{"id":2790,"date":"2012-05-13T11:02:00","date_gmt":"2012-05-13T09:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2790"},"modified":"2026-08-16T11:10:49","modified_gmt":"2026-08-16T09:10:49","slug":"caruga-junak-siromasnih-ili-razbojnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2012\/caruga-junak-siromasnih-ili-razbojnik\/","title":{"rendered":"\u010caruga \u2013 junak siroma\u0161nih ili razbojnik"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jovan Stanisavljevi\u0107 \u010caruga, slavonski razbojnik i pripadnik zelenoga kadra u ovim ro\u0111en je 1897. u Slavonskim Barama kraj Orahovice. Nakon bijega austro-ugarske vojske odme\u0107e se u hajduke. Krije se po slavonskim \u0161umama. Uskoro se pridru\u017euje u plja\u010dka\u0161ku dru\u017einu Kolo gorskih ti\u0107a koje vodi Bo\u017eo Matijevi\u0107. On i Matijevi\u0107 sastavljaju statut Kola gorskih ti\u0107a koji je prilago\u0111en razbojni\u010dkom na\u010dinu \u017eivota. S njima plja\u010dka diljem Slavonije gotovo \u010detiri godine. Nakon kontroverzne Matijevi\u0107eve smrti preuzima vodstvo Kola gorskih ti\u0107a i reorganizira dru\u017einu. Plja\u010dka isklju\u010divo bogatije stanovni\u0161tvo, a po potrebi i ubija. Stjecajem slu\u010dajnih okolnosti uhi\u0107en je krajem 1923., a su\u0111eno mu je do lipnja 1924. U velja\u010di 1925. je izvr\u0161ena osuda kada je i obje\u0161en u Osijeku.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema sudskom spisu, Jovan Stanisavljevi\u0107 ro\u0111en je 2. velja\u010de 1897. u Slavonskim Barama kraj Orahovice. Sin je jedinac oca Prokopija Stanisavljevi\u0107a i majke Ike ro\u0111. Smiljani\u0107. Jovanova obitelj, koju su nazivali \u010caruga, dugi niz godina bavila se svinjogojstvom. Obiteljsko gospodarstvo iz kojega dolazi bilo je jedno od najbogatijih u tada\u0161njoj Viroviti\u010dkoj \u017eupaniji u Austro-Ugarskoj. Nakon \u0161to je Prokopije preuzeo vodstvo zadruge, u obitelji se po\u010deo osje\u0107ati nedostatak radne snage, a iz toga \u0107e uskoro slijediti raspad zadruge.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 je 1907. iznenada preminula Jovina majka, a otac se nakon \u010detiri tjedna ponovno o\u017eenio. Jovan se nije slagao sa svojom ma\u0107ehom te je \u017eelio polagati zanat. U obitelji je Jovan radio najte\u017ee poslove pa je otac odlu\u010dio da prekine \u0161kolovanje. Unato\u010d tome, oti\u0161ao je u Osijek polo\u017eiti zanat, ali ubrzo se vratio ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:66.66%\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa osamnaest godina oti\u0161ao je u Prvi svjetski rat. Odmah je preba\u010den na bukovinski front. Nakon tri mjeseca odlu\u010dio je pobje\u0107i iz austro-ugarske vojske. Krivotvorio je svoje isprave predstaviv\u0161i se kao natporu\u010dnik Fet koji po odobrenju satnika Horvata ide na lije\u010denje i odmor.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Slavonske Bare vratio se po\u010detkom 1916. Iste je godine po\u010dinio prvo ubojstvo: ubio je udvara\u010da svoje djevojke Katike. Tri godine kasnije jo\u0161 \u0107e ubiti i seoskog na\u010delnika Stanka Bo\u0161njaka zato jer je on znao tko je ubio Katikina udvara\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zbog svojih zlodjela osu\u0111en je na \u010detiri godine zatvora u Srijemskoj Mitrovici. Nije tretiran kao ubojica, ve\u0107 kao obi\u010dni kriminalac pa je tako iskoristio priliku za bijeg u prosincu 1919., prilikom cijepanja drva za zgradu Op\u0107ine. Upravitelj zatvora raspisao je tjeralicu za \u010carugom u iznosu od pet tisu\u0107a dinara. Budu\u0107i da tada nije mogao na\u0107i uto\u010di\u0161te u selu, vje\u0161to se skrivao po slavonskim \u0161umama i Papuku.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:33.33%\">\n<figure class=\"wp-block-image aligncenter size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"150\" height=\"150\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/vlatko_smiljanic-150x150-1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2792\"\/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Ovo je samostalni istra\u017eiva\u010dki rad Vlatka Smiljani\u0107a, u\u010denika drugoga razreda Gimnazije Petra Preradovi\u0107a, kojime je po tre\u0107i put predstavljao Viroviti\u010dko-podravsku \u017eupaniju dr\u017eavnom natjecanju iz povijesti u Dubrovniku. Njegov je mentor profesor Miroslav Novosel. Rad zauzeo 7. mjesto na ukupnoj ljestivici<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">U KOLU GORSKIH TI\u0106A<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lutaju\u0107i Krndijom, Jovan Stanisavljevi\u0107 pridru\u017eio se u prolje\u0107e 1920. razbojni\u010dkoj dru\u017eini Kolo Gorskih Ti\u0107a. Njezini \u010dlanovi, koji su se neprestano mijenjali, bili su pripadnici zelenog kadra koji su pod izgovorom promjene dr\u017eavnoga ustrojstva, plja\u010dkali. Ubrzo je upoznao vo\u0111u dru\u017eine, Bo\u017eu Matijevi\u0107a tzv. Crvenog Bo\u017eu s kojim je imao vrlo prisan odnos. To dokazuje statut Kola Gorskih Ti\u0107a koji su sastavili Jovan Stanisavljevi\u0107 i Bo\u017eo Matijevi\u0107. To\u010dke statuta odre\u0111ivale su poslove razbojstva, umorstva, pale\u017ei i plja\u010dki. Stroge i surove zakonske odredbe prilago\u0111ene su razbojni\u010dkom na\u010dinu \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi pothvat Jovana Stanisavljevi\u0107a u Kolu gorskih ti\u0107a bila je plja\u010dka ku\u0107e Ignaca Schlosergera 9. srpnja 1920. u Bok\u0161i\u0107u kod Vukovara. Za dva mjeseca Bo\u017eo Matijevi\u0107 je kontroverzno umro i Jovan Stanisavljevi\u0107 postaje njegov nasljednik. Krajem 1920. organizira novu dru\u017einu sastavljenu od samo sedam \u010dlanova. Podru\u010dje njihova plja\u010dkanja obuhva\u0107alo je mjesta podno \u0161uma i gora, osobito uz Bilogoru i Krndiju. Literatura navodi \u010carugine plja\u010dka\u0161ke pohode \u010dak do Like i Gorskoga kotara.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U plan pohoda Jovan je unio novine u odnosu na svoga prethodnika. Nakon svake plja\u010dke bje\u017eao je u Dalmaciju, Liku ili Bosnu dok istraga ne bi zavr\u0161ila. Rijetki su poznavali njegov pravi identitet. Bojao se kako ga netko ne bi prepoznao jer je ve\u0107 tada bio poznati ubojica i lopov.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"799\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/carugin-dnevnik-799x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2805\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/carugin-dnevnik-799x1024.jpg 799w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/carugin-dnevnik-234x300.jpg 234w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/carugin-dnevnik-768x984.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/carugin-dnevnik-1198x1536.jpg 1198w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/carugin-dnevnik.jpg 1359w\" sizes=\"auto, (max-width: 799px) 100vw, 799px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve u\u010destaliji pohodi \u010caruge i dru\u0161tva natjerali su vlasti na progla\u0161avanje izvanrednoga stanja u Slavoniji. \u010caruga se mimo prakse skriva od 1921. u Donjim Andrijevcima gdje je radio u pilani kao \u0161umski radnik. Tamo je upoznavao nove ljude koji su se priklju\u010dili njegovoj dru\u017eini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ljeto 1921. Jozo Matota, \u010dlan Kola gorskih ti\u0107a, izdao je \u010carugu \u017eandarima zato \u0161to mu nije dao ni\u0161ta od plijena, ali je \u010caruga uspio izbje\u0107i uhi\u0107enje; kasnije je ubio Matotu u selu Kre\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010caruga je sve vi\u0161e svjestan da je pitanje dana kada \u0107e ga uhititi te zbog straha odlazi u Zagreb.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najkobnija \u010carugina pogre\u0161ka bila je kada je 14. listopada 1923. u Ivankovu kod Vinkovaca napao posjed grofa Eltza. Poku\u0161ali su ukrasti novac, no grofov ko\u010dija\u0161 uspio je pozvati \u017eandare. Izbio je veliki oru\u017eani sukob, a \u010caruga i njegovi drugovi pobjegli su bez plijena. Od tada je \u010caruga ucijenjen na sto dvadeset tisu\u0107a dinara, \u017eiv ili mrtav. Ovako velika ucjena poticaj je za izdaju pa se stoga u jesen 1923. \u010caruga&nbsp; la\u017eno prijavljuje u vinkova\u010dkom poglavarstvu kao Nikola Drezgi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"617\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Revolucionarni-zapisnik-KGT-617x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2803\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Revolucionarni-zapisnik-KGT-617x1024.jpg 617w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Revolucionarni-zapisnik-KGT-181x300.jpg 181w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Revolucionarni-zapisnik-KGT-768x1275.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Revolucionarni-zapisnik-KGT-925x1536.jpg 925w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Revolucionarni-zapisnik-KGT.jpg 1023w\" sizes=\"auto, (max-width: 617px) 100vw, 617px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Statut Kola gorskih ti\u0107a, Zakon i kazna<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema Hrvatskom listu jedan od najstra\u0161nijih i najkrvavijih pohoda bio je na&nbsp; dvorac vukovarskog vlastelina grofa Eltza u Tompojevcima. Tamo je, nao\u010digled svoje supruge, \u017eivot izgubio vlastelinski nad\u0161umar Franz Pirkmayer. Glavni je cilj razbojstva bio ukrasti vlastelinsku blagajnu. \u010caruga je sa sobom poveo jo\u0161 pet \u010dlanova Kola Gorskih Ti\u0107a. Uspjeli su uzeti samo stotinjak dinara i \u010detiri lova\u010dke pu\u0161ke jer su ih napali op\u0107inski redari. Prema sudskim spisima, ovo je posljednje \u010carugino razbojstvo.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>JUNAK SIROMA\u0160NIH I RAZMETLJIVAC<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od priklju\u010denja u Kolo gorskih ti\u0107a \u010carug je bio poznata li\u010dnost me\u0111u siroma\u0161nim seljacima. Oni su ga cijenili jer im je \u010desto davao novac, hranu, a ponekad odje\u0107u i obu\u0107u koju je ukrao. \u010cesto su ga nazivali slavonskim Robinom Hoodom i gorskim ti\u0107om. Svojim pomaga\u010dima, \u010dlanovima Kola gorskih ti\u0107a, davao je vrlo malo plijena. U tome se o\u010dituje njegova oholost, pohlepa i koristoljublje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Selja\u0161tvo je \u010carugu i njegovu dru\u017einu \u010desto hvalilo zbog pohoda na bogata gospodarstva i obitelji. Smatrali su da \u0107e tako \u010caruga vratiti sve \u0161to su oni seljacima uzeli. Me\u0111u seljake dolazio je uvijek elegantno obu\u010den. Osobito je bio popularan u selja\u0161tvu srpske nacionalnosti do tih granica da su mu spjevali i uglazbili pjesme pa \u010dak i pri\u010dali legende o njemu. Izme\u0111u ostaloga, smatran je za\u0161titnikom srpskoga naroda.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako nitko nije znao pravi identitet otmjenoga slavonskog Robina Hooda, o njemu su rado pri\u010dali i prenosili pri\u010de s nara\u0161taja na nara\u0161taj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010caruga je osobito bio omiljen me\u0111u \u017eenama. Do 1923. promijenio je dvadesetak djevojaka. Svakoj je davao dragocjen nakit i odje\u0107u, a nerijetko i novac. S nekim se djevojkama zaru\u010dio pa je na ruci uvijek imao jedan zaru\u010dni\u010dki prsten, mada je u isto vrijeme bio s vi\u0161e njih u zaru\u010dni\u010dkoj vezi. Osim toga, otimao je djevojke pa \u010dak i \u017eene \u010dlanovima Kola gorskih ti\u0107a. Takve poteze njegovi mu pomaga\u010di nisu branili jer su smatrali da njihov vo\u0111a mora imati pristup svemu kako bi dru\u017eina bilo sigurno.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"728\" height=\"659\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Carugini-putovi.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2801\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Carugini-putovi.jpg 728w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Carugini-putovi-300x272.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 728px) 100vw, 728px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">Mjesta u kojima je \u010caruga plja\u010dkao prema sudskim spisima (applikacija Google Earth)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>UHI\u0106ENJE<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon plja\u010dke u Tompojevcima, \u010caruga se povukao u svoj otmjen stan u Vinkovcima. Iako ima djevojku Mandu Smol\u010di\u0107 u Retkovcima, bojao se i\u0107i k njoj kako ga ne bi uhitili, pa joj pi\u0161e pisma. Njoj se predstavljao kao Mile Bari\u0107, vojni liferant iz Vinkovaca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U mjestu Retkovci postojale su dvije Mande Smol\u010di\u0107, jedna starija, i mla\u0111a \u2013 tada\u0161nja \u010carugina djevojka. \u010carugino pismo zabunom je oti\u0161lo starijoj Mandi Smol\u010di\u0107 pa ga je ona predala lokalnoj \u017eandarmeriji. U pismu \u010caruga pita Mandu je li izgorio \u0161tagalj do kraja kojega je njegova dru\u017eina zapalila. Tako su \u017eandari shvatili da se radi o Nikoli Drezgi\u0107u (zapravo \u010carugi), razbojniku koji je zapalio \u0161tagalj i izvr\u0161io plja\u010dku u Tompojevcima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Narednik Balatinac i desetnik Milovi\u0107 prona\u0161li su \u010carugu 23. prosinca 1923. kako spava na podu i uhitili ga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potpukovnik Stefanovi\u0107, kome je \u201eNikola Drezgi\u0107\u201c doveden nakon uhi\u0107enja, prepoznao ga je kao Jovana Stanisavljevi\u0107a. Odala ga je Bo\u017eica Smol\u010di\u0107 iz Retkovaca koja je imala \u010caruginu fotografiju na kojoj se isticao zlatni zub.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010caruga je u pritvoru bio od 23. prosinca 1923. do 5. sije\u010dnja 1924. Sve to vrijeme nije \u017eelio priznati svoj pravi identitet. Nepoznati dopisnik Hrvatskoga lista navodi da je \u010caruga mu\u010den u pritvoru. Narednik Drornjak dosjetio se kako \u010carugu nasamariti da prizna svoj pravi identitet. Rekao je \u010carugi da \u0107e ga posjetiti rodbina i tada je priznao da se zove Jovan Stanisavljevi\u0107. Nakon priznanja bio je zatvoren u posebnoj prostoriji. Hrvatski list izvje\u0161tava da novine Hrvat, u broju od 18. sije\u010dnja, pi\u0161u kako je viroviti\u010dki \u017eupan dr. Jovan Bo\u017ei\u0107 osigurao \u010carugi bolji smje\u0161taj i jelo iz hotela. Izme\u0111u ostaloga navodi da je \u201eJovo dobrotvor srpskoga naroda\u2026\u0161titi Srbe svuda i svagda\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 je sljede\u0107ega dana potpukovnik Stefanovi\u0107 po\u010deo \u010carugino ispitivanje. Trajalo je do 10. sije\u010dnja, a tijekom toga razdoblja sustavno su uhi\u0107ivani \u010dlanovi Kola gorskih ti\u0107a. Vjerojatno ih je \u010caruga izdavao smatrav\u0161i kako \u0107e osuda biti bla\u017ea, \u010dak i osloba\u0111aju\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"652\" height=\"326\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/caruga4_242965S1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2799\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/caruga4_242965S1.jpg 652w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/caruga4_242965S1-300x150.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 652px) 100vw, 652px\" \/><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u010carug (tre\u0107i s desne strane dolje), \u017eandari i \u010dlanovi dru\u0161tva Kolo gorskih ti\u0107a nakon uhi\u0107enja (Osijek, 1924.)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U velja\u010di 1924. \u010caruga je dobio besplatnoga odvjetnika dr. Mladena Simonovi\u0107a. On se zala\u017ee da \u010carugu mo\u017ee bilo tko posjetiti u \u0107eliji i da ga raskuju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 je u o\u017eujku nakon ispitivanja \u010dlanova Kola Gorskih Ti\u0107a i \u010caruge izdana optu\u017enica protiv njih. \u010caruga se branio izjavom da je skupljao novac kako bi kupio pisa\u0107i stroj za \u0161irenje komunisti\u010dkih ideja. S novcem koji je krao zasigurno je, ako je ve\u0107 imao takvu zamisao, mogao kupiti stroj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Optu\u017enicu je sastavio zamjenik dr\u017eavnoga odvjetnika dr. Schubert.\u010caruga je sam optu\u017een za dva grabe\u017ena i potajna umorstva, \u010detiri grabe\u017ena umorstva, petnaest razbojstava, jedno silovanje i jedno la\u017eno predstavljanje. Osim njega, osu\u0111eno je jo\u0161 sedam \u010dlanova Kola Gorskih Ti\u0107a dok ih je petero oslobo\u0111eno kazne.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010caruga i sedam \u010dlanova Kola Gorskih Ti\u0107a osu\u0111eni su ubrzo na kaznu vje\u0161anjem. Njihovi su odvjetnici odmah podnijeli \u017ealbu, nakon \u010dega su uslijedila suo\u010denja \u010caruge i \u010dlanova Kola Gorskih Ti\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U travnju 1924. \u010caruga je ostao bez branitelja dr. Simonovi\u0107a. Hrvatski list navodi da je odvjetnik preoptere\u0107en drugim poslovima i planovima, dok u sudskim spisima postoje osnovane sumnje da je odvjetnik primao prijete\u0107a pisma.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>RASPRAVA<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U velikoj vije\u0107nici Kraljevskoga sudbenog stola u Osijeku 12. svibnja 1924. zapo\u010dela je rasprava protiv Jovana Stanisavljevi\u0107a \u010caruge i \u010dlanova Kola gorskih ti\u0107a. Optu\u017enica je \u010ditana tri sata, a za to vrijeme na galeriji vije\u0107nice neprestano se izmjenjivala publika i novinari.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Hrvatskom je listu zabilje\u017eeno kako je \u010ditanjem optu\u017enice sa \u010caruge skinuta maska juna\u0161tva i za\u0161titnika sirotinje. On je zlo\u010dinac i kukavica koji je sve gurao ispred sebe, a novac najvi\u0161e tro\u0161io na pijan\u010denje i provode sa \u017eenama sumnjiva morala. Ovakav&nbsp; opis daje mu obilje\u017eja bonvivana, osobe koja voli \u017eivotne u\u017eitke i njima se podre\u0111uje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedanaestoga dana rasprave, 26. svibnja, velika vije\u0107nica bila je \u201edupkom puna srednjega gra\u0111anstva\u201c. \u010caruga je tada, bez svake sumnje, bio najpopularnija li\u010dnost u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca. Izme\u0111u ostaloga, dr. Vlado Bujher, \u010carugin odvjetnik, dobio je pismo iz Slovenije; nepoznati autor \u017eeli da se \u010carugu ne vje\u0161a nego da slu\u017ei kaznu u zatvoru. Kraljevstvu sigurno nije bilo u interesu osloboditi \u010carugu. Me\u0111utim, glede autorstva pisma, mo\u017ee se posumnjati na srpskoga ili selja\u010dkoga autora. Takvu \u010dinjenicu potvr\u0111uje \u010carugino plja\u010dkanje svih slojeva osim srpskih i stanovnika ni\u017eega stale\u017ea, osobito selja\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od dvanaestoga dana rasprave Kraljevski sudbeni stol pozivao je svjedoke i obitelji pokojnika koje je \u010caruga ubio. Novinari pi\u0161u da su to bili najpotresniji dani rasprave. Toga je dana \u010caruga tra\u017eio da mu se skinu okovi, a od nemira \u010dak su mu pukle hla\u010de. Tada se, vjerojatno nakon \u0161to se sjetio svoje rane mladosti, probudio tra\u010dak morala i veliki strah ovoga besramnog bonvivana i ubojice.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Devetnaestoga dana rasprave, 6. lipnja, \u010caruga se izjasnio da je bolestan pa je stoga rasprava odgo\u0111ena. Shva\u0107a kakva mu presuda slijedi; iako je nervozan, nada se pomilovanju, pa \u010dak pomi\u0161lja i na bijeg.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>PRESUDA I VJE\u0160ANJE<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon dvadeset i \u010detiri dana rasprave protiv \u010caruge i \u010dlanova Kola gorskih ti\u0107a (12. svibnja 1924. \u2013 14. lipnja 1924.) Hrvatski je list izvijestio da \u0107e 21. lipnja 1924. u deset sati biti dono\u0161enje i \u010ditanje presude.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ve\u0107 od sedam sati znati\u017eeljni Osje\u010dani okupljali su se oko zgrade Kraljevskoga sudbenog stola. Za vije\u0107nicu je podijeljeno tri stotine ulaznica. Oko deset i trideset sati predsjednik Kraljevskoga sudbenog stola u Osijeku pro\u010ditao je sljede\u0107u presudu: Jovan Stanisavljevi\u0107 \u010caruga osu\u0111en je \u201ena kaznu smrti vje\u0161anjem\u201c. Zatim je obrazlagao presudu osude. Izme\u0111u ostaloga, objasnio je da je \u010caruga svoja zlodjela u\u010dinio u neuroti\u010dnoj bolesti u koju je pao nesretnim djetinjstvom po moralnom defektu du\u0161e zauzev\u0161i krivi osvetni\u010dki stav naspram ljudskome dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O presudi izvijestio je Hrvatski list.<\/p>\n\n\n\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a82b7d21548e&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a82b7d21548e\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"768\" height=\"1024\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/hrvatski-list-caruga.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2797\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/hrvatski-list-caruga.jpg 768w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/hrvatski-list-caruga-225x300.jpg 225w\" sizes=\"auto, (max-width: 768px) 100vw, 768px\" \/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">Hrvatski list je detaljno izvjestio o kona\u010dnoj presudi \u010carugi i \u010dlanovima dru\u0161tva Kolo gorskih ti\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U dvori\u0161tu Kraljevskoga sudbenog stola u Osijeku 27. velja\u010de 1925. izvr\u0161ena je osuda nad Jovanom Stanisavljevi\u0107om \u010carugom. On je u dvori\u0161te u\u0161ao s dva \u017eandara i sve\u0107enikom poslije pogubljenja Pavla Prpi\u0107a Velikog. Kada ga je op\u0107inski \u010dinovnik prozvao, \u010caruga je nadodao:<\/p>\n\n\n\n<blockquote class=\"wp-block-quote is-layout-flow wp-block-quote-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ja sam Jovan Stanisavljevi\u0107 \u010caruga. Moj naklon, gospodine krvni\u010de. Zbogom narode, \u010caruga putuje!<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010caruga je sahranjen na groblju sv. Ane u Osijeku, a na kri\u017eu je ispisan neto\u010dan datum ro\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/h3>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:66.66%\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razdoblje nakon Prvoga svjetskog rata i teritorijalne promjene na na\u0161im podru\u010djima omogu\u0107ile su pojavu i postojanje junaka u o\u010dima naroda, koji su vodili borbu protiv vlasti. Pohodima su dizali cijelo podru\u010dje na noge. Takve su prilike stvorile mogu\u0107nost plja\u010dki jednom od najpoznatijih hajduka na podru\u010dju Slavonije, Jovanu Stanisavljevi\u0107u \u010carugi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jovan Stanisavljevi\u0107 je ro\u0111en 1897. u bogatoj obitelji viroviti\u010dkoga kraja. Zbog nesretnoga djetinjstva, smrti majke i kasnije o\u010deve \u017eenidbe, on odlazi polo\u017eiti zanat. U me\u0111uvremenu je izbio Prvi svjetski rat te se mladi Jovan pridru\u017eio austro-ugarskoj vojsci. Nije se zadr\u017eao&nbsp; dugo na fronti i lukavo bje\u017ei. Nakon povratka u rodno mjesto po\u010dinio je dva ubojstva za koja je ka\u017enjen kaznom zatvora. Ubrzo je pobjegao iz zatvora u \u0161umovita podru\u010dja. Tamo je upoznao razbojni\u010dku dru\u017einu Kolo gorskih ti\u0107a i vo\u0111u Bo\u017eu Matijevi\u0107a.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:33.33%\">\n<figure data-wp-context=\"{&quot;imageId&quot;:&quot;6a82b7d216002&quot;}\" data-wp-interactive=\"core\/image\" data-wp-key=\"6a82b7d216002\" class=\"wp-block-image size-full wp-lightbox-container\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"225\" height=\"300\" data-wp-class--hide=\"state.isContentHidden\" data-wp-class--show=\"state.isContentVisible\" data-wp-init=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--click=\"actions.showLightbox\" data-wp-on--load=\"callbacks.setButtonStyles\" data-wp-on--pointerdown=\"actions.preloadImage\" data-wp-on--pointerenter=\"actions.preloadImageWithDelay\" data-wp-on--pointerleave=\"actions.cancelPreload\" data-wp-on-window--resize=\"callbacks.setButtonStyles\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/Vlatko-grob.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2795\"\/><button\n\t\t\tclass=\"lightbox-trigger\"\n\t\t\ttype=\"button\"\n\t\t\taria-haspopup=\"dialog\"\n\t\t\tdata-wp-bind--aria-label=\"state.thisImage.triggerButtonAriaLabel\"\n\t\t\tdata-wp-init=\"callbacks.initTriggerButton\"\n\t\t\tdata-wp-on--click=\"actions.showLightbox\"\n\t\t\tdata-wp-style--right=\"state.thisImage.buttonRight\"\n\t\t\tdata-wp-style--top=\"state.thisImage.buttonTop\"\n\t\t>\n\t\t\t<svg xmlns=\"http:\/\/www.w3.org\/2000\/svg\" width=\"12\" height=\"12\" fill=\"none\" viewBox=\"0 0 12 12\">\n\t\t\t\t<path fill=\"#fff\" d=\"M2 0a2 2 0 0 0-2 2v2h1.5V2a.5.5 0 0 1 .5-.5h2V0H2Zm2 10.5H2a.5.5 0 0 1-.5-.5V8H0v2a2 2 0 0 0 2 2h2v-1.5ZM8 12v-1.5h2a.5.5 0 0 0 .5-.5V8H12v2a2 2 0 0 1-2 2H8Zm2-12a2 2 0 0 1 2 2v2h-1.5V2a.5.5 0 0 0-.5-.5H8V0h2Z\" \/>\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button><figcaption class=\"wp-element-caption\">\u010caruga je pokopan na groblju sv. Ane u Osijeku (na fotografiji Vlatko Smiljani\u0107, listopad 2011.)<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vo\u0111en idejom dr\u017eavnoga prevrata s bandom je plja\u010dkao bogate obitelji, obrte i gospodarstva mahom njema\u010dkoga, \u017eidovskoga i hrvatskoga podrijetla. Ubrzo je preuzeo vodstvo dru\u017eine. U narodu ni\u017eega stale\u017ea, siroma\u0161nom selja\u0161tvu, obo\u017eavan je. Gotovo je doveden do kulta li\u010dnosti. Samo literatura srpskih autora spominje da je \u010caruga pomagao siroma\u0161nima, dok u izvorima takva \u010dinjenica nije spomenuta. Prema oplja\u010dkanima siroma\u0161nije selja\u0161tvo je osje\u0107alo potencijalnu zavist i na neki na\u010din im je bilo drago \u0161to im se to doga\u0111a. Jovan Stanisavljevi\u0107 je nakon uhi\u0107enja volio medijsku pozornost \u0161to dokazuje njegov nastup pred novinarima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Temeljem materijala s vi\u0161ednevne rasprave zaklju\u010dujem da Jovan Stanisavljevi\u0107 nije bio junak nego razbojnik. Njega izdaju \u010dak i njegovi pomaga\u010di iako im je, prema srpskoj literaturi, \u010caruga materijalno, odnosno financijski pomagao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unazad dvadesetak godina \u010caruga je osobitu popularnost dobio dramskim filmom Rajka Grli\u0107a. U njemu je \u010caruga prikazan kao u o\u010dima naroda: junak doveden do posebnoga kulta li\u010dnosti i zavodnik. Vo\u0111a \u017eeljezne discipline sa \u010dvrstom i savjesnom razdiobom rada. U filmu gotovo da i nije prikazana \u010carugina prava plja\u010dka\u0161ka, razbojni\u010dka i ubila\u010dka istina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010caruga je lik s dva lica: u narodu je bio junak siroma\u0161nih, a povijesni dokumenti govore o njemu kao o razbojniku.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Literatura:<\/h3>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Ivan Ku\u0161an, \u010caruga pamti, Mladniska knjiga, Zagreb, 1991.<\/li>\n\n\n\n<li>Marko Lopu\u0161ina, Najzagonetnije jugoslovenske ubice, Narodna knjiga, Beograd, 1997.<\/li>\n\n\n\n<li>Marino Zurl, Knjiga o Jovi \u010carugi i Joci Udmani\u0107u, August Cesarec, Zageb, 1977.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Dnevnik Jovana Stanisavljevi\u0107a \u010caruga, prijepis<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski list, god. 5, br. 6<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski list, god. 5., br. 19<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski list, god. 5., br. 21<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski list, god. 5., br. 74<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski list, god. 5., br. 144<\/li>\n\n\n\n<li>Hrvatski list, god. 5., br. 145<\/li>\n\n\n\n<li>Jutarnji list, god. XII, br. 4109., 22. sije\u010dnja 2010., 24<\/li>\n\n\n\n<li>Spisi s rasprave Jovanu Stanisavljevi\u0107u, oznaka spisa I. 101-24, Dr\u017eavni arhiv u Osijeku<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jovan Stanisavljevi\u0107 \u010caruga, slavonski razbojnik i pripadnik zelenoga kadra u ovim ro\u0111en je 1897. u Slavonskim Barama kraj Orahovice. Nakon bijega austro-ugarske vojske odme\u0107e se u hajduke. Krije se po slavonskim \u0161umama. Uskoro se pridru\u017euje u plja\u010dka\u0161ku dru\u017einu Kolo gorskih ti\u0107a koje vodi Bo\u017eo Matijevi\u0107. On i Matijevi\u0107 sastavljaju statut Kola gorskih ti\u0107a koji je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":48,"featured_media":2791,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[643,644,60],"class_list":["post-2790","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-caruga","tag-jovan-stanisavljevic","tag-natjecanje-iz-povijesti"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/48"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2790"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2790\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2807,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2790\/revisions\/2807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2791"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}