Zovem se Ivan Markovi\u0107, student sam Filozofskog fakulteta u Zagrebu (povijest, ruski jezik i knji\u017eevnost) na kojem trenutno pi\u0161em diplomski rad na temu: Protomodernizacijske reforme i otpor promjenama \u201eodozgo\u201c u Habsbur\u0161koj Monarhiji i u Ruskom Carstvu<\/em>. Predmet moga stru\u010dnog interesa su komparativnopovijesne teme iz povijesti Vojne krajine.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee\u0161 li za one koji ne znaju u jednoj re\u010denici predstaviti EUROCLIO?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Europska udruga nastavnika povijesti tj.\u00a0EUROCLIO\u00a0je nevladina me\u0111unarodna organizacija \u010diji je glavni cilj promoviranje inovativnih metoda me\u0111u nastavnicima povijesti u svrhu razvijanja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, smisla za multiperspektivnost te poticanja me\u0111usobnog uva\u017eavanja kod samih u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Kako se studenti iz Hrvatske mogu prijaviti za praksu tj. vje\u017ebeni\u0161tvo u EUROCLIO?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na ideju da se prijavim za praksu u EUROCLIO-u do\u0161ao sam nakon \u0161to sam pro\u010ditao nekoliko \u010dlanaka vezanih uz njihov rad u na\u0161oj regiji. Dodatan poticaj dobio sam od profesora sa Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta: profesora Hrvoja Klasi\u0107a te profesorice Snje\u017eane Koren koji ve\u0107 du\u017ee vrijeme sura\u0111uju s EUROCLIO-om na raznim projektima poput \u201eHistory that Connects\u201c. Ovom prilikom bih se ujedno \u017eelio i zahvaliti spomenutim profesorima \u0161to su me motivirali za prijavu te me svojim savjetima pripremili na posao u EUROCLIO-u.<\/p>\n\n\n\n Kakvi su dojmovi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Moji dojmovi o EUROCLIO-u su iznimno pozitivni. Kao prvo izdvojio bih radnu atmosferu u uredu koja je bila dosta opu\u0161tena te poticajna: kad god sam imao bilo kakvo pitanje znao sam da mogu oti\u0107i do jednog od zaposlenika i da \u0107e mi on\/ona odmah pomo\u0107i. To je meni, kao i mojim kolegama pripravnicima, bilo izuzetno va\u017eno, a osobito na samom po\u010detku kada je pitanja i nedoumica bilo najvi\u0161e. \u0160tovi\u0161e, zaposlenici su nam uvelike iza\u0161li u susret organiziraju\u0107i za nas niz radionica na kojima smo mogli ste\u0107i prakti\u010dne vje\u0161tine potrebne za na\u0161 novi posao (poslovna komunikacija, pisanje projekta, vo\u0111enje sastanaka itd.).<\/p>\n\n\n\n Kako izgleda prosje\u010dan dan u uredu EUROCLIO-a? Na kojim si projektima radio?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Jedan prosje\u010dan dan u uredu te\u0161ko je opisati. Naime, svaki dan nosio je sa sobom drugi niz poslova i odgovornosti. Vrlo \u010desto sam tijekom jednog dana paralelno radio na nekoliko stvari (organizacija sastanaka, pisanje izvje\u0161\u0107a, financijska administracija) koje su obi\u010dno bile povezane s programima \u201eHistory that Connects\u201c te \u201eInnovating History Education in the Black Sea Region\u201c.<\/p>\n\n\n\n Za \u010ditatelje koji nisu upoznati sa gore navedenim programima izdvojio bih nekoliko klju\u010dnih informacija. \u201eHistory that Connects\u201c program orijentiran je prvenstveno na nastavnike iz zemalja biv\u0161e Jugoslavije (i Albanije) koji ve\u0107 preko 10 godina zajedni\u010dki sura\u0111uju u okviru njega. Ovaj program se sastoji od nekoliko projekata (\u201eHow to Teach Sensitive and Controversial History in the countries of former Yugoslavia?\u201c, \u201eHistory Matters\u201c) \u010diji je cilj unaprje\u0111ivanje nastave povijesti u skladu s principima EUROCLIO-a (razvijanje kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, demokracije, tolerancije itd.). \u201eHistory that Connects\u201c jedan je od najaktivnijih programa koji EUROCLIO vodi te se svake godine u okviru njega organizira nekoliko radionica koje omogu\u0107uju sudionicima da zna\u010dajno usavr\u0161e svoje vje\u0161tine te se upoznaju sa novim pristupima nastavi.<\/p>\n\n\n\n Drugi program \u201eInnovating History Education in the Black Sea Region\u201c, kao \u0161to mo\u017eete zaklju\u010diti iz samog naslova, usmjeren je prvenstveno na rad s nastavnicima iz zemalja isto\u010dne Europe. Sli\u010dno kao i prethodni program, njegova glavna zada\u0107a je podizanje kvalitete nastave povijesti u regiji s naglaskom na zajedni\u010dku kulturnu ba\u0161tinu. Njegova okosnica je projekt \u201eSharing History \u2013 Cultural Dialogues\u201c.<\/p>\n\n\n\n Uz ove programe zajedno sa kolegama radio sam na jo\u0161 nekoliko projekata, poput organizacije godi\u0161nje konferencije EUROCLIO-a u Helsingoru te na organizaciji sastanka edukatora iz zemalja EU u Barceloni, na kojima je prisustvovao i tim iz Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Praksa u EUROCLIO-u nije se svodila isklju\u010divo na posao u uredu. Tijekom pet mjeseci koliko je ona trajala, imao sam priliku sudjelovati na nekoliko konferencija te upoznati veliki broj stru\u010dnjaka iz raznih podru\u010dja. Pored toga, zaposlenici EUROCLIO-a redovito su organizirali filmske ve\u010deri, izlaske te neformalna dru\u017eenja prija\u0161njih te novih pripravnika na kojima su se uvijek mogle \u010duti zanimljive pri\u010de.<\/p>\n\n\n\n Kakav je bio \u017eivot u Nizozemskoj tijekom tih pet mjeseci?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de op\u0107enito \u017eivota u Nizozemskoj, moja jedina zamjerka vezana je uz vrijeme, odnosno uz neprestanu ki\u0161u koja je bila normalna pojava (barem za osobe iz Nizozemske) \u010dak i u ljetnim mjesecima. Grad u kojem sam \u017eivio (Hag), iako za nas ima dosta negativnu konotaciju, ugodno je mjesto koje spaja prednosti malog grada (sve je na dohvat ruke, mirne \u010detvrti) sa prednostima velikog (mno\u0161tvo toga za vidjeti te posjetiti). Ako se odlu\u010dite do\u0107i do Nizozemske, moj savjet bi vam bio da si ne zaboravite odmah nabaviti bicikl. Naime, gradovi kao i okolica imaju brojne biciklisti\u010dke staze koje vam omogu\u0107uju da zavirite u svaki kutak ove, po mom mi\u0161ljenju dosta fascinante (i ako smijem re\u0107i u\u010dinkovite) zemlje. Naravno, ne zaboravite pritom ponijeti i vlastiti ki\u0161obran, jer sude\u0107i po mom iskustvu, svakako \u0107e vam trebati.<\/p>\n\n\n\n Hvala na razgovoru i puno sre\u0107e u daljnjem radu!<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Europska organizacija povjesni\u010dara EUROCLIO svakih nekoliko mjeseci raspisuje natje\u010daj u kojem tra\u017ei nove vje\u017ebenike diljem Europe. Natje\u010daj je i\u00a0trenutno otvoren, a mi koristimo priliku za razgovor s biv\u0161im vje\u017ebenikom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2814,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[61,649],"class_list":["post-2813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","tag-euroclio","tag-ivan-markovic"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2813"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2816,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2813\/revisions\/2816"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2814"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/euroclio-vjezbenici-2.jpg\")