{"id":3041,"date":"2025-02-25T10:50:00","date_gmt":"2025-02-25T09:50:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=3041"},"modified":"2026-08-17T10:54:08","modified_gmt":"2026-08-17T08:54:08","slug":"hagia-sophia-aja-sofija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/hagia-sophia-aja-sofija\/","title":{"rendered":"Hagia Sophia (Aja Sofija)"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hagia Sophia (Aja Sofija), jedno od najva\u017enijih arhitektonskih i kulturnih djela svjetske povijesti, izgra\u0111ena je u <strong>6. stolje\u0107u<\/strong> po nalogu <strong>bizantskog cara Justinijana I.<\/strong> (vladao 527.\u2013565.). Gradnja je zapo\u010dela 532. godine, neposredno nakon velikih pobuna u Carigradu (Nika ustanak), a dovr\u0161ena je izuzetno brzo \u2014 ve\u0107 537. godine.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"130\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg\" alt=\"Preporu\u010deni sadr\u017eaj za u\u010denike gimnazije\" class=\"wp-image-976\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-300x38.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/preporuke-za-gimnazije-768x98.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za projektiranje i izgradnju crkve car Justinijan anga\u017eirao je dvojicu najpoznatijih arhitekata tog doba: Antemija iz Trala (matemati\u010dar i in\u017eenjer) i Izidora iz Mileta (fizi\u010dar i arhitekt).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njihov dizajn spojio je klasi\u010dnu rimsku graditeljsku tradiciju (kupola) s isto\u010dnja\u010dkom simbolikom i inovacijama u konstrukciji. Kupola Aje Sofije, promjera oko 31 metar, smatrana je in\u017eenjerskim \u010dudom i stolje\u0107ima je bila najve\u0107a na svijetu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"847\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Segment-1024x847-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3044\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Segment-1024x847-1.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Segment-1024x847-1-300x248.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Segment-1024x847-1-768x635.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Presjek i tlocrt Aja Sofije s istaknutim dijelovima: 1. Ulaz 2. Carska vrata 3. Znoje\u0107i stupac 4. Mihrab 5. Minbar 6. Sultanova kapela 7. Omphalos \u2013 &#8220;Pupak svijeta&#8221; 8. Posve\u0107ene urne, te islamski dijelovi: a.) Grobnica Mustafe I. i b.) Minareti Selima II<\/figcaption><\/figure>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hagia Sophia je islamizirana 1453. godine, nakon \u0161to je Osmansko Carstvo pod vodstvom sultana Mehmeda II. Osvaja\u010da osvojilo Konstantinopol. Tada je crkva pretvorena u d\u017eamiju, a unutra\u0161njost je postupno prilago\u0111ena islamskoj upotrebi. Dodani su minareti, uklonjeni ili prekriveni kr\u0161\u0107anski mozaici (posebno prikazi Isusa, Bogorodice i svetaca), dodani su mihrab, minber i druge d\u017eamijske karakteristike.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"684\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Mars_2013.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-3043\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Mars_2013.jpg 1024w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Mars_2013-300x200.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Hagia_Sophia_Mars_2013-768x513.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po nalogu Mustafe Kemala Atat\u00fcrka, osniva\u010da moderne Turske, Hagia Sophia je 1935. sekularizirana i pretvorena u muzej, kao simbol novog, sekularnog i prozapadnog identiteta Republike Turske. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdo\u011fan 2020. donosi odluku, uz potporu Vrhovnog suda Turske, da se Hagia Sophia ponovno pretvori u d\u017eamiju, uz zadr\u017eavanje statusa otvorenosti za turiste. Hagia Sophia danas funkcionira kao aktivna d\u017eamija u Istanbulu, ali je istovremeno otvorena za posjetitelje iz cijeloga svijeta, \u0161to izaziva brojne rasprave o njenom statusu, kulturnoj ba\u0161tini i sekularizmu u Turskoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hagia Sophia (Aja Sofija), jedno od najva\u017enijih arhitektonskih i kulturnih djela svjetske povijesti, izgra\u0111ena je u 6. stolje\u0107u po nalogu bizantskog cara Justinijana I. (vladao 527.\u2013565.). Gradnja je zapo\u010dela 532. godine, neposredno nakon velikih pobuna u Carigradu (Nika ustanak), a dovr\u0161ena je izuzetno brzo \u2014 ve\u0107 537. godine.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3042,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[710,208,709,712,713,711],"class_list":["post-3041","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-povijest","tag-aja-sofija","tag-gimna2","tag-hagia-sophia","tag-istanbul","tag-justinijan","tag-konstantinopol"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3041"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3045,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3041\/revisions\/3045"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}