{"id":3068,"date":"2025-02-17T11:17:00","date_gmt":"2025-02-17T10:17:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3068"},"modified":"2026-08-17T11:21:01","modified_gmt":"2026-08-17T09:21:01","slug":"banalnost-zla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/banalnost-zla\/","title":{"rendered":"Banalnost zla"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hannah Arendt<\/strong> (1906.\u20131975.) bila je njema\u010dko-ameri\u010dka filozofkinja i politi\u010dka teoreti\u010darka \u017eidovskog podrijetla. Ro\u0111ena je u Njema\u010dkoj, a zbog progona \u017didova tijekom nacisti\u010dkog re\u017eima morala je emigrirati, najprije u Francusku (1933.), a potom u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (1941.). Studirala je filozofiju kod poznatih njema\u010dkih filozofa, uklju\u010duju\u0107i Martina Heideggera i Karla Jaspersa. Njezino najpoznatije djelo je knjiga <em>Eichmann u Jeruzalemu: izvje\u0161\u0107e o banalnosti zla<\/em> (1963.), u kojoj analizira su\u0111enje nacisti\u010dkom zlo\u010dincu Adolfu Eichmannu.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg\" alt=\"Preporu\u010deni sadr\u017eaj za u\u010denike gimnazije\" class=\"wp-image-976\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Adolf Eichmann<\/strong> bio je jedan od glavnih organizatora Holokausta, sustavnog istrebljenja \u017eidovskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon rata pobjegao je iz Europe, ali ga je izraelska tajna slu\u017eba 1960. uhitila u Argentini i odvela na su\u0111enje u Jeruzalem. Arendt je pratila su\u0111enje kao izvjestiteljica za ameri\u010dki \u010dasopis <em>The New Yorker<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Promatraju\u0107i Eichmanna, Arendt je uo\u010dila ne\u0161to \u0161to je duboko uzdrmalo mnoge tada\u0161nje predod\u017ebe o zlu. Eichmann nije djelovao poput okrutnog \u010dudovi\u0161ta, nego kao obi\u010dan, prosje\u010dan \u010dovjek. Na su\u0111enju je stalno ponavljao da je samo &#8220;slijedio naredbe&#8221; i da se nije osobno osje\u0107ao odgovornim za smrt milijuna ljudi. Arendt ga je opisala kao osobu koja nije pokazivala duboko razmi\u0161ljanje o posljedicama svojih djela, nego je djelovala iz poslu\u0161nosti i navike, bez kriti\u010dkog preispitivanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na temelju toga, Hannah Arendt je razvila pojam banalnost zla. Po njoj, najve\u0107e zlo ne mora uvijek proizlaziti iz mr\u017enje ili sadizma, nego iz ravnodu\u0161nosti, poslu\u0161nosti i odsustva razmi\u0161ljanja. Ona pi\u0161e: <\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najstra\u0161nije je to \u0161to je mnogo zla u\u010dinjeno od strane ljudi koji nikada nisu odlu\u010dili biti ni dobri ni zli.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"> Po Arendt, Eichmann nije bio &#8220;radikalno zao&#8221;, nego &#8220;strahovito obi\u010dan&#8221;, birokrat koji je bespogovorno izvr\u0161avao zadatke, nesvjestan ogromnih posljedica svojih postupaka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arendt je tvrdila da takva vrsta zla postaje mogu\u0107a u dru\u0161tvima u kojima ljudi prestaju misliti vlastitom glavom i nekriti\u010dki prihva\u0107aju autoritet. U knjizi pi\u0161e: <\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sama spremnost da netko zauvijek prestane razmi\u0161ljati i podredi se pravilima i naredbama omogu\u0107ila je zlu da postane banalno.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je izazvalo burne reakcije jer su mnogi o\u010dekivali da \u0107e Eichmann biti opisan kao demonski zlo\u010dinac, a Arendt ga je prikazala kao dosadnog birokrata. Njezino promi\u0161ljanje i danas izaziva rasprave o tome \u0161to je zlo, kako nastaje i koliko je opasno kada ljudi odbiju preuzeti odgovornost za svoja djela.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pitanja za analizu<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Tko je bila Hannah Arendt i \u010dime se bavila tijekom svog \u017eivota?<\/li>\n\n\n\n<li>Koji doga\u0111aj ju je potaknuo da napi\u0161e knjigu <em>Eichmann u Jeruzalemu<\/em>?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako je Hannah Arendt opisala Adolfa Eichmanna tijekom njegova su\u0111enja?<\/li>\n\n\n\n<li>\u0160to zna\u010di pojam <em>banalnost zla<\/em> koji je uvela Arendt?<\/li>\n\n\n\n<li>Na koji na\u010din je Eichmann, prema Arendt, postao simbol banalnosti zla?<\/li>\n\n\n\n<li>Kako Arendt obja\u0161njava opasnost nekriti\u010dkog prihva\u0107anja autoriteta?<\/li>\n\n\n\n<li>Za\u0161to je njezina interpretacija Eichmanna izazvala burne rasprave?<\/li>\n\n\n\n<li>Koji Arendtin citat iz teksta ti se najvi\u0161e dojmio i za\u0161to?<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hannah Arendt (1906.\u20131975.) bila je njema\u010dko-ameri\u010dka filozofkinja i politi\u010dka teoreti\u010darka \u017eidovskog podrijetla. Ro\u0111ena je u Njema\u010dkoj, a zbog progona \u017didova tijekom nacisti\u010dkog re\u017eima morala je emigrirati, najprije u Francusku (1933.), a potom u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave (1941.). Studirala je filozofiju kod poznatih njema\u010dkih filozofa, uklju\u010duju\u0107i Martina Heideggera i Karla Jaspersa. Njezino najpoznatije djelo je knjiga [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3069,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[35],"tags":[720,371,63,719],"class_list":["post-3068","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-ideja","tag-adolf-eichmann","tag-banalnost-zla","tag-edukacija-o-holokaustu","tag-hannah-arendt"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3068","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3068"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3068\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3072,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3068\/revisions\/3072"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3068"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3068"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3068"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}