{"id":310,"date":"2012-11-10T17:18:00","date_gmt":"2012-11-10T16:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=310"},"modified":"2026-08-11T08:24:14","modified_gmt":"2026-08-11T06:24:14","slug":"prvi-svjetski-rat-i-promjene-u-svakodnevici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2012\/prvi-svjetski-rat-i-promjene-u-svakodnevici\/","title":{"rendered":"Prvi svjetski rat i promjene u svakodnevici"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi svjetski rat ili Veliki rat (kako su ga u to vrijeme nazivali) bio je najve\u0107i ratni sukob u dotada\u0161njoj povijesti \u010dovje\u010danstva. Vodio se izme\u0111u saveza Centralnih sila i Antante, a premda je u po\u010detku zami\u0161ljen kao brzi rat, uskoro se pretvorio u dugotrajni, iscrpljuju\u0107i i pozicijski, na nekoliko uglavnom ustaljenih boji\u0161nica Europe ali i na prostorima kolonija. Razvoj znanosti i tehnologije toga doba pokazao je svoju negativnu stranu: u ovome su se ratu po prvi puta koristili bojni otrovi, strojnice, tenkovi, podmornice i zrakoplovstvo. Povjesni\u010dari \u0107e se i dalje sporiti oko pitanja tko je \u017eelio rat i je li ga se moglo izbje\u0107i, ali definitivno je da se rat na razli\u010ditim razinama odrazio i na svakodnevicu ljudi.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">\u017divot na boji\u0161nici<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detak rata u velikim je dr\u017eavama svijeta do\u010dekan s odu\u0161evljenjem:&nbsp; smatralo se da \u0107e biti kratkotrajan, bez velikih \u017ertava, a da \u0107e teritorijalna pro\u0161irenja znatno unaprijediti gospodarsko stanje u dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr\u017eave su odmah provele djelomi\u010dnu vojnu mobilizaciju, a rat je predstavljan kao putovanje, izlet, istra\u017eivanje i avantura. Istovremeno se provodila i politi\u010dka mobilizacija. U svim dr\u017eavama isticana je patriotska sloga, a putem propagande pro\u0161iren je mit o \u201epravednom ratu\u201c za kojega su odgovorni neprijatelji. Zbog predstavljanja rata kao obrambenog, \u010dak su i europske socijalisti\u010dke stranke glasovale za odobrenje kredita i davale vladama izvanredne ovlasti.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a8cc219c6b8b&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a8cc219c6b8b\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"354\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/njemacki_vojnici_krecu.jpg\" alt=\"Odlazak Nijemaca na boji\u0161te (obratite pozornost na natpise na kolima)\" class=\"wp-image-312\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/njemacki_vojnici_krecu.jpg 500w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/njemacki_vojnici_krecu-300x212.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Odlazak Nijemaca na boji\u0161te (obratite pozornost na natpise na kolima)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a8cc219c81e5&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a8cc219c81e5\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"339\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ispracaj_talijanskog_vojnika.jpg\" alt=\"Ispra\u0107aj talijanskog vojnika\n\" class=\"wp-image-313\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ispracaj_talijanskog_vojnika.jpg 500w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/ispracaj_talijanskog_vojnika-300x203.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Ispra\u0107aj talijanskog vojnika<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bo\u010dni manevar njema\u010dke vojske preko neutralne Belgije na Francusku ostvario je uspjeh, ali je napredovanje zaustavljeno pobjedom Francuza u bitci na Marni. Sli\u010dno se dogodilo i na ostalim boji\u0161nicama&nbsp; \u2013 rat je pre\u0161ao u stati\u010dnu fazu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izgra\u0111eni su kompleksni sustavi rovova, \u0161to bli\u017ee neprijateljskima, za\u0161ti\u0107eni bodljikavom \u017eicom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDana\u0161nji pozicijski rat zahtijeva znanje i iskustvo, \u010dovjek treba osje\u0107ati teren, po sluhu razlikovati zvuk razli\u010ditih projektila i poznavati njihov efekt, predvidjeti gdje \u0107e udariti, koliki im je domet razaranja i kako se treba zakloniti\u201c, zapisao je Erich Maria Remarque (\u201eNa zapadu ni\u0161ta novo\u201c).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image alignright size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"291\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/strojnica.jpg\" alt=\"Rat je bio razoran zbog novih oru\u017eja koja su se pojavila, posebno strojnica\n\" class=\"wp-image-316\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/strojnica.jpg 500w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/strojnica-300x175.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Rat je bio razoran zbog novih oru\u017eja koja su se pojavila, posebno strojnica<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017divot u rovu postao je sastavni dio vojni\u010dke svakodnevice, &nbsp;povezane s lo\u0161om prehranom, bolestima, prljav\u0161tinom i, \u0161to je najgore \u2013 neizvjesno\u0161\u0107u. Poku\u0161aji proboja na koje su povremeno poticali zapovjednici zbog uvo\u0111enja novih razornih oru\u017eja (posebno strojnica i bojnih otrova) obi\u010dno bi zavr\u0161avali smr\u0107u, ranjavanjem ili zarobljavanjem.&nbsp; Kako je rat sve du\u017ee trajao i dokazivao svoj besmisao, posebno nakon velikih bitaka s enormnim ljudskim gubitcima, javila se kriza borbenog morala koja je posebno oja\u010dala 1917. &nbsp;godine. Po\u010detni elan odlaska u rat je nestajao. Sve \u010de\u0161\u0107e, vojnici su tra\u017eili razloge za neodlazak na boji\u0161te, tako da se mobilizacija pro\u0161irila namaloljetnike i \u0161ti\u0107enike popravili\u0161ta, a uklju\u010divala je i slanje osoba oboljelih od bolesti \u017eivaca ili di\u0161nih putova na boji\u0161te.Mnogi od njih zavr\u0161ili su u bolnicama, umobolnicama ili zatvorima. Prema bilje\u0161kama jednog psihijatra \u201enajva\u017eniji uzroci zbog kojih su vojnici bili skloni izbjegavati rat bio je strah od gubitka vlastitog \u017eivota, neposluh pri zapovijedi za ubijanjem drugih ljudi te pobune protiv pretpostavljenih koji su gu\u0161ili njihovu osobnost\u201c.<em>&nbsp;&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Odraz rata na gospodarstvo dr\u017eava<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr\u017eave uklju\u010dene u rat provodile su militarizaciju ekonomije. Industrijska se proizvodnja pove\u0107ala vrtoglavom brzinom. Najve\u0107i profit su ostvarivale industrije metala i automobila, koje su proizvodile i zrakoplove, ali i sve industrije koje su bile potrebne boji\u0161nicama (proizvodnja cipela, tekstila i sli\u010dno). Kemijska industrija smanjila je proizvodnju umjetnih gnojiva i sapuna na tre\u0107inu i usmjerile se prema proizvodnji eksploziva i bojnih otrova. Obujam pomorskog prometa se smanjio (plovidba je postala nesigurna zbog upotrebe podmornica) i tek je uvo\u0111enjem konvoja donekle sveden na podno\u0161ljivu razinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upravo se ovo razdoblje Prvog svjetskog rata smatra po\u010detkom dr\u017eavnog kapitalizma u kojemu dr\u017eava regulira i racionalizira proizvodnju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uo\u010di rata pobolj\u0161an je polo\u017eaj radnika u tvornica, a broj sati rada smanjen je na 8 sati. Ali zbog ratnih uvjeta, radno vrijeme u tvornicama produ\u017eilo se na 12 sati, tako da su se unato\u010d porastu broja zaposlenih doga\u0111ali prosvjedi radnika i obustave rada. Vlasnici tvornica su uz podr\u0161ku vlasti odgovorili uvo\u0111enjem vojnog kaznenog zakona: radnici koji su obustavljali proizvodnju bili bi poslani na boji\u0161te. S druge strane, pojavili su se i dodatci na pla\u0107u. Unato\u010d razvoju industrije i porastu zapo\u0161ljavanja, dugotrajni iscrpljuju\u0107i rat doveo je do nesta\u0161ice, gladi i porasta javnog duga dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a8cc219c9752&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a8cc219c9752\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"339\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene_fiat.jpg\" alt=\"Radnice u tvornici Fiat\n\" class=\"wp-image-317\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene_fiat.jpg 500w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene_fiat-300x203.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Radnice u tvornici Fiat<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a8cc219ca07e&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a8cc219ca07e\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"500\" height=\"393\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene_Olivetti.jpg\" alt=\"Radnice u tvornici Olivetti\n\" class=\"wp-image-318\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene_Olivetti.jpg 500w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene_Olivetti-300x236.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Radnice u tvornici Olivetti<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Utjecaj rata na svakodnevicu<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim djelomi\u010dne okupacije nekih zemalja (Belgija, Francuska, Poljska) rat se odrazio na svakodnevicu svih dr\u017eava i to na razli\u010ditim razinama. Naravno, treba uzeti u obzir da su dr\u017eave ovdje bile u nejednakom polo\u017eaju: u nekima su postojale boji\u0161nice, u drugima ne, a najte\u017ee stanje bilo je u vi\u0161enacionalnim dr\u017eavama koje su sadr\u017eavale gra\u0111ane \u201eneprijateljske nacionalnosti\u201c. Tako su u Austro-Ugarskoj i Rusiji uvedene stroge policijske mjere nadzora \u201esumnjivih\u201c -Talijana i Srba u Austro-Ugarskoj te Nijemaca u Rusiji. U Francuskoj i Njema\u010dkoj zavladao je prvotni patriotizam i uspostava nacionalne hegemonije, a s vremenom su krenuli i politi\u010dki montirani procesi. Velika Britanija i SAD nisu bile izlo\u017eene izravnoj agresiji, ali su bile pod stalnim pritiskom politi\u010dke propagande. Banalan primjer utjecaja rata na svakodnevicu SAD-a je i promjena naziva hamburger u \u201esendvi\u010d slobode\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svaka obitelj, bila aristokratska ili radni\u010dka, suo\u010dila se s realno\u0161\u0107u rata potpuno ravnopravno, posebno u gubitcima voljenih osoba.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Promjena<\/strong>&nbsp;<strong>polo\u017eaja<\/strong>&nbsp;<strong>\u017eena<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ratna gospodarstva otvorila su mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja \u017eena kao nikada do tada. S obzirom da je ve\u0107ina mu\u0161karaca bila na boji\u0161tu, krenulo je zapo\u0161ljavanje \u017eena. U Velikoj Britaniji se tijekom rata zaposlilo oko milijun i pol \u017eena. Tako je udio zaposlenih \u017eena s 26 %, pove\u0107an na 35 %. Sli\u010dno je bilo i u Francuskoj (porast s 32, 8 na 40 %) i u Njema\u010dkoj (s 22 na 35 %). U Rusiji su 1917. Godine \u017eene \u010dinile preko 43 % sveukupne radne snage.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlasnici tvornica ponegdje su se suo\u010dili s novim problemom: \u017eene nisu mogli ucjenjivati odlaskom na boji\u0161te, jer nisu podlijegale obveznoj mobilizaciji. Postojale su i \u017eenske borbene jedinice, ali na dobrovoljnoj bazi. Prema podatcima preko 100 tisu\u0107a \u017eena u Britaniji bilo uklju\u010deno u vojne jedinice, a u Rusiji je postojao \u201e\u017eenski bataljun smrti\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dene su po\u010dele raditi sve \u201cmu\u0161ke\u201d poslove:&nbsp; raznositi po\u0161tu, baviti se vodoinstalaterstvom, voziti tramvaje, kamione, biti policajke\u2026 Uloga \u017eena obuhva\u0107ala je i zbrinjavanje ranjenika, a osim ve\u0107 spomenutim \u017eenskim borbenim&nbsp; jedinicama bile su i ratne izvjestiteljice.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"575\" height=\"210\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-319\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene.jpg 575w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/zene-300x110.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 575px) 100vw, 575px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Tijekom rata \u017eene su preuzele \u201emu\u0161ke\u201c poslove, ali nakon rata su se u ve\u0107ini slu\u010dajeva ponovno posvetile obiteljima. Pravo glasa \u0107e uglavnom ostvariti tek nakon Drugog svjetskog rata.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017dene su promijenile na\u010din odijevanja: mnoge su po\u010dele nositi hla\u010de i kra\u0107e suknje. S jedne strane nagla\u0161avale su svoju \u017eenstvenost, a s druge strane svoju ravnopravnost s mu\u0161karcima \u2013 pu\u0161ile su cigarete, ispijale alkohol i krenule s no\u0107nim izlascima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, u svijesti Europljana \u017eenino mjesto bilo je i dalje vo\u0111enje ku\u0107anstva i uloga majke, tako da su za \u201emu\u0161ke\u201c poslove bile slabije pla\u0107ene, pod izgovorom da \u0107e nakon rata napustiti nove poslove i vratiti se djeci i obitelji. Ovo zapo\u0161ljavanje \u017eena zabrinulo je mu\u0161karce koji su smatrali da \u0107e konkurencija jeftinije \u017eenske radne snage ugroziti njihova radna mjesta jednom kad zavr\u0161i rat. Stoga su nakon uspostave mira 1918. godine, vlade dr\u017eava u suradnji s radni\u010dkim sindikatima u ve\u0107ini slu\u010dajeva podr\u017eale povratak mu\u0161karaca na posao i povratak \u017eena obiteljima.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Umjetnost tijekom rata<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ratno iskustvo utjecalo je i na brojne umjetnike koji su tijekom i nakon rata dali prilog svom vi\u0111enju svakodnevice. Pjesni\u0161tvo na po\u010detku rata bilo je u slu\u017ebi patriotizma, a u slikarstvu su futuristi stvarali \u201cmit lijepog rata\u201d. Me\u0111utim, kako se rat nastavljao pjesnici su koristili sna\u017ean realizam kojime su do\u010daravali strahote s kojima su se vojnici suo\u010davali, kao recimo pjesnik Wilfred Owen (1893.-1918.), koji je i sam stradao na boji\u0161tu pri samom kraju rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Erich Maria Remarque, njema\u010dki pisac, sudjelovao je u ratu kao osamnaestogodi\u0161njak i bio ranjen nekoliko puta. Svoje ratno iskustvo iznio je u romanu \u201eNa zapadu ni\u0161ta novo\u201c (1929.) u \u010dijoj posveti je napisao: \u201eOva knjiga nije ni optu\u017eba ni ispovijest. Ona je samo poku\u0161aj da se da obavijest o jednoj generaciji razorenoj ratom \u2013 iako je umakla njegovim granatama.\u201c Njegovo je djelo izazvalo prijepore koji su se svodili na pitanje: radi li se o iskrenoj ispovijedi o strahotama rata ili je &nbsp;to svjesni anti-ratni napad s ciljem sramo\u0107enja veterana?<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"530\" height=\"479\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Kirchner.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-320\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Kirchner.jpg 530w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/Kirchner-300x271.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 530px) 100vw, 530px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Ernst Ludwig Kirchner, Kranker in der Nacht; Der Kranke, 1920<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uo\u010di samog rata, Igor Stravinsky, ruski skladatelj ukrajinskog podrijetla, \u0161okirao je javnost svojim baletom \u201ePosve\u0107enje prolje\u0107a\u201c (1913.). Publiku nije zgrozila samo glasna, disonantna i&nbsp; nepredvidiva glazba, ve\u0107 i provokativna baletna koreografija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Popularna glazba je tako\u0111er tijekom rata do\u017eivjela svoj razvojni put: u po\u010detku je bila poticajna i u slu\u017ebi patriotizma, a nakon pada entuzijazma \u2013 izrazito kriti\u010dna prema ratu. Bilo je slu\u010dajeve da su vojnici sami kasnije izmi\u0161ljali satiri\u010dke tekstove na ranije poznate patriotske melodije. Zahvaljuju\u0107i ameri\u010dkim vojnim orkestrima za vrijeme Prvog svjetskog rata u Europu su stigli blues, ragtime i jazz, koje su u Europi donekle prihvatili i francuski skladatelji Darius Milhaud i Maurice Ravel.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Zaklju\u010dak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi svjetski rat je uvelike utjecao na promjene u svakodnevnom \u017eivotu i to na svim razinama:&nbsp; gospodarskim, socijalnim, kulturnim pa i na promjenu uloga \u017eena. Ipak, strahote koje je \u010dovje\u010danstvo pro\u017eivjelo tijekom Prvog svjetskog rata potisnut \u0107e nove koje \u0107e uslijediti ve\u0107 dvadesetak godina kasnije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>Literatura:<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Martin Marix Evans: Bitke Prvog svjetskog rata, Marjan tisak, Split 2005.<\/li>\n\n\n\n<li>Ian Westwell. World War I \u2013 Day by Day, 1999.<\/li>\n\n\n\n<li>Legacy \u2013 The West and the World, Toronto 2002.<\/li>\n\n\n\n<li>Povijest 14: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa, EPH, Zagreb 2008.<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prvi svjetski rat ili Veliki rat (kako su ga u to vrijeme nazivali) bio je najve\u0107i ratni sukob u dotada\u0161njoj povijesti \u010dovje\u010danstva. Vodio se izme\u0111u saveza Centralnih sila i Antante, a premda je u po\u010detku zami\u0161ljen kao brzi rat, uskoro se pretvorio u dugotrajni, iscrpljuju\u0107i i pozicijski, na nekoliko uglavnom ustaljenih boji\u0161nica Europe ali i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":311,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30,31,33],"tags":[106,107],"class_list":["post-310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","category-gospodarska-povijest","category-povijest-svakodnevice","tag-prvi-svjetski-rat","tag-svakodnevica"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=310"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1026,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/310\/revisions\/1026"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}