{"id":2884,"date":"2011-03-13T15:05:00","date_gmt":"2011-03-13T14:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2884"},"modified":"2026-08-16T15:09:02","modified_gmt":"2026-08-16T13:09:02","slug":"vrjednovanje-internet-stranica-povijesne-tematike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2011\/vrjednovanje-internet-stranica-povijesne-tematike\/","title":{"rendered":"Vrjednovanje internet stranica povijesne tematike"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za razliku od \u010dovjeka i njegove pismenosti koji su se razvijali evolucijom kroz vi\u0161etisu\u0107ljetni period, prodor ra\u010dunala i kasnije interneta u \u010dovjekovu svakodnevicu odvija se revolucionarnom brzinom.\u00a0Od\u00a0ENIAC-a do danas pro\u0161lo je ne\u0161to manje od sedamdeset godina i u tom vremenu smo od uvjerenja da \u0107e na svijetu biti dovoljno svega nekoliko ra\u010dunala stigli do fascinantne brojke od preko dvije milijarde prodanih ra\u010dunala.[1] Da bi koristio ra\u010dunala u svakodnevnom radu, \u010dovjek mora ste\u0107i i odre\u0111ene sposobnosti koje nazivamo informacijskom pismeno\u0161\u0107u. Jasmina Vrki\u0107 Dimi\u0107 (2010) razlikuje vi\u0161e vrsta pismenosti: informacijsku, informati\u010dku i digitalnu. Informacijska pismenost obuhva\u0107a sposobnost pronala\u017eenja i vrjednovanja informacija (ili sadr\u017eaja), informati\u010dka pismenost odnosi se na vje\u0161tine upotrebe ra\u010dunalne tehnologije, a digitalna ili internetska pismenost uklju\u010duje sposobnosti pronala\u017eenja informacija, njihovo tuma\u010denje, vrjednovanje i kori\u0161tenje. Upravo je vrjednovanje informacija na internetu od izuzetne va\u017enosti za povjesni\u010dare.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema najnovijim podacima broj korisnika interneta pribli\u017eava se brojci od dvije milijarde, a njegova penetracija po broju stanovnika svijeta prema\u0161ila je 28%. Impozantan je podatak da je broj korisnika interneta u posljednjih deset godina porastao za 444,8%.[2] Koliko je zapravo internet velik, nemogu\u0107e je izra\u010dunati jer je rije\u010d o virtualnoj mre\u017ei milijuna ra\u010dunalnih sustava. Netcraft, najstarija kompanija koja prati porast interneta, za prosinac 2010. godine izra\u010dunala je da postoji 255,287.546 aktivnih internet adresa.[3] Broj samih internet stranica daleko je ve\u0107i i sistemski in\u017eenjeri tvrtke Google su jo\u0161 u srpnju 2008. godine utvrdili da postoji bilijun jedinstvenih URL adresa. Uz to su dodali da se taj broj stalno mijenja jer prema njihovim procjenama internet svakodnevno naraste za nekoliko milijardi novih internet stranica.[4] Novijih podataka ili procjena o broju internet stranica nema. U tom nepoznatom broju koji se kre\u0107e prema beskona\u010dnosti nemamo nikakvu procjenu koliko internet stranica se \u201ebavi\u201c povije\u0161\u0107u. Za ilustraciju, ako pretra\u017eimo klju\u010dni pojam povijest na deset najzastupljenijih jezika na internetu, dobivamo brojku od oko 3.418,200.000 stranica koje u sebi sadr\u017ee taj pojam.[5] Pretra\u017eivanjem istog pojma na hrvatskom jeziku dobivamo brojku od oko 7,200.000 stranica koje u sebi sadr\u017ee pojam povijest. Va\u017eno je istaknuti da se takvim pretra\u017eivanjem izlistaju apsolutno sve internet stranice koje u svojem sadr\u017eaju imaju tra\u017eenu klju\u010dnu rije\u010d pa zaklju\u010dujemo da postoji toliko stranica koje spominju rije\u010d povijest, a ne da postoji toliko stranica koje se bave povije\u0161\u0107u. Me\u0111u tolikom poplavom internet stranica vrlo je va\u017eno procijeniti koje su relevantne za na\u0161e istra\u017eivanje. Internet je revolucionaran medij u jednoj vrlo va\u017enoj \u010dinjenici. Svatko mo\u017ee biti autor, odnosno izvor informacija. To mu je ujedno i prednost i mana. \u0160irenjem dostupnosti interneta i pojednostavljivanjem kori\u0161tenja, danas korisnik i s vrlo skromnim znanjem mo\u017ee u svega nekoliko minuta plasirati novu informaciju na svjetsku ra\u010dunalnu mre\u017eu. Ta informacija ne mora biti ni vjerodostojna ni dobronamjerna, a njezin autor mo\u017ee biti gotovo anoniman. Taj novi medij zapravo je raj za svakakve istupe koji se skrivaju pod nazivnikom demokracije. Spomenimo samo noviji slu\u010daj u kojem su slovenski neonacisti na poznatoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei Facebook kreirali grupu za istomi\u0161ljenike, ali pod nazivom \u201eProti neonacistom v Sloveniji\u201c. Tako su mjesecima pod krinkom prikupljali podatke o neistomi\u0161ljenicima i \u010dak su klasi\u010dnim tiskanim medijima dali la\u017ene informacije o sukobima antifa\u0161ista i fa\u0161ista. Te izmi\u0161ljene informacije tiskani mediji su objavili na naslovnicama.[6]<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Kako vrjednovati internet stranicu<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri vrjednovanju internet stranica povijesne tematike valjalo bi usvojiti neke standardizirane osnovne kriterije. Me\u0111u njih bismo mogli svrstati: vjerodostojnost, to\u010dnost, objektivnost, sadr\u017eajnost i funkcionalnost. U slu\u010daju vrjednovanja internet stranice u svrhu nastave povijesti uz ovih pet kriterija valjalo bi pridodati i primjerenost.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Vjerodostojnost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri provjeri vjerodostojnosti mo\u017eemo postaviti sljede\u0107a pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>\u0160to nam o stranici govori njezina adresa? Prvo \u0161to se uo\u010dava dolaskom na internet stranicu je sama adresa. Ve\u0107 se i prema njoj mo\u017ee donekle uvidjeti tko su autori (ustanove ili pojedinci) i odmah dobiti prvi uvid u kvalitetu izvora. Takav je npr. slu\u010daj sa adresom www.isp.hr (Hrvatski institut za povijest) ili www.ffzg.hr\/pov (Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu).[7] Fakulteti, instituti, arhivi, knji\u017enice i stru\u010dne udruge trebali bi se svrstati me\u0111u pouzdane izvore. Kod drugih adresa, poput www.povijest.net ili www.historiografija.hr, vidljivo je da se radi o stranicama povijesne tematike, ali se na prvi pogled ne vidi jesu li su autori vjerodostojni. U tom slu\u010daju na stranicama treba potra\u017eiti linkove poput \u201eImpresum\u201c, \u201eO nama\u201c, \u201eAutori\u201c ili sli\u010dno.<\/li>\n\n\n\n<li>Tko je autor i je li taj podatak jasno istaknut? Zna\u010dajno je provjeriti je li autorstvo materijala ili \u010dlanaka jasno istaknuto. Internet stranice sa sumnjivim ili neistinitim sadr\u017eajem naj\u010de\u0161\u0107e nemaju jasno istaknuto autorstvo, \u010dlanci su potpisani pseudonimom ili su u potpunosti anonimni.<\/li>\n\n\n\n<li>Koje su kompetencije ili stru\u010dnost autora? Uz navedeno ime autora trebalo bi provjeriti postoji li na stranici dio u kojem je istaknuta stru\u010dnost autora, njegove kompetencije za odre\u0111enu temu ili njegovo obrazovanje. Poneke stranice uz ime autora navode njegov \u017eivotopis i bibliografiju. Ukoliko je navedeno ime autora, ali bez dodatnih informacija, onda se savjetuje pretra\u017eiti internet radi pronala\u017eenja drugih objavljenih publikacija klju\u010dnog autora. Tako\u0111er bi trebalo istra\u017eiti tko je izdava\u010d odre\u0111ene stranice. Ukoliko se na stranicama ne mo\u017ee prona\u0107i naziv vlasnika ili njegovi kontakt podaci, kredibilitet stranice automatski se umanjuje. U nekim slu\u010dajevima bitno je doznati u kakvom su odnosu autori stranica s odre\u0111enim organizacijama.<\/li>\n\n\n\n<li>Ima li stranica sponzore i tko su sponzori? Stranice stru\u010dnog ili znanstvenog sadr\u017eaja u pravilu nemaju nametljivo istaknute sponzore. Ukoliko ih imaju, oni su smje\u0161teni na marginu sadr\u017eaja. Kod pitanja sponzora, valja provjeriti tko su oni, mo\u017ee li im se vjerovati te procijeniti kakve su njihove namjere u podr\u017eavanju internet stranice.<\/li>\n\n\n\n<li>Ima li stranica neki drugi pokazatelj vjerodostojnosti? Ukoliko internet stranica posjeduje ISSN broj to svakako dodatno isti\u010de njezinu ozbiljnost. Na hrvatskim internet stranicama mogu\u0107e je potra\u017eiti je li doti\u010dna stranica eventualno pohranjena u digitalnom arhivu Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice.[8]<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">To\u010dnost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izuzetnu va\u017enost u vrjednovanju internet stranica nosi pitanje gdje je autor prona\u0161ao izvore za pisanje. Na stranici valja potra\u017eiti neke od indikatora kvalitete informacija. Ima li \u010dlanak navedenu literaturu, izvore ili fusnote? Ukoliko ima navedene linkove na druge stranice, potrebno je vidjeti jesu li linkovi ispravni i kakva je vjerodostojnost tih izvora. Za navedene izvore i literaturu mo\u017ee se provjeriti jesu li citirani ispravno ili jesu li mo\u017eda i namjerno izmijenjeni ili djelomi\u010dno citirani ne bi li se tako postigao odre\u0111eni propagandni u\u010dinak. Pa\u017eljivi \u010ditatelji, koji su dovoljno stru\u010dni, mogu provjeriti jesu li podaci koji su dostupni na odre\u0111enoj stranici bez gre\u0161aka i pouzdani. Vrijedan je podatak i postojanje uredni\u0161tva ili recenzenta objavljenih materijala.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Sadr\u017eajnost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kod sadr\u017eajnosti valja provjeriti koliko se neka tema na internet stranici prou\u010dava u dubinu. To opet ovisi o publici kojoj su sadr\u017eaji namijenjeni (stru\u010dna ili obi\u010dna javnost). Ovisno o namjeni, autori prilago\u0111avaju i stil pisanja (stru\u010dna i znanstvena terminologija).<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Objektivnost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objektivnost u mnogo \u010demu ovisi o namjerama autora. Pitanja koja tu mo\u017eemo postaviti su:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Koja je namjena stranice? Je li njena svrha informirati javnost o provedenim istra\u017eivanjima ili mo\u017eda navesti javnost na krive zaklju\u010dke o nekoj temi.<\/li>\n\n\n\n<li>Mo\u017ee li se kroz sadr\u017eaj uo\u010diti autorovo politi\u010dko ili neko drugo usmjerenje? Tu mo\u017eemo pripomenuti i eventualni utjecaj sponzora na autorove stavove.<\/li>\n\n\n\n<li>Koje su informacije dostupne na stranicama i koliko se razlikuju od drugih publikacija? Ukoliko odska\u010du, potrebno je promisliti koji je razlog tome.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Funkcionalnost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nedostatku boljeg izraza koji bi objedinio dizajn, strukturu i lako\u0107u kori\u0161tenja odre\u0111ene internet stranice, govorit \u0107emo o kriteriju funkcionalnosti. Konsenzus o postoje\u0107im web standardima prosje\u010dnom korisniku ili povjesni\u010daru u ovom slu\u010daju nije toliko va\u017ean koliko su mu va\u017eni detalji koji olak\u0161avaju rad sa stranicom. Dizajn stranice trebao bi biti uravnote\u017een tako da neki dodatni sadr\u017eaji poput videa, reklama i sli\u010dnih ne ometaju nesmetano \u010ditanje. Na stranicama s dobrom strukturom lako je odrediti naslove, podnaslove, fusnote ili bilje\u0161ke. Na takvim stranicama ne bi trebao biti problem prona\u0107i autore ili njihove kontakt podatke. Kako bi se lak\u0161e koristile, ve\u0107e stranice nu\u017eno bi trebale imati istaknuti sadr\u017eaj ili tzv. site map (mapu stranice). Ovdje bismo mogli uvrstiti i datiranje stranica, iako ono za povijesne teme nije od prevelike va\u017enosti, ali mo\u017ee biti pokazatelj o tome vodi li autor brigu o relevantnosti podataka u slu\u010daju novih otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Primjerenost<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednji kriterij u vrjednovanju internet stranice mora se primijeniti u slu\u010daju kada se analizira njezino kori\u0161tenje u nastavi u osnovnoj i srednjoj \u0161koli. Prije nego odre\u0111enu internet stranicu preporu\u010di svojim u\u010denicima, nastavnik bi trebao cijelu stranicu vrjednovati po gornjim kriterijima te tako ste\u0107i cjeloviti uvid u sve njezine aspekte. Robert Stradling upozorava da \u201eve\u0107ina materijala krajnje je selektivna, a dio je stavljen na internet kako bi hotimice \u0161irio dezinformacije ili vr\u0161io promid\u017ebu odre\u0111ene ideje ili politi\u010dke skupine.\u201c[9] Kori\u0161tenje interneta kao suvremenog nastavnog sredstva u nastavi na hrvatskim prostorima jo\u0161 je uvijek novina, iako sam internet to vi\u0161e nije. Vi\u0161e od 50% hrvatskog pu\u010danstva ima pristup internetu, ali problem oko uvo\u0111enja sadr\u017eaja s interneta u nastavu nije vezan uz tehnologiju nego uz sadr\u017eaje koje internet nudi. Na\u017ealost, zamje\u0107uje se pozama\u0161an nedostatak kvalitetnih povijesnih sadr\u017eaja na hrvatskom internetu. Sadr\u017eaji na stranim jezicima zastupljeniji su, ali se kao takvi ne smiju koristiti u na\u0161im \u0161kolama. Ako bi se poradilo na suradnji nastavnika povijesti i nastavnika stranih jezika, mogla bi se primjerice kombinirati nastava na prevo\u0111enju i analizi povijesnih tekstova na stranim jezicima preuzetih s interneta. Naravno, takva suradnja mogla bi se ostvariti u srednjim \u0161kolama i za u\u010denike kojima je odre\u0111eni jezik bio prvi strani jezik, dakle onaj koji su u\u010dili od ni\u017eih razreda osnovne \u0161kole (uz pretpostavku da su ga dobro usvojili). Internet kao nastavno sredstvo u hrvatskoj stru\u010dnoj literaturi gotovo je nezastupljen i tek se o\u010dekuju prvi koraci ili istra\u017eivanja glede njegovog kori\u0161tenja. Neophodno je spomenuti da je Stradling u Nastavi europske povijesti 20. stolje\u0107a u 12. poglavlju (\u201eUporaba novih tehnologija: povijest na internetu\u201c) istaknuo osnovne smjernice kori\u0161tenja kao i prijedloge za nastavnike povijesti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U stjecanju digitalne pismenosti povjesni\u010dari moraju obratiti pozornost na vrjednovanje sadr\u017eaja prona\u0111enih na internetu. Kako bi vrjednovanje bilo \u0161to kvalitetnije, potrebno je usvojiti osnovne kriterije vrjednovanja: vjerodostojnost, to\u010dnost, objektivnost, sadr\u017eajnost, funkcionalnost te primjerenost za nastavu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Literatura<\/h2>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>\u00a0Barker, J. (2007) Evaluating Web Pages: Techniques to Apply &amp; Questions to Ask\u201d. Dostupno na: http:\/\/www.lib.berkeley.edu\/TeachingLib\/Guides\/Internet\/Evaluate.html [21 prosinca 2010]<\/li>\n\n\n\n<li>Beck, S. E. (2009) The Good, The Bad and The Ugly, or Why It\u2019s a Good Idea to Evaluate Web Sources. Dostupno na: http:\/\/lib.nmsu.edu\/instruction\/eval.html [21 prosinca 2010]<\/li>\n\n\n\n<li>Kirk, E. E. (1996) Evaluating Information Found on the Internet. Dostupno na: http:\/\/www.library.jhu.edu\/researchhelp\/general\/evaluating\/index.html [21 prosinca 2010]<\/li>\n\n\n\n<li>\u00a0Mandi\u0107, S. (2008) Kompjuterizacija i istoriografija 1995-2005. Beograd: Istorijski arhiv Beograda<\/li>\n\n\n\n<li>Piper, P. S. (2000) Better read that again: Web hoaxes and misinformation. Searcher, 8 (8). Dostupno na: http:\/\/www.infotoday.com\/searcher\/sep00\/piper.htm [21 prosinca 2010]<\/li>\n\n\n\n<li>Stradling, R. (2003) Nastava europske povijesti 20. stolje\u0107a. Zagreb: Srednja Europa<\/li>\n\n\n\n<li>Tilman, H. N. (2003) Evaluating Quality on the Net. Dostupno na: http:\/\/www.hopetillman.com\/findqual.html [20 prosinca 2010]<\/li>\n\n\n\n<li>Vrki\u0107 Dimi\u0107, J. (2010) Utjecaj uporabe ra\u010dunala na praksu u\u010denja i pou\u010davanja. Disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet<\/li>\n\n\n\n<li>Vu\u010dina, \u017d. (2006) Pretra\u017eivanje i vrednovanje informacija na internetu. Zagreb: Carnet. Dostupno na: http:\/\/edu-udzbenik.carnet.hr\/2\/ [20 prosinca 2010]<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p class=\"has-border-color has-vivid-red-border-color wp-block-paragraph\" style=\"border-style:dashed;border-width:2px;border-top-left-radius:10px;border-top-right-radius:10px;border-bottom-left-radius:10px;border-bottom-right-radius:10px;padding-top:var(--wp--preset--spacing--30);padding-right:var(--wp--preset--spacing--30);padding-bottom:var(--wp--preset--spacing--30);padding-left:var(--wp--preset--spacing--30)\"><strong>Objavljeno u Historijskom zborniku br. 2\/2010<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za razliku od \u010dovjeka i njegove pismenosti koji su se razvijali evolucijom kroz vi\u0161etisu\u0107ljetni period, prodor ra\u010dunala i kasnije interneta u \u010dovjekovu svakodnevicu odvija se revolucionarnom brzinom.\u00a0Od\u00a0ENIAC-a do danas pro\u0161lo je ne\u0161to manje od sedamdeset godina i u tom vremenu smo od uvjerenja da \u0107e na svijetu biti dovoljno svega nekoliko ra\u010dunala stigli do fascinantne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2885,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[23],"tags":[669,670,518],"class_list":["post-2884","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-digitalno-i-ai","tag-historijski-zbornik","tag-ikt","tag-internet"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2884","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2884"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2884\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2886,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2884\/revisions\/2886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2884"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2884"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2884"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}