{"id":3221,"date":"2026-08-17T20:48:36","date_gmt":"2026-08-17T18:48:36","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3221"},"modified":"2026-08-17T20:48:38","modified_gmt":"2026-08-17T18:48:38","slug":"povijest-kod-drugih-kako-se-povijest-poucava-izvan-hrvatske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/povijest-kod-drugih-kako-se-povijest-poucava-izvan-hrvatske\/","title":{"rendered":"Povijest kod drugih: kako se povijest pou\u010dava izvan Hrvatske"},"content":{"rendered":"\n

Kako izgleda posao nastavnika povijesti u Poljskoj, Sloveniji, Srbiji ili nekoj drugoj zemlji? Koliko sati Povijesti imaju u\u010denici, \u0161to od njih zahtijeva kurikulum, koliko nastavnik mo\u017ee samostalno odlu\u010divati o sadr\u017eajima i metodama, kako se vrednuje u\u010deni\u010dko znanje i koje je povijesne teme najte\u017ee otvoriti u u\u010dionici? Odgovori na ta pitanja \u010desto nam poma\u017eu bolje razumjeti ne samo obrazovanje u drugim dr\u017eavama nego i vlastitu nastavnu praksu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Na Hrvatskom povijesnom portalu jo\u0161 smo 2014. zapo\u010deli razgovore s nastavnicima povijesti iz drugih dr\u017eava. Ideja rubrike Povijest kod drugih<\/strong> jednostavna je: o obrazovnom sustavu ne \u017eelimo govoriti samo kroz zakone, kurikulume i slu\u017ebene dokumente, nego i kroz iskustvo ljudi koji svakodnevno ulaze u u\u010dionicu. Dosada\u0161nji razgovori pokazali su koliko se iza naizgled jednostavnog pitanja \u201eKako je biti nastavnik povijesti u va\u0161oj zemlji?\u201d mogu otvoriti teme profesionalnog statusa nastavnika, kurikuluma, ud\u017ebenika, stru\u010dnog usavr\u0161avanja, politi\u010dkih pritisaka, kontroverznih tema i odnosa dru\u0161tva prema pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

Nakon vi\u0161e godina \u017eelimo rubriku ponovno pokrenuti i u\u010diniti je sustavnijom. Cilj nije tra\u017eiti \u201enajbolji\u201d obrazovni sustav niti sastavljati rang-listu dr\u017eava. Zanima nas kako razli\u010diti sustavi odgovaraju na sli\u010dna pitanja: \u0161to o\u010dekuju od nastave Povijesti, kakav prostor ostavljaju nastavnicima i u\u010denicima te kako se \u0161kolska povijest odnosi prema dru\u0161tvu u kojem nastaje.<\/p>\n\n\n\n

Model 12 + 2<\/h2>\n\n\n\n

Kako bi se razgovori mogli \u010ditati zasebno, ali i me\u0111usobno uspore\u0111ivati, budu\u0107i \u0107e intervjui imati zajedni\u010dku jezgru. Svakom \u0107emo sugovorniku postaviti 12 stalnih pitanja<\/strong>, a zatim jo\u0161 dva pitanja prilago\u0111ena zemlji, aktualnom obrazovnom kontekstu ili profesionalnom iskustvu sugovornika<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Stalnih dvanaest pitanja bit \u0107e:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Gdje i \u0161to predajete i koliko dugo radite kao nastavnik\/ca?<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  2. Kako je danas biti nastavnik\/ca povijesti u va\u0161oj zemlji? Koje biste dobre strane, a koje najve\u0107e izazove izdvojili?<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  3. Kakav je dru\u0161tveni i profesionalni status nastavnika povijesti?<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  4. Koje mjesto Povijest ima u obrazovnom sustavu va\u0161e zemlje?<\/strong> Od kojeg se razreda pou\u010dava, koliko sati u\u010denici imaju i kakav je polo\u017eaj predmeta u razli\u010ditim vrstama \u0161kola?<\/li>\n\n\n\n
  5. Kako je organiziran kurikulum Povijesti i koliko autonomije nastavnik ima pri njegovoj provedbi?<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  6. Kako u praksi izgleda dobra nastava Povijesti u va\u0161oj zemlji?<\/strong> Koliko su prisutni rad s povijesnim izvorima, istra\u017eivanje, rasprava, multiperspektivnost, projektni rad i terenska nastava?<\/li>\n\n\n\n
  7. Kako se biraju i koriste ud\u017ebenici i drugi nastavni materijali?<\/strong> Kakvu ulogu pritom imaju digitalni izvori i materijali koje izra\u0111uju sami nastavnici?<\/li>\n\n\n\n
  8. Kako se vrednuje u\u010deni\u010dko u\u010denje Povijesti?<\/strong> Koliko se vrednuju \u010dinjeni\u010dno znanje, a koliko analiza izvora, argumentiranje i povijesno mi\u0161ljenje?<\/li>\n\n\n\n
  9. Kako izgleda obrazovanje i stru\u010dno usavr\u0161avanje nastavnika povijesti?<\/strong> Kakvu ulogu imaju profesionalne udruge i me\u0111unarodna suradnja?<\/li>\n\n\n\n
  10. Koje su povijesne teme danas najte\u017ee ili najkontroverznije za pou\u010davanje i kako im nastavnici pristupaju?<\/strong><\/li>\n\n\n\n
  11. Kakvu ulogu Povijest ima u dana\u0161njem javnom i politi\u010dkom \u017eivotu va\u0161e zemlje?<\/strong> Jesu li povijesna pitanja prisutna u politici, medijima, komemoracijama i javnim raspravama te osje\u0107aju li nastavnici zbog toga odre\u0111ene pritiske?<\/li>\n\n\n\n
  12. Mo\u017ee li nastava Povijesti pridonijeti o\u010duvanju demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i sloboda? Ako mo\u017ee, kako?<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Posljednje pitanje namjerno ne polazi od pretpostavke da nastava Povijesti sama po sebi proizvodi demokratske gra\u0111ane. Povijest mo\u017ee pomo\u0107i u\u010denicima u razumijevanju nastanka i uru\u0161avanja demokratskih institucija, prepoznavanju propagande, radu s dokazima, razumijevanju razli\u010ditih perspektiva i razvoju argumentirane rasprave. No povijesno obrazovanje tijekom pro\u0161losti jednako je tako slu\u017eilo nacionalizmu, isklju\u010divanju, autoritarnim re\u017eimima i opravdavanju nasilja. Upravo nas zanima kako nastavnici u razli\u010ditim dru\u0161tvima vide taj potencijal i tu odgovornost.<\/p>\n\n\n\n

    Na dvanaest zajedni\u010dkih pitanja dodat \u0107emo +2<\/strong>. Ona mogu otvoriti ono \u0161to neku zemlju ili sugovornika \u010dini posebno zanimljivim: primjerice federalne razlike me\u0111u njema\u010dkim pokrajinama, odnos prema kolonijalnoj pro\u0161losti u Francuskoj, podijeljene obrazovne sustave u Bosni i Hercegovini, politiku sje\u0107anja u Poljskoj ili iskustvo nastavnika koji se posebno bavi Holokaustom, lokalnom povije\u0161\u0107u, digitalnim u\u010denjem ili nekom drugom temom.<\/p>\n\n\n\n

    Time \u201ePovijest kod drugih\u201d nije istra\u017eivanje u strogom metodolo\u0161kom smislu, ali zajedni\u010dki korpus pitanja omogu\u0107uje ne\u0161to \u0161to dosada\u0161nji povremeni razgovori nisu mogli: postupno stvaranje usporedivog me\u0111unarodnog mozaika nastave Povijesti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160to su nam dosada\u0161nji sugovornici ve\u0107 rekli?<\/h2>\n\n\n\n

    Prvi razgovor objavili smo 2014. s Aleksandrom Todosijevi\u0107em<\/a> <\/strong>iz Srbije<\/strong>. Razgovarali smo o statusu nastavnika, zastupljenosti Povijesti u \u0161kolama, obrazovanju i stru\u010dnom usavr\u0161avanju nastavnika, Holokaustu, Drugom svjetskom ratu i ratovima 1990-ih te mogu\u0107nostima regionalne suradnje. Posebno je upozorio da nastavnik nije samo posrednik \u010dinjenica:<\/p>\n\n\n\n

    \n

    \u201eOd su\u0161tinske je va\u017enosti objasniti u\u010denicima sada\u0161njost zbog budu\u0107nosti.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

    Govore\u0107i o internetu i dostupnosti povijesnih sadr\u017eaja, istaknuo je i \u0161iru odgovornost nastavnika da u\u010denike nau\u010di razlikovati pouzdane izvore od sadr\u017eaja koji mogu poticati nacionalizam, netoleranciju, ksenofobiju ili antisemitizam.<\/p>\n\n\n\n

    S Matejem Matkovi\u010dem<\/a> <\/strong>iz Slovenije<\/strong> 2017. razgovarali smo o nastavni\u010dkoj autonomiji, izbornim dijelovima kurikuluma, digitalnim tehnologijama, obrazovanju budu\u0107ih nastavnika i me\u0111unarodnom stru\u010dnom usavr\u0161avanju. Njegov je odgovor dobro pokazao za\u0161to usporedba s drugim obrazovnim sustavima mo\u017ee biti va\u017ean oblik profesionalnog razvoja:<\/p>\n\n\n\n

    \n

    \u201ePoznanstva s u\u010diteljima iz ostalih europskih dr\u017eava, njihovi primjeri dobre prakse i moderni na\u010dini pou\u010davanja […] omogu\u0107ili su mi da postanem jo\u0161 bolji u\u010ditelj.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

    Matkovi\u010d je istodobno upozorio na opasnost da nastavnik postane samo \u201einterpretator\u201d ud\u017ebenika, nagla\u0161avaju\u0107i vrijednost slobode koju mu kurikulum daje za prilagodbu procesa pou\u010davanja.<\/p>\n\n\n\n

    Godine 2019. razgovarali smo s Mirom Mladenovskim<\/a> <\/strong>iz Makedonije<\/strong>. Njegovo iskustvo otvorilo je pitanje koje \u0107e ostati va\u017eno i u novom ciklusu razgovora: \u0161to se doga\u0111a kada \u0161kolska povijest postane dio aktualnih politi\u010dkih i identitetskih sukoba?<\/p>\n\n\n\n

    \n

    \u201e\u017divimo u vrlo turbulentnim i slo\u017eenim vremenima gdje je povijest \u010desto u slu\u017ebi politike.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

    Razgovor je pokazao koliko kurikulum, jezik nastave, izbor sadr\u017eaja i me\u0111unacionalni odnosi mogu biti me\u0111usobno povezani te koliko je te\u0161ko govoriti o nastavi Povijesti odvojeno od dru\u0161tva u kojem se ona odvija.<\/p>\n\n\n\n

    Iste smo godine razgovarali sa Zsoltom Istv\u00e1nom V\u00f3dlijem<\/a> <\/strong>iz Ma\u0111arske<\/strong>, nastavnikom s bogatim iskustvom pou\u010davanja o Holokaustu, ljudskim pravima i rada na povijesnim lokalitetima. Njegova jednostavna tvrdnja mo\u017eda najbolje sa\u017eima jedan od razloga zbog kojih ovu rubriku \u017eelimo nastaviti:<\/p>\n\n\n\n

    \n

    \u201ePovijest je osjetljivi predmet. Ovisi o politici i politi\u010dkoj orijentaciji.\u201d<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

    V\u00f3dli je to ilustrirao vlastitim iskustvom: na\u010din na koji se u \u0161koli govorilo o ma\u0111arskoj revoluciji 1956. bitno se promijenio nakon demokratskih promjena 1989. godine.<\/p>\n\n\n\n

    \u010cetiri razgovora iz Srbije, Slovenije, Makedonije i Ma\u0111arske nastala su u razli\u010ditim godinama i nisu bila vo\u0111ena potpuno istim pitanjima. Upravo iz njihova iskustva nastao je novi model 12 + 2<\/strong>. Njime \u017eelimo sa\u010duvati osobnost svakog razgovora, ali istodobno omogu\u0107iti \u010ditatelju da se iz zemlje u zemlju vra\u0107a istim klju\u010dnim pitanjima: kakav je polo\u017eaj nastavnika, \u0161to dru\u0161tvo o\u010dekuje od Povijesti, koliko u\u010ditelj ima profesionalne slobode, kako se pou\u010davaju kontroverzne teme i kakvu ulogu povijesno obrazovanje mo\u017ee imati u demokratskom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n

    Novi ciklus Povijesti kod drugih<\/strong> zapo\u010dinjemo u rujnu. Nakon Srbije, Slovenije, Makedonije i Ma\u0111arske selimo u Poljsku<\/strong>, gdje \u0107emo o nastavi Povijesti, polo\u017eaju nastavnika, kurikulumu, politici sje\u0107anja i suvremenim izazovima povijesnog obrazovanja razgovarati s kolegicom Agom Wrzesi\u0144skom<\/strong>. Bit \u0107e to prvi razgovor prema novom modelu 12 + 2 i po\u010detak sustavnijeg putovanja po europskim u\u010dionicama Povijesti.<\/p>\n\n\n\n

    * Iskoristite mogu\u0107nost i ostavite komentar ispod ove objave (tijekom prvih 14 dana od objave).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kako izgleda posao nastavnika povijesti u Poljskoj, Sloveniji, Srbiji ili nekoj drugoj zemlji? Koliko sati Povijesti imaju u\u010denici, \u0161to od njih zahtijeva kurikulum, koliko nastavnik mo\u017ee samostalno odlu\u010divati o sadr\u017eajima i metodama, kako se vrednuje u\u010deni\u010dko znanje i koje je povijesne teme najte\u017ee otvoriti u u\u010dionici? Odgovori na ta pitanja \u010desto nam poma\u017eu bolje razumjeti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3222,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[11,760],"class_list":["post-3221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pov-kod-drugih","tag-poucavanje-povijesti","tag-povijest-kod-drugih"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3221"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3225,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3221\/revisions\/3225"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}