao sidro za neistinite tvrdnje<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najopasniji propagandni tekstovi nisu potpuno izmi\u0161ljeni. Oni obi\u010dno sadr\u017eavaju dovoljno istinitih podataka da bi ostatak konstrukcije djelovao uvjerljivo. Tijekom Prvoga srpskog ustanka, primjerice, doista je bilo te\u0161kog progona muslimanskoga stanovni\u0161tva. Hrvatska enciklopedija govori o \u201ebezobzirnom progonu\u201c Muslimana na oslobo\u0111enom podru\u010dju. \u010cetni\u010dke organizacije i postrojbe tako\u0111er su zastupale velikosrpske programe, provodile etni\u010dko nasilje i tijekom Drugoga svjetskog rata po\u010dinile masovne zlo\u010dine nad Hrvatima i Muslimanima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jednako tako, zlo\u010dini srpskih i jugoslavenskih snaga tijekom ratova 1990-ih nisu predmet ozbiljnoga historiografskog spora, kao \u0161to nije sporno ni da je u Srebrenici 1995. po\u010dinjen genocid. Ali iz dokumentiranog zlo\u010dina ne slijedi zaklju\u010dak da je po\u010diniteljev narod \u201egenocidan\u201c. Upravo tu propagandni tekst izvodi svoj najva\u017eniji trik: \u010ditatelju najprije poka\u017ee stvarni zlo\u010din, a zatim ga postupno navikava da prihvati potpuno druk\u010diju tvrdnju o kolektivnoj naravi milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n<ol start=\"6\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Brojke stvaraju privid znanstvenosti<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objava obiluje preciznim brojkama: 1 200 000, 1 590 000, 150 000, 200 000, 550 000&#8230; Me\u0111utim, uz njih uglavnom nema izvora, autora, arhivskog dokumenta, demografske studije ili historiografskog istra\u017eivanja. Preciznost broja sama po sebi nije dokaz njegove to\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada se, primjerice, tvrdi da je tijekom Balkanskih ratova ubijeno vi\u0161e od milijun i pol civila ili da su \u201esrpski partizani\u201c nakon Drugoga svjetskog rata ubili 550 000 Hrvata, rije\u010d je o tvrdnjama koje bi &#8211; kada bi bile to\u010dne &#8211; predstavljale historiografske \u010dinjenice golemih razmjera. Za njih bi morala postojati opse\u017ena demografska, arhivska i historiografska literatura. U objavi nema ni\u010dega od toga. Funkcija takvih brojki nije omogu\u0107iti provjeru. Njihova je funkcija impresionirati \u010ditatelja koli\u010dinom navodnih dokaza.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u201eSrpska \u0107ud\u201c nije povijesno obja\u0161njenje<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najproblemati\u010dniji dio objave ipak nisu pojedina\u010dni pogre\u0161ni datumi ili brojke. To je tvrdnja da je genocidnost \u201eduboko utkana u nacionalnoj psihi\u201c Srba i da proizlazi iz stolje\u0107a provedenih pod osmanskom vla\u0161\u0107u. Takav na\u010din razmi\u0161ljanja nema veze s povijesnom analizom. To je etni\u010dki esencijalizam: pretpostavka da milijuni ljudi kroz stolje\u0107a dijele neku nepromjenjivu moralnu osobinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Isti obrazac kroz povijest mogao se primijeniti na gotovo svaki narod: uzeti njegove ratove i zlo\u010dine, izostaviti sve \u0161to ne odgovara tezi, prikupiti \u0161to ve\u0107e brojke i zatim zaklju\u010diti da oni otkrivaju \u201enarav\u201c Hrvata, Nijemaca, Rusa, Turaka, Francuza, Britanaca ili bilo koga drugoga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objava pritom tvrdi i da Srbi nisu imali dr\u017eavnost prije 19. stolje\u0107a. Dovoljno je otvoriti osnovnu povijesnu literaturu da se vidi problem: dinastija Nemanji\u0107a vladala je Srbijom od kraja 12. stolje\u0107a, Stefan Prvovjen\u010dani okrunjen je za kralja 1217., a Srbija je za cara Du\u0161ana sredinom 14. stolje\u0107a bila zna\u010dajna dr\u017eava jugoisto\u010dne Europe. Takva pogre\u0161ka nije sporedna. <strong>Ona pokazuje koliko je autoru povijesna \u010dinjenica manje va\u017ena od pri\u010de koju \u017eeli ispri\u010dati<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kritika propagande nije relativiziranje zlo\u010dina<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na ovome mjestu vrijedi izbje\u0107i drugu krajnost. Utvrditi da Srbi nisu \u201egenocidan narod\u201c ne zna\u010di negirati genocid u Srebrenici, Vukovar, \u0160kabrnju, Ov\u010daru, opsadu Sarajeva, logore, protjerivanja, masovne grobnice ili zlo\u010dine po\u010dinjene na Kosovu. Ne zna\u010di ni zanemariti velikosrpske politike koje su pridonijele ratovima 1990-ih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo suprotno. Ako \u017eelimo razumjeti kako su takvi zlo\u010dini postali mogu\u0107i, moramo istra\u017eivati politi\u010dke odluke, nacionalisti\u010dke ideologije, propagandu, institucije, zapovjedne strukture, dru\u0161tvene okolnosti i konkretne po\u010dinitelje. Tvrdnja da je uzrok svega \u201esrpska \u0107ud\u201c prekida istra\u017eivanje upravo tamo gdje bi ono trebalo po\u010deti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Povijest mo\u017ee biti upozorenje, ali ne optu\u017enica protiv potomaka<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovakve objave pokazuju za\u0161to je javna povijest va\u017ena. Problem nije samo ho\u0107e li netko zapamtiti pogre\u0161an broj ili godinu. Problem nastaje kada se pro\u0161lost pretvori u zbirku optu\u017enica protiv ljudi koji danas \u017eive.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest mo\u017ee i treba govoriti o po\u010diniteljima. Treba govoriti o agresiji, genocidu, etni\u010dkom \u010di\u0161\u0107enju, ratnim zlo\u010dinima, logorima i masovnim grobnicama. Treba imenovati politike i ljude koji su ih osmislili, naredili, omogu\u0107ili ili izvr\u0161ili. Jednako tako treba \u010duvati sje\u0107anje na \u017ertve. Ali <strong>njezina svrha nije stvarati nasljednu krivnju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada iz re\u010denice \u201epripadnici neke vojske po\u010dinili su zlo\u010din\u201c prije\u0111emo na \u201etaj je narod po svojoj naravi zlo\u010dina\u010dki\u201c, napustili smo povijest i u\u0161li u podru\u010dje propagande. A upravo nas iskustvo 20. stolje\u0107a dovoljno jasno upozorava kamo takva propaganda mo\u017ee voditi. <strong>Povijest bi trebala pomo\u0107i da razumijemo kako su pro\u0161li sukobi nastali kako ih ne bismo ponavljali. Ne bi trebala proizvoditi argumente za sljede\u0107i sukob.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010citajte Hrvatski povijesti portal &#8211; vrlo je pou\u010dan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dru\u0161tvene mre\u017ee omogu\u0107ile su da povijesni sadr\u017eaji dopru do publike kakvu stru\u010dni \u010dasopisi i knjige gotovo nikada nisu imali. To je velika prilika za javnu povijest, ali istodobno i prostor u kojem se iskrivljene, dekontekstualizirane ili potpuno izmi\u0161ljene \u201epovijesne \u010dinjenice\u201c mogu \u0161iriti velikom brzinom. Posebno su problemati\u010dne objave koje pro\u0161lost ne koriste kako bi objasnile [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3231,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[762,761],"class_list":["post-3229","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-javna-povijest","tag-povijesni-falsifikati","tag-povijesni-mitovi"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3229","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3229"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3232,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3229\/revisions\/3232"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3231"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}