{"id":2969,"date":"2025-07-11T21:19:00","date_gmt":"2025-07-11T19:19:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2969"},"modified":"2026-08-16T21:31:24","modified_gmt":"2026-08-16T19:31:24","slug":"strip-koji-je-amerikance-suocio-s-holokaustom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2025\/strip-koji-je-amerikance-suocio-s-holokaustom\/","title":{"rendered":"Strip koji je Amerikance suo\u010dio s Holokaustom"},"content":{"rendered":"\n

Po\u010detkom 1945. godine, neposredno prije oslobo\u0111enja koncentracijskog logora Auschwitz, ameri\u010dki nakladnik Arco Publishing iz New Yorka objavio je posebnu antologiju pod naslovom The Bloody Record of Nazi Atrocities<\/em>. Ova publikacija (nedostupna online<\/em>), u kojoj se isprepli\u0107u fotografije, tekstovi i ilustracije, predstavljala je jedno od prvih cjelovitijih nastojanja da se ameri\u010dkoj javnosti predstavi razmjer nacisti\u010dkih zlo\u010dina. U to vrijeme, iako je rat bio pri svome kraju, mnogi Amerikanci jo\u0161 uvijek nisu bili svjesni stvarne prirode sustavnog genocida koji su nacisti provodili nad \u017didovima, Romima, Sintima i ostalim skupinama koje su progonili.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Preporu\u010deno<\/figure>\n\n\n\n
\n
\n

Sredi\u0161nji dio antologije bio je strip pod naslovom Nazi Death Parade<\/em>, koji se smatra najranijim poznatim stripovskim prikazom procesa masovnog ubijanja u nacisti\u010dkim koncentracijskim logorima. U samo \u0161est kadrova, strip iznimno izravno prikazuje stravi\u010dne scene iz logora Majdanek<\/a><\/strong> (oslobo\u0111en 22.7.1944.): dolazak zato\u010denika, njihovo prisilno skidanje i pripremu za \u201etu\u0161iranje\u201c, trovanje plinom, va\u0111enje zlatnih zuba iz tijela \u017ertava, spaljivanje tijela u krematoriju te, na kraju, cini\u010dni prikaz prodaje pepela kao gnojiva. Takva brutalna i otvorena naracija bila je iznimno neuobi\u010dajena za tada\u0161nju ameri\u010dku popularnu kulturu, a njezin u\u010dinak bio je sna\u017ean i \u0161okantan.<\/p>\n\n\n\n

Autor stripa, August Maria Froehlich<\/strong>, bio je austrijski ilustrator i karikaturist klasi\u010dne naobrazbe, koji je emigrirao u Sjedinjene Dr\u017eave. Njegov rad u ovoj antologiji isti\u010de se tehni\u010dkom vje\u0161tinom, ali i odlu\u010dno\u0161\u0107u da se kroz strip prenese poruka o u\u017easima nacisti\u010dkog re\u017eima. Froehlich je kroz svoju umjetnost uspje\u0161no spojio dokumentaristi\u010dki ton s vizualnim jezikom stripa, koriste\u0107i sna\u017ene kontraste i dramati\u010dne prikaze koji ne ostavljaju prostor za ravnodu\u0161nost.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Publikacija The Bloody Record of Nazi Atrocities<\/em> imala je jasan cilj \u2013 podi\u0107i svijest o nacisti\u010dkim zlo\u010dinima me\u0111u ameri\u010dkom javno\u0161\u0107u te dodatno motivirati potporu savezni\u010dkim vojnim naporima. Iako se danas mo\u017ee raspravljati o na\u010dinima na koje su ti sadr\u017eaji predstavljeni, va\u017eno je istaknuti da su tada bili me\u0111u rijetkim izvorima koji su otvoreno progovorili o zlo\u010dinima u plinskim komorama, prije nego \u0161to su logori u potpunosti oslobo\u0111eni i dokumentirani kroz novinske izvje\u0161taje i filmove.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Nazi Death Parade<\/em> (obrezano, bez naslova i opisa \u0161est sli\u010dica)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Materijal za pou\u010davanje o Holokaustu<\/h2>\n\n\n\n

Za nastavu povijesti, ovaj strip i cijela antologija predstavljaju vrijedan primjer na\u010dina na koji se povijesne traume mogu prenositi kroz popularne medije. Oni poti\u010du pitanja o granicama prikazivanja nasilja, ulozi vizualnih medija u obrazovanju te o na\u010dinu na koji dru\u0161tva oblikuju kolektivnu memoriju o genocidu. Froehlichov strip, iako stilom i narativom pripada drugoj polovici 20. stolje\u0107a, i dalje zadr\u017eava relevantnost jer jasno pokazuje kako mediji mogu poslu\u017eiti kao most izme\u0111u povijesnih \u010dinjenica i javnog suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu nastave povijesti u Hrvatskoj, osobito u radu s temama holokausta i Drugoga svjetskog rata, ovaj strip mo\u017ee poslu\u017eiti kao izvrstan poticaj za razvoj kriti\u010dkog mi\u0161ljenja i vizualne pismenosti u\u010denika. Njegova kratko\u0107a, jednostavna struktura i izravan vizualni jezik omogu\u0107uju u\u010denicima da se usmjere na analizu na\u010dina na koji se povijest mo\u017ee prenositi kroz strip te da promi\u0161ljaju o tome kako razli\u010diti mediji oblikuju na\u0161 odnos prema pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

\"Knjiga<\/figure>
\n

Vi\u0161e o mitovima i zabludama poveznima uz Holokaust mo\u017eete istra\u017eiti u knjizi “Holokaust \u2013 mitovi, zablude i poricanje<\/a>“.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detkom 1945. godine, neposredno prije oslobo\u0111enja koncentracijskog logora Auschwitz, ameri\u010dki nakladnik Arco Publishing iz New Yorka objavio je posebnu antologiju pod naslovom The Bloody Record of Nazi Atrocities. Ova publikacija (nedostupna online), u kojoj se isprepli\u0107u fotografije, tekstovi i ilustracije, predstavljala je jedno od prvih cjelovitijih nastojanja da se ameri\u010dkoj javnosti predstavi razmjer nacisti\u010dkih zlo\u010dina. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2979,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[464],"tags":[63],"class_list":["post-2969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-genocidi-progoni-i-zlocini","tag-edukacija-o-holokaustu"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2969"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2983,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2969\/revisions\/2983"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2979"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}