{"id":2786,"date":"2011-10-14T10:59:00","date_gmt":"2011-10-14T08:59:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2786"},"modified":"2026-08-16T11:02:43","modified_gmt":"2026-08-16T09:02:43","slug":"mara-matocec","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2011\/mara-matocec\/","title":{"rendered":"Mara Mato\u010dec"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara Mato\u010dec (\u0110elekovec, 9. rujna 1886. \u2013 Korija, 8. svibnja 1967.) bila je selja\u010dka knji\u017eevnica, pjesnikinja, dramati\u010darka i politi\u010darka. Svoja knji\u017eevna djela pisala je sve do smrti, a djelovala je unutar Hrvatske selja\u010dke stranke i Selja\u010dke sloge kao \u010dlanica Glavnoga odbora HSS-a te \u010dlanica Glavnoga odbora Selja\u010dke sloge. U Hrvatskoj je poznata kao spisateljica i politi\u010darka u Selja\u010dkom pokretu bra\u0107e Radi\u0107 i veliki zagovornik emancipacije.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Osobni podaci i obitelj<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara Mato\u010dec, prva selja\u010dka knji\u017eevnica i politi\u010darka u Selja\u010dkom pokretu bra\u0107e Radi\u0107, ro\u0111ena je 9. rujna 1886. u \u0110elekovcu kod Koprivnice. Bila je k\u0107er jedinica majke Mare r. Vrban\u010di\u0107 te oca Luke Jendra\u0161i\u0107a. U ranoj mladosti s roditeljima se seli u \u0110ur\u0111evac. Sa sedamnaest godina udaje za Stjepana Mato\u010deca, kolara i pravou\u017eitnika \u0111ur\u0111eva\u010dke imovne op\u0107ine. Mara je imala \u010detvero djece: Ignacija, koji stradava vrlo mlad od posljedica groma; Josipa, Valenta i k\u0107er Maricu. Marica \u0160abari\u0107 r. Mato\u010dec u vrlo mladoj dobi ostaje trudna te ra\u0111a k\u0107er Rozaliju, a ne\u0161to kasnije Marica naglo umire zbog bolesti \u017eu\u010dnog kamenca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri po\u010detku prvog svjetskog rata suprug Stjepan odlazi na isto\u010dni front kao vojnik Austro-ugarske vojske. Na frontu umire od trbu\u0161noga tifusa. Za vrijeme rata Mara je pratila zbivanja na isto\u010dnoj fronti i slu\u0161ala pri\u010de od povratnika, ali nije nikada mogla do\u0107i do to\u010dnih informacija o sudbini svoga supruga. Posljedica Prvog svjetskog rata bila je gubitak supruga, a Mara je ostala samohrana majka s troje djece i unu\u010dicom Rozalijom.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prvi poznati koraci u politici i spisateljstvu Mare Mato\u010dec<\/h3>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Potaknuta odlaskom svoga supruga u rat, tugom i boli da se vjerojatno vi\u0161e nikada ne\u0107e vratiti, pokre\u0107e u Mari energiju za stvaranje pjesme posve\u0107ene svom suprugu. Napisala ju je neposredno nakon mobilizacije njena supruga i nazvala ju Sibiriji. U to vrijeme list koji je obavje\u0161tavao i obrazovao hrvatskoga seljaka pod dominacijom Hrvatske pu\u010dke selja\u010dke stranke bio je Dom. List je objavio je natje\u010daj za pisanje radova od strane seljaka. Naime, listovo puno ime bilo je \u201eDom \u2013 list hrvatskom seljaku za razgovor i nauk\u201c, a njegov glavni urednik bio je dr. Antun Radi\u0107. Mara se je uklju\u010dila u natje\u010daj poslav\u0161i pjesmu Sibiriji. Pjesma je bila obljavljena u \u201eDomu\u201c ve\u0107 u sije\u010dnju 1915. godine i to je Marina prva objavljena pjesma. Imala je tematiku rata, vojnika i Sibirije, a mo\u017eemo ju nazvati i tu\u017ealjkom. Pobudila je veliku op\u0107u pozornost te od onda Maru Mato\u010dec sa svih strana po\u010dinju poticati da nastavi pisati i objavljivati dalje. Tada joj je bilo trideset godina i ve\u0107 je po\u010dinjala dobivati prve izravne kontakte s bra\u0107om Radi\u0107.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"475\" height=\"464\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matocec_mara.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2788\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matocec_mara.jpg 475w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matocec_mara-300x293.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 475px) 100vw, 475px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. Antun Radi\u0107 po\u010dinje utjecati na nju da prosvje\u0107uje selo i prikuplja narodno blago sela. Nagovara ju da pi\u0161e i dalje, da pokazuje kako su talentirani hrvatski seljaci, da njihova kultura nije posu\u0111ena nego da je to njihova prava misao. \u017delio je da Mara pisanjem i objavljivanjem pomogne u promicanju hrvatskoga selja\u010dkoga stvarala\u0161tva osobito kao \u017eena i majka. Stjepan Radi\u0107 je utjecao na njezinu politi\u010dku usmjerenost i mi\u0161ljenja, \u0161to je ona i kod Antuna i kod Stjepana u potpunosti prihva\u0107ala i gradila svoju politi\u010dku karijeru na u\u010denjima bra\u0107e Radi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 1919. godine Mara Mato\u010dec primljena je u \u010dlanstvo Glavnoga odbora HPSS-a. Bila je to velika \u010dast na ponos domovine, selja\u010dkog pokreta i \u017eenama u politici jer je Glavni odbor najvi\u0161e strana\u010dko tijelo. Tada su u Glavnom odboru bili dr. Rudolf Horvat, dr. \u0110uro Basari\u010dek, Josip Predavec, Stjepan Uroi\u0107, Tomo Jal\u017eabeti\u0107, dr. Vladko Ma\u010dek i predsjednik HPSS-a Stjepan Radi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Prvi javni nastup Mare Mato\u010dec<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Domu 24. prosinca 1918. godine bilo je objavljeno da \u0107e se odr\u017eati izvanredna glavna skup\u0161tina HPSS-a 3. velja\u010de 1919. godine u zagreba\u010dkoj Streljani na kojoj \u0107e se prosvjedovati protiv centralizma. Na skup\u0161tinu su uz ulaznice mogli do\u0107i samo \u010dlanovi Glavnog odbora, a bez ulaznice gosti predsjednika Stjepana Radi\u0107a te prista\u0161e HPSS-a. Na skup\u0161tini je bilo ukupno 6 832 uzvanika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Skup\u0161tinu je otvorio Stjepan Radi\u0107. U po\u010detku svoga govora spominje da su svi o\u010dekivali da \u0107e hrvatski narod od ujedinjenja osloboditi Rusija. Zatim nadovezuje kako je narod za republikanstvo, a ne militarizam Kraljevstva SHS. Isti\u010de da je republika dr\u017eava bez \u017eandarske sile. Napominje skoro ru\u0161enje hrvatske domovine, a da je hrvatski selja\u010dki narod spreman stati tomu kao 4\/5 hrvatskog stanovni\u0161tva. Ponovno govori o svojoj idejama federativne republike Srba, Hrvata, Slovenaca i Bugara. \u017deli osloboditi \u017eenu i dati joj jednaka prava kao i mu\u0161karcima i prepustiti vlast narodu i pravo odlu\u010divanja u svojoj domovini. Nakon predsjednika, rije\u010d je uzeo dr. Rudolf Horvat. Napominje da sve \u0161to je hrvatski narod gradio godinama, sada nestaje. Smatra da se gospoda boje da seljak ne bi postao razbojnik i bolj\u0161evik, a seljacima je u du\u0161i \u010dovjekoljublje i mir. Isti\u010de da nam Srbin mo\u017ee biti samo brat, a ne gospodar. Na kraju govora izri\u010de da do sada ni\u0161ta nije zatrlo hrvatski narod, pa nas ne\u0107e niti batine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na govornicu stupa dr. \u0110uro Basari\u010dek. On prikazuje prisutnima propadanje hrvatskoga naroda pod austro-ugarskom vla\u0161\u0107u. Predo\u010dava tablice o imovinskom stanju seljaka i navodi da 209 posjednika u Hrvatskoj dr\u017ei u svojim rukama 22% zemlji\u0161ta. Kako bi se to sprije\u010dilo, preporu\u010da vra\u0107anje staroga zadru\u017enog prava. Poslije Rudolfa Horvata rije\u010d uzima Mara Mato\u010dec. U po\u010detku govora Mara je isticala te\u017eak polo\u017eaj \u017eena u domovini, osobito kod dana\u0161njeg nasljednog prava nakon smrti mu\u017ea. \u017deli da \u017eene imaju pravo glasa i poti\u010de u svojim krugovima emancipaciju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon Mare, na govornici su jo\u0161 bili Josip Predavec, dr. Vladko Ma\u010dek, Stjepan Uroi\u0107, Tomo Jal\u017eabeti\u0107 i na kraju je skup\u0161tinu zatvorio Stjepan Radi\u0107. Nedugo nakon toga, svrstala se povorka svih okupljenih na skup\u0161tini do Jela\u010di\u0107evog spomenika, a ondje je Radi\u0107 odr\u017eao govor o slobodi \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Doga\u0111anja u Hrvatskoj (republikanskoj) selja\u010dkoj stranci do atentata u Narodnoj skup\u0161tini<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara Mato\u010dec je dr\u017eala govor na skup\u0161tini u Koprivnici na Zrinskom trgu 7. o\u017eujka 1920. godine. Tamo je bilo oko tri tisu\u0107e seljaka, \u0161to potvr\u0111uje da je Koprivnica selja\u010dko mjesto. Ondje je i izabran novi gradona\u010delnik Ivan Kralji\u0107. Govornici su se obra\u0107ali s balkona Gradske vije\u0107nice, a me\u0111u njima bio je gradona\u010delnik Kralji\u0107, SDR. Rudolf Horvat i Mara Mato\u010dec. Skup\u0161tina se je odr\u017eala zbog prihva\u0107anja rezolucije kojom se zahtijevao pravilan omjer zamjene krune u dinar, pripojenje hrvatskih krajeva koje su okupirali Talijani, slu\u017eenje vojske u mati\u010dnoj zemlji, vo\u0111enje politike mira i da se selja\u010dko te radno pravo mo\u017ee provesti samo u neutralnoj selja\u010dkoj republici. Mara Mato\u010dec uklju\u010duje se u izbornu kampanju na izborima 28. studenoga 1920. godine kao \u010dlan Glavnog odbora Hrvatske republikanske selja\u010dke stranke tako \u0161to pi\u0161e svoju prvu poznatu budnicu Ustaj, selja\u010dki rode u \u0110ur\u0111evcu, 8. listopada 1920. g. Nju objavljuje na naslovnoj stranici Slobodnog doma, 20. listopada 1920. godine, lista Stjepana Radi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Koprivnica je 8. svibnja 1921. godine, prema rije\u010dima Mare Mato\u010dec, tada imala jednu veliku sve\u010danost nikada do sada \u2013 veliku Radi\u0107evu skup\u0161tinu. Najve\u0107u zaslugu za organizaciju skup\u0161tine imao je gradona\u010delnik Koprivnice Ivan Kralji\u0107, ali uvelike je pomogao i selja\u010dki narod. Gosti skup\u0161tine bili su predsjednik Stjepan Radi\u0107, njegova supruga Marija Radi\u0107 i gospo\u0111a po prezimenu Bari\u0107. Svi oni bili su do\u010dekani banderijama, pjeva\u010dkim dru\u0161tvima, cvije\u0107em, vijencima i raznim zelenilom. Stjepan je Radi\u0107 prvi stupio za govornicu. Nakon svojih prvih rije\u010di, okre\u0107e se prema Mari Mato\u010dec i ka\u017ee: \u201eDaj Maro i ti odr\u017ei jedan govor ovim dragim selja\u010dkim sestrama! Onako po doma\u0107i!\u201c Mara Mato\u010dec je bila spremna odr\u017eati govor, ali u taj trenutak oglasi se narodni zastupnik Tomo Jal\u017eabeti\u0107 i re\u010de: \u201eNe, ne, samo babama ne treba dati govoriti.\u201c Na te rije\u010di, Stjepan Radi\u0107 uskli\u010de: \u201eTko je protiv \u017eenama, ne spada k nama, nije dionik na\u0161eg velikog pokreta i programa. Jer, ako \u017eelimo dobro svomu narodu, onda moramo privesti \u017eene u javni \u017eivot. Ne, da one mo\u017eda zanemare dom i ku\u0107u. Jer one svjesne i prosvije\u0107ene jo\u0161 \u0107e vi\u0161e ljubiti dom i ku\u0107u. Ne to ti, \u017eeno, mora\u0161 \u2013 nego ho\u0107e\u0161. Ne smijete biti grubi ni prema politi\u010dkom protivniku, a kamoli protiv \u017eenama! Jednu po\u0161tuj kao sveticu, to ti je majka; drugu kao dru\u017eicu, a svaku tre\u0107u kao sestru!\u201c Zatim Mara Mato\u010dec stupa na govornicu zapo\u010dev\u0161i da je narodni zastupnik Tomo Jal\u017eabeti\u0107 pripada Hrvatskoj republikanskoj selja\u010dkoj stranci samo tijelom, ali ne du\u0161om. Nadovezuje da \u017eene u politici ne tra\u017ee vodstvo, nego ve\u0107 ho\u0107e samo sudjelovanje, uputstvo i orijentaciju. Napominje na te\u017eak \u017eivot i polo\u017eaj obitelji koje su u ratu izgubile svog \u017eenidbenog druga ili oca. Unato\u010d Jal\u017eabeti\u0107evoj kritici i on je odr\u017eao govor na skup\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon Spomena na \u201e15. travnja 1923. Mara Mato\u010dec do lipnja 1928. godine vi\u0161e ne pi\u0161e politi\u010dke pjesme. Uzrok tomu je, \u0161to Stjepan Radi\u0107 pridru\u017euje 1. srpnja 1924. Hrvatsku republikansku selja\u010dku stranku u Selja\u010dku interancionalu u Moskvi te priznavanje Vidovdanskog ustava i srpskoga kralja. Mara Mato\u010dec nije shva\u0107ala to pridru\u017eivanje, tj. kako je Stjepan Radi\u0107 bio republikanac, a odjednom je pre\u0161ao u monarhiste te se uklju\u010dio u vladu kao ministar prosvjete. Zapravo, Stjepan je Radi\u0107 samo \u017eelio pridru\u017eivanjem u visoke centre mo\u0107i izboriti \u0161to ve\u0107a prava za hrvatski narod i njegovu autonomiju. Od tih trenutaka Mara Mato\u010dec posve\u0107uje pa\u017enju obiteljskom, etnografskom i kolonizatorskom radu i javno ne djeluje. Mara Mato\u010dec nije jedina koja se povukla od Radi\u0107a. To je u\u010dinila gotovo cijela Podravina i podravske organizacije.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Preseljenje Mare Mato\u010dec iz \u0110ur\u0111evca u Koriju<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sredinom dvadesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, Mara Mato\u010dec saznaje da se njezin mu\u017e vi\u0161e nikada ne\u0107e vratiti. Zahva\u0107a ju famozni Zakon o naslje\u0111ivanju imovine u kojemu ona mora predati \u00be imovine suprugovoj rodbini, a samo \u00bc ostaje njoj i njezinoj djeci. Obitelj Mato\u010dec u \u0110ur\u0111evcu je sveukupno imala 10 jutara obradive zemlje. Maru Mato\u010dec po nasljednom pravu zahva\u0107a samo 2,5 jutara. Kako nebi zapala u krizu, a najvi\u0161e se toga bojala radi djece, Mara se je morala preseliti. U tom vremenu dr. \u0110uro Basari\u010dek radio je na preseljenju stanovnika iz prenapu\u010dene sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske na biv\u0161e vlastelinske posjede, kao npr. pustu Korija kraj Virovitice. U Koriju dolaze Zagorci, Podravci, Me\u0111imurci i mnogi drugi. Me\u0111utim, u Koriju se naseljavalo srpsko stanovni\u0161tvo, a njihova kolonizacija bila je pod financiranjem dr\u017eave. Kolonisti koji su bili pod organizacijom dr. \u0110ure Basari\u010deka nisu imali nikakvu financijsku potporu. Osim njih naseljavali su se i solunski dobrovoljci, Bosanci te Li\u0107ani i Hercegovci. Zemlja je bila plodnija i kvalitetnija od \u0111ur\u0111eva\u010dkog pijeska. Dr. \u0110uro Basari\u010dek nagovarao je Maru Mato\u010dec na preseljenje kako bi zemlju naselilo hrvatsko stanovni\u0161tvo i sa\u010duvalo domovinu, ali i radi prilike kako ne bi zapala u krizu radi njezina slu\u010daja. Mara obilazi okolne krajeve i poziva okolno stanovni\u0161tvo tako\u0111er na kolonizaciju. Tada je i osnovan \u201eBasari\u010dekov kolonisti\u010dki pokret\u201c, a Mara Mato\u010dec je bila u njegovu vodstvu. Ve\u0107 1926. godine Mara Mato\u010dec prodaje svoje 2,5 jutra u \u0110ur\u0111evcu i kupuje 7,5 jutara u Koriji i ne\u0161to se zadu\u017euje u \u201eRavnogorskoj \u0161tedionici d.d.\u201c Parcelaciju i naplatu zemlji\u0161ta vr\u0161ila je \u201eRavnogorska \u0161tedionica d.d.\u201c U Koriju dolazi u ljeto 1927. godine sa svojom majkom Marijom Jendra\u0161i\u0107, sinovima Josipom i Valentom. Gradili\u0161te koje je kupila Mara Mato\u010dec bilo je na bre\u017euljku u samom sredi\u0161tu Korije na dana\u0161njem \u0160kolskom trgu. Postojala je ondje i mala ku\u0107ica. Budu\u0107i da postoje\u0107a ku\u0107a nije bila dovoljna za tako veliku obitelj, Mara Mato\u010dec gradi novu ku\u0107u 1936. godine, a postoje\u0107u pretvara u gospodarske objekte. Nastavak svoje djelatnosti obra\u0111ivanja zemlje i uzgajanja doma\u0107ih \u017eivotinja, kao i u \u0110ur\u0111evcu, morala je podizati iz temelja. Prije kolonizacija, Korija nije imala mnogo stanovnika niti ku\u0107a, a nakon nje, dobila je autonomiju kao selo koje je brojilo u po\u010detku oko 500-tinjak stanovnika, a danas je prigradsko naselje. Prema zemlji\u0161nim knjigama, Mara Mato\u010dec postaje vlasnica svoga imanja 6. travnja 1929. godine.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Utjecaj Mare Mato\u010dec na suseljane u Koriji<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dolaskom u Koriju, Mara je Mato\u010dec \u0161irila prosvjetu, kulturu, narodne rije\u010di, pjesme i obi\u010daje \u2013 okuplja narodno blago. Tada njezina aktivnost postaje sve ve\u0107a, a tijekom daljnjih godina nastati \u0107e i njezina poznata djela. Suseljani ju cijene i po\u0161tuju. Sama je organizirala u Koriji \u017eenski zbor koji su sa\u010dinjavali Podravci i mje\u0161oviti zbor kojeg su sa\u010dinjavali uglavnom Zagorci. Nakon nedjeljne svete mise u korijanskoj kapelici, koju grade ruski zarobljenici tijekom Prvoga svjetskog rata, Mara Mato\u010dec okuplja \u010dlanove zbora i \u010desto ispred same kapelice su znali imati i nastup. Isto tako, Mara je Mato\u010dec u Koriji organizirala selja\u010dko diletantsko kazali\u0161no dru\u0161tvo. Ona bi ponekad znala napisati pokoji igrokaz, a zatim bi okupila \u010dlanove dru\u0161tva u svoju ku\u0107u gdje bi uvje\u017ebavali tekst. Motivi za pisanje igrokaza bili su joj stanje u selu, narodni obi\u010daji i doga\u0111anja u njezinom \u017eivotu. Va\u017eno je napomenuti da je Mara Mato\u010dec pisala igrokaze prema istinitim doga\u0111ajima, koje je do\u017eivjela. \u017deljena je \u0161iriti narodnu kulturu preko mladih, da i oni njeguju autohtonost narodnog blaga. Znalo se je doga\u0111ati, da Mara Mato\u010dec bude zakupljena poslom i zaboravi pisati novi igrokaz. Odmah kod nje dohite roditelji i mole je da opet ne\u0161to novo napi\u0161e. Kada dru\u0161tvo nau\u010di tekst za igrokaz i izvede ga u Koriji, oni po\u010dinju obilaziti daljnja mjesta. Odlaze u Viroviticu i druga ve\u0107a mjesta kako bi \u0161to vi\u0161e \u0161irili prosvjetu, narodne obi\u010daje i pjesmu. U Koriji, gotovo da nije bilo nepismenog \u010dovjeka. Mara Mato\u010dec je redovito obilazila suseljane i pazila da se nebi pojavio netko nepismen, a ako bi ga i bilo, on je kod Mare polazio analfabetske te\u010dajeve za osnove u pisanju. Kako bi narodna kultura bila utemeljena u Koriji, Mara je Mato\u010dec osnovala 1928. godine Ogranak Selja\u010dke sloge u Koriji. \u0160irila je ljepotu svoga kraja, zbog toga je po svuda bila poznata.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Atentat u narodnoj skup\u0161tini u Beogradu, reakcija Mare Mato\u010dec i bista Stjepana Radi\u0107a<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest o atentatu vrlo se brzo pro\u0161irila do Hrvatske. Taj doga\u0111aj zapam\u0107en je u svijetu kao najsurovitiji doga\u0111aj u povijesti paramentalne politike. Mara je Mato\u010dec nije bila izenana\u0111ena doga\u0111ajem, ali je izrazito bila tu\u017ena osobito za ranjavanje Stjepana Radi\u0107a, a najvi\u0161e potresena ubojstvom svog dugogodi\u0161njeg politi\u010dkog i obiteljskog prijatelja dr. \u0110ure Basari\u010deka. Nadala se da \u0107e Stjepan Radi\u0107 pre\u017eivjeti i njemu u \u010dast napisala je pjesmu Hrvatska nada koja je bila objavljena u Domu 25. srpnja 1928. godine. Mara Mato\u010dec nije i\u0161la na pogreb Pavla Radi\u0107a i \u0110ure Basari\u010deka, a razlog je nepoznat. Tri mjeseca kasnije, 8. kolovoza 1928. godine, preminuo je jedan od najve\u0107ih hrvatskih politi\u010dara, borac za prava seljaka i radnika i borac za slobodu hrvatskog naroda, predsjednik Hrvatske selja\u010dke stranke Stjepan Radi\u0107. Mara je Mato\u010dec izrazito potresena tim doga\u0111ajem. Osjetila je veliku prazninu unutar hrvatskog naroda gubitkom predvodnika Hrvatske selja\u010dke stranke i smatra da im nema zamjene. Tek u prolje\u0107e 1929. Mara Mato\u010dec posje\u0107uje grobove Stjepana, Pavla i Antuna Radi\u0107a te dr. \u0110ure Basari\u010deka i u mirogojskim arkadama. Povodom posjeta Mirogoju, Mara Mato\u010dec pi\u0161e pjesmu nakon dolaska u Koriju pod nazivom Godinica ve\u0107 je dana potresena boli za smrt hrvatskih velikana, a objavljuje ju u Domu na godi\u0161njicu smrti Stjepana Radi\u0107a. Nedugo nakon objavljivanja pjesme Godinica ve\u0107 je dana Mara Mato\u010dec pi\u0161e pjesmu Du\u0161a roda moga, koja je jedna od njezinih najljep\u0161ih pjesama. Objavljuje ju u Selja\u010dkoj prosvjeti 1929. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara Mato\u010dec gostovala je na konferenciji za unaprje\u0111enje selja\u010dkog ku\u0107nog obrta 5. rujna 1928. godine u maloj saborskoj dvorani. Dr. Stjepan Ko\u0161uti\u0107 i Branka Frange\u0161 izra\u0111ivali su planove kako treba selja\u010dke \u017eene uklju\u010diti u projekt. Tom prilikom, suprug Branke Frange\u0161, kipar Robert Frange\u0161 Mihanovi\u0107 darovao je Mari Mato\u010dec patiniranu bistu Stjepana Radi\u0107a u gipsu. Nju je Mara Mato\u010dec osobtno \u010duvala na posebnom mjestu u svojoj ku\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Spomenik dr. \u0110uri Basari\u010deku u Okruglja\u010di<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ubojstvo dr. \u0110ure Basari\u010deka izrazito je pogodilo slavonsko-podravske koloniste. Tako su kolonisti Podravci, Me\u0111imurci i Zagorci iz viroviti\u010dkog kraja dogovorili da \u0107e u Basari\u010dekovom Novom Selu, a dana\u0161njoj Okruglja\u010di nedaleko Korije, podignuti spomenik njemu u \u010dast. Mara Mato\u010dec bila je jedan od prvih inicijatora za gradnju spomenika.<br>Spomenik je visoki betonski stup na kojemu se isti\u010de bron\u010dani reljef Basari\u010dekova lica, a podno reljefa je bijela mramorna plo\u010da s tekstom Mare Mato\u010dec ispisan zla\u0107anim slovima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Pre\u010danski i puran\u010dok<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u010dasopisu \u201eNapredak\u201c Mara Mato\u010dec uvidjela da Aleksandar Freundenreich \u017eeli igrokaz iz stvarnog \u017eivota ljudi. Povodom toga, Mara Mato\u010dec pi\u0161e igrokaz Pre\u010dasni i puran\u010dok te ga \u0161alje Freundenreichu. Igrokaz je pisan na kajkavskom narje\u010dju i prikazuje selja\u010dki \u017eivot u Podravini. To\u010dnije, prikazuje podravske svatove. U njemu nastupa 30 lica i sastoji se od 9 \u010dinova. Mara Mato\u010dec pozvala je Freundenreicha u Koriju na premijeru igrokaza. U Koriju dolazi 22. rujna 1934. godine s glazbenikom Rudolfom Matzom i Slavkom Batu\u0161i\u0107em, dramati\u010darom. Tog dana gosti su prisustvovali komu\u0161anju kukuruza i slavlju, a ve\u0107 idu\u0107eg dana prikazan je Pre\u010dasni i puran\u010dok u velikoj dvorani vlastelinstva Schaumburg-Lippe u Virovitici. Dvorana je bila prepuna gostiju. Predstava je trajala puna tri sata. Rudolf Matz i Freundenreich su tijekom cijelog nastupa pisali bilje\u0161ke, a na kraju su svi zajedno zaplesali na pozornici u kolu. Iste godine, igrokaz je bio prikazan i u Zagrebu.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">(1935. \u2013 1940.) \u2013 godine najve\u0107eg uspjeha i popularnosti Mare Mato\u010dec u politici, dramaturgiji i spisateljstvu<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakon smrti kralja Aleksandra I. Kara\u0111or\u0111evi\u0107a 1934. godine, kriza je po\u010dela slabjeti. Zapo\u010delo je osnivanje novih listova i \u010dasopisa. Mara Mato\u010dec sada se uklju\u010duje u \u010dasopis Narodni napredak koji je ure\u0111ivao poznati hrvatski pjesnik Dobri\u0161a Cesari\u0107. Mara Mato\u010dec, uglavnom \u010dlancima i crticama u tom \u010dasopisu, se prisje\u0107a kolonizacije i dr. \u0110ure Basari\u010deka. Spominje da obilazi mjesta gdje ima puno kolonista po viroviti\u010dkom kotaru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 1935. godine Mara se Mato\u010dec upoznaje s Marijom Juri\u0107 Zagorkom povodom posjeta u Zagrebu. Zagorka je bila zadivljena Marom Mato\u010dec kao seljakinjom-spisateljicom te objavljuje \u010dlanak o Mari u \u017denskom listu u 5. broju iste godine. Prijateljstvo sa Zagorkom donijelo joj je mogu\u0107nost objavljivanja svojih radova u svim njezinim \u010dasopisima poput \u017denskog lista, Novog \u017eenskog lista i \u017denskog svijeta. Tako su \u017eene bile savr\u0161eno upoznate s radom i djelovanjem Mare Mato\u010dec, pa je njezina popularnost prelazila Hrvatsku do Bosne, pa \u010dak i u Sloveniju. O Mari Mato\u010dec u Sloveniji pisala je Angela Vode, a na slovenskom jeziku objavljenja je i Marina pjesma Kravica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ogranak Selja\u010dke sloge u Koriji obnovljen je 6. listopada 1935. godine kao prva organizacija u Slavoniji koja je obnovila svoje djelovanje nakon diktature. Tada je uz ogranak osnovana diletantska dru\u017eina, pjeva\u010dki i tambura\u0161ki zbor \u2013 sve pod vodstvom Mare Mato\u010dec. Ogranak je bio toliko aktivan da je u periodu od 1935. do 1936. godine izveo 39 predstava, 42 narodna kola, 51 deklamaciju i 44 narodnih pjesama. Od predstava davali su Za volju djeteta, \u010ci\u017eme, Mu\u017e moje \u017eene, On je gluh, Jo\u017eek na stra\u017ei, a od autorice Mare Mato\u010dec Selja\u010dki razgovor, Ve\u010der na selu, Prosvjeta, Zarobljena djevojka, Zrinjski, Judita, Petronela Zrinjski, Preporod Hrvata, Pre\u010dasni i puran\u010dok, Cigani, Dvije sirote, Majka \u010deka sina i jo\u0161 mnoge druge. Vi\u0161e puta gostuju u Virovitici, \u0160pi\u0161i\u0107-Bukovici, Pitoma\u010di, \u0110ur\u0111evcu, Okruglja\u010di i Turna\u0161ici Turna\u0161ici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U dvorani viroviti\u010dkoga hotela Lazi\u0107 13. velja\u010de 1936. godine od 9 sati za selja\u0161tvo bila je prire\u0111ena proslava dana Matije Gupca i Antuna Radi\u0107a. Smotru je organizirao Ogranak Selja\u010dke sloge u Koriji s Marom Mato\u010dec. Na po\u010detku predstave prvo je Pavle Bernobi\u0107 iz Rezovca kratko govorio o Gupcu i Radi\u0107u. Nakon njega je zapjevao mje\u0161oviti zbor iz Korije pjesmu Pozdrav hrvatskom narodu autorice Mare Mato\u010dec. Nakon pjevanja, Polda Mato\u010dec, izrecitirala je pjesmu Zimzelen, pa je Rade Smiljanec izrecitirao pjesmu o Antunu Radi\u0107a, a sve to je napisala Mara Mato\u010dec. Zatim je Ivan Hrtka iz Rezovca odra\u017eo odu\u017ee predavanje o Matiji Gupcu i Antunu Radi\u0107u. Ogranak je nakon predavanja izveo predstavu Matija Gubec autorice Mare Mato\u010dec, a na kraju pjevana je Lijepa na\u0161a. Ista predstava prikazana je 15. o\u017eujka, ali bila je namjenjena gra\u0111anstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 1937. godine Mara Mato\u010dec odlazi na put u Bosnu kako bi promicala Hrvatsku selja\u010dku stranku i poticala \u017eene na uklju\u010divanje u javni rad i \u017eivot. U dvorani viroviti\u010dkoga hotela Lazi\u0107, Mara je Mato\u010dec 14. velja\u010de 1937. godine s Korijancima priredila sve\u010dano predavanje u spomen Matiji Gupcu i Antunu Radi\u0107u. Franjo Smiljanec i August Pavi\u0107 su tom prigodom recitirali Marine pjesme, a ostali \u010dlanovi Ogranka Selja\u010dke sloge izveli su Marin igrokaz Invalid, koji je prikazivao mukotrpan \u017eivot u vrijeme Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S korijanskom dru\u017einom \u201eHrvatsko srce\u201c, Mara Mato\u010dec nastupa u Malom kazali\u0161tu u Zagrebu (danas Gradsko dramsko kazali\u0161te Gavella) 11. travnja 1937. godine. Za premijeru bila je potpomognuta od strane Selja\u010dke sloge i Hrvatske selja\u010dke stranke. U Gavelli izvela je predstavu Povratak iz grada u selo. Igrokaz je sastavljen od \u010detiri \u010dina. Prikazuje ljepote, siroma\u0161tvo i bijeg sa sela u grad u nadi za bolju budu\u0107nost. Zadnji \u010din zavr\u0161ava o\u010dajni\u010dkim povratkom u selo, koje ih do\u010dekuje pjesmom. U predstavi nailazi se na sva tri hrvatska narje\u010dja, karakteri su povr\u0161no zahva\u0107eni i nema jedinstva radnje te nije sentimentalno. Tom prigodom, predstavu su posjetili: ing. August Ko\u0161uti\u0107, Marija Radi\u0107; dr. Ivan Pernar, dr. Josip Torbar i zagreba\u010dki nadbiskup Alojzije Stepinac s tajnikom D. \u0160eperom. Pobudom predsjednika Selja\u010dke sloge Rudolfa Hercega i povodom tjedna hrvatske kulture u Zagrebu, odr\u017ean je Prvi \u017eenski selja\u010dki kongres, 13. lipnja 1937. godine, koji je otvorila Mara Mato\u010dec. Ondje su \u017eene razgovarale o svojim problemima i pravu glasa, a odlu\u010deno je da \u0107e se ovakav kongres odr\u017eavati svake godine. Kongres je posjetila Margareta Palmer ro\u0111. Jankovi\u0107, vjerna prijateljica i obo\u017eavateljica Mare Mato\u010dec. \u017divjela je i radila u Chicagu i Floridi, \u010dlanica i predstavnica Hrvatske selja\u010dke stranke u emigraciji. Mara Mato\u010dec je pri otvaranju rekla da smatra kako \u017eena nije vezana za ku\u0107u, kuha\u010du i djecu, nego ve\u0107 da mora imati i \u0161iri krug znanja, ali ne kako bi stavila na stranu ku\u0107anske poslove, nego ve\u0107 da prepoznaje zlo od dobra, da zaviri u pokrajinu, domovinu i svijet. Nagla\u0161ava da je \u017eenama potrebna prosvjeta jer ako se dogodi neka nelagoda u obitelji da se \u017eena mo\u017ee u svemu tome sna\u0107i. \u017destoko upozorava mu\u0161karce da oni nisu \u201epater famillius\u201c te da se ne mo\u017ee biti veliki Hrvat i demokrat ako se \u017eena dr\u017ei izoliranom od ostatka svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara je Mato\u010dec djelovala u Klubu ABC \u2013 dru\u0161tvu prosvjetnih radnika za rje\u0161avanje kulturnih problema. Najvi\u0161e je djelovala u sekciji pokreta za pismenost. Klub je odr\u017eao ve\u010der poezije 30. sije\u010dnja 1938. godine. Sastali su se u Pu\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu i recitirali pjesme te razgovarali i problemima nepismenosti i kako se tko bori protiv nje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najve\u0107i doga\u0111aj u politi\u010dkom djelovanju Mare Mato\u010dec bilo je otvaranje \u017eenske organizacije Selja\u010dke sloge 1. velja\u010de 1939. godine. Mara je organizaciju otvorila te nakon toga dr\u017ei predavanje. Pri\u010dala je o pismenosti \u017eena i \u017eenskom etnografskom radu. Ponovno prepri\u010dava Radi\u0107eve rije\u010di i doga\u0111aj u Koprivnici iz 8. svibnja 1921. godine. Pozivala je okupljene na borbu protiv nepismenosti i prosvjetu te uzvikuje: \u201eBudimo ljudi, priznajmo \u010dovjeka \u010dovjekom Ne usa\u0111ujmo mr\u017enju jednoga naspram drugom. Neka nas ogrije sunce bratske ljubavi i \u010dovje\u010danske pravice, bez koje je neprohodan put k na\u0161oj velikoj ideji.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim spisateljskog, dramskog i politi\u010dkog djelovanja Mara Mato\u010dec bila je promicatelj zdravstvene kampanje. O zdravlju djece govorila je 1. listopada 1939. godine na sastanku u Daruvaru. Nekoliko dana kasnije govorila je o istome u Badljevini , Jugovom Polju i Trapinskoj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Po\u010detkom 1940. godine ime Mare Mato\u010dec toliko je poznato \u0161irom Hrvatske, Bosne, Slovenije i Srbije da za nju zna gotovo svako selja\u010dko doma\u0107instvo, a osobito hrvatska \u017eena seljakinja.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Povla\u010denje<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara Mato\u010dec polagano se povla\u010di iz politike zbog ve\u0107 dvogodi\u0161njeg Drugoga svjetskog rata i zakuhavanju politike i odnosa u Jugoslaviji. Prema uputama dr. Vladka Ma\u010deka Mara Mato\u010dec se dr\u017ei pod stolom dok se veliki tuku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ogranak Selja\u010dke sloge u Koriji djelovao je do po\u010detka Travanjskoga rata u Jugoslaviji. Zadnji Marin posjet zbog politi\u010dkih razloga bio je u Zagrebu 30. o\u017eujka 1941. godine na Glavnoj skup\u0161tini Selja\u010dke sloge, gdje je izjavila da joj je najve\u0107e zadovoljstvo \u0161to za nju zna Bosna, Dalmacija i drugi krajevi te \u0161to joj pi\u0161u pisma i posve\u0107uju pjesme. Marin zadnji politi\u010dki \u010dlanak je Krv njegova nevina \u2013 sjeme slobode u Hrvatskom tjedniku objavljen 21. lipnja 1941. godine. U njemu Mara ponovno prepri\u010dava djelovanje Stjepana Radi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim u monarhisti\u010dkoj Jugoslaviji, Mara Mato\u010dec djelovala je i u Kanadi. O njoj napisan je veliki \u010dlanak od \u010dak 7 stranica u Kalendaru Hrvatskoj lista za 1957. godinu. Ovdje je bila njezina posljednja objavljena pjesma \u2013 Mi\u0161kina, napisana krajem 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mara Mato\u010dec nije prihvatila suradnju s niti jednom strujom tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, te je bila ve\u0107inom zaboravljena i pre\u0161u\u0107ena. Bibliografija Mare Mato\u010dec do sad ima 194 naslova, iako je popis nepotpun jer je spisateljica sura\u0111ivala i u iseljeni\u010dkomu tisku.[3]<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Smrt Mare Mato\u010dec<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tiho, neprimjetno i skromno, kako je \u017eivjela, 8. svibnja 1967. godine u 13 sati u 81. godini \u017eivota, preminula je Mara Mato\u010dec. Povodom njezine smrti i 40-godi\u0161njicom kolonizacije u Koriji, Valent Mato\u010dec tiskao je dvostrani letak dimenzija 125 \u00d7 169 mm. Idu\u0107eg dana, Mara Mato\u010dec je pokopana na Gradskom groblju u Virovitici, u grobnici zajedno s k\u0107erkom Maricom, majkom Marom i sinom Josipom. Smrt Mare Mato\u010dec vrlo se brzo pro\u0161irila u emigraciju, pa je tako iz M\u00fcnchena dojavljeno u Kanadu u Hrvatski glas o smrti Mare Mato\u010dec.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Spomenik Mari Mato\u010dec u Koriji<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dana, 18. listopada 2009. u Koriji uz mno\u0161tvo uva\u017eenih gostiju te samih mje\u0161tana Korije i okolice otkriven je spomenik Mari Mato\u010dec. Oblik spomenika je gotovo identi\u010dan spomeniku dr. \u0110uri Basari\u010deku, no ne\u0161to je manji. Na njemu se nalazi bron\u010dani reljefni oblik lica Mare Mato\u010dec te podno toga spomen plo\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Spomenik se nalazi nedaleko Marine ku\u0107e, u samom sredi\u0161tu Korije. Inicijativu za gradnju spomenika pokrenuli su Anton Klju\u010dec, Josip Klasi\u0107, Ivan Zelembrz, prof. i dogradona\u010delnik Virovitice ing. Ivan Si\u0107. Dopredsjednik Vlade Republike Hrvatske i dopredsjednik HSS-a Bo\u017eidar Pankreti\u0107 istakao je da je Mara Mato\u010dec bila ponosna \u017eena. Tu tvrdnju potvr\u0111uje pismo upu\u0107eno Mari Mato\u010dec od Marije Juri\u0107 Zagorke u kojem navodi, da je Mara najpoznatija \u017eena Hrvatske. Povod pismu je Marina sudbina koja je kao \u017eena pro\u017eivjela veliku osobnu tragediju izgubiv\u0161i mu\u017ea, sina i k\u0107er. Unato\u010d tome imala je snage izdi\u0107i se iznad toga i svojim djelovanjem postati uzorom mnogih \u017eena i postati primjer borbe za pravicu i pravo glasa \u017eena. Uz njih ondje su bili odgovorni iz dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c i veliki me\u0161tar, Zmaj Velikooto\u010dki Dragutin Feletar, te gospoda iz Ogranka Matice hrvatske u Virovitici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O Mari Mato\u010dec su objavljene dvije knjige:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dr. Mira Kolar: Mara Mato\u010dec: Hrvatska knji\u017eevnica \u2013 seljakinja i njen rad na socijalno-politi\u010dkom i kulturno-prosvjetnom polju u okviru selja\u010dkog pokreta bra\u0107e Radi\u0107, Nakladni\u010dka ku\u0107a \u201eDr. Feletar\u201c, Koprivnica-Zagreb, 1993.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlatko Smiljani\u0107: Mara Mato\u010dec: Hrvatska spisateljica, prosvjetno-kulturna aktivistica i politi\u010darka \u2013 biografija, Grafiti Becker, Virovitica, 2010.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U pripremi su sabrana djela Mare Mato\u010dec koja priprema i ure\u0111uje Vlatko Smiljani\u0107.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Izvori:<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Croatian voice (Hrvatski glas), br.21, svibanj 1967.<br>\u2013 Dom, br.44, god. XXII, 31. Lipnja 1928.<br>\u2013 Evolucija, god.III., sije\u010danj\/velja\u010da 1934.<br>\u2013 Historijski zbornik, vol. 59. 2006., Suzana Le\u010dek: \u201eDo sada se samo polovica hrvatskog naroda borila\u201c: Hrvatska selja\u010dka stranka i \u017eene (1918. \u2013 1941.)<br>\u2013 Hrvatica, god. 1, br.11, studeni 1939.<br>\u2013 Hrvatska revija, 9.\/2010., broj 2 str. 124.-132.<br>\u2013 Hrvatski dnevnik, br. 204, 14. Prosinca 1936.<br>\u2013 Hrvatski tjednik, br. 51-52, god. II., 24. prosinca 1940.<br>\u2013 Jutarnji list, br. 9116, 14.VI.1937., Tjedan hrvatske kulture obilje\u017een je sjajnom hrvatsko selja\u010dkom smotrom 13.VI.1937.<br>\u2013 Kalendar \u201eHrvatski glas\u201c, vol. XXVII., 1957.<br>\u2013 Napredni gospodar, br. 2, god. II, velja\u010da 1929.<br>\u2013 Narodna za\u0161tita, br. 1, 1931, god. XV.<br>\u2013 Narodna za\u0161tita, br. 11, god. XII, prosinac 1928.<br>\u2013 Narodna za\u0161tita, Zagreb, studeni 1928. Godina XII. br. 11.<br>\u2013 Narodni napredak, br. 11-12, god. XII., 23. Prosinca 1940.<br>\u2013 Narodni napredak, br. 4-5, god. XII., 31. svibnja 1940.<br>\u2013 Narodni napredak, br.6, god. XI., 30. lipnja 1939.<br>\u2013 Na\u0161a \u017eena, br. 1, o\u017eujak 1937.<br>\u2013 Na\u0161a \u017eena, \u010dlanak: \u017dena i politika, 3\/1937., br. 1, str. 8.-9.<br>\u2013 Podravina, br.12, vol.5, prosinac 2007.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, 1937, str. 194.-195. \u2013 natpis M. Mato\u010dec<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 1, god II., sije\u010danj 1937.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 11, god. II., studeni 1937.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 5, god. I., svibanj 1936.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 6a, god.II., velja\u010da 1937.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 7, god. III., srpanj 1938.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 8, god. II., velja\u010da 1937.<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 8, god. III., kolovoz 1938.,<br>\u2013 Selja\u010dka sloga, br. 8, god. IV.,kolovoz 1939.,<br>\u2013 Selja\u010dki svijet, br. 12, 8. prosinca 1935.<br>\u2013 Selja\u010dki svijet, br.11, 8. Studeni 1935.<br>\u2013 Selja\u010dki svijet, br.4, 8. lipnja 1934.<br>\u2013 Viroviti\u010dki list, god. 1967., br. 574., 575., 576., 577.<br>\u2013 Vjesnik, br. ?, god. ?, 10. o\u017eujka 2010.<br>\u2013 Zavi\u010daj, ljeto 1994.., \u010dlanak, Ksenija Zdjelar, nast.: Mara Mato\u010dec, str. 54.-55.<br>\u2013 Zlatni klas, br.1, 1930.<br>\u2013 \u017denski list, 1935., br.5<br>\u2013 \u017denski svijet, 1939.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izbor iz literature:<br>\u2013 Ani\u0107, Vladimir; Goldstein, Ivo: Rije\u010dnik stranih rije\u010di, Novi Liber, Zagreb, 1999.<br>\u2013 Dr. Horvat, Rudolf: Hrvatska na mu\u010dili\u0161tu, \u0160kolska knjiga, Zagreb, 1992.<br>\u2013 Dr. Kolar-Dimitrijevi\u0107, Mira: Mara Mato\u010dec, Nakladni\u010dka ku\u0107a \u201eDr. Feletar\u201c, Koprivnica-Zagreb, 1993.<br>\u2013 Dr. Le\u010dek, Suzana, dr. Botica, Stipe: Za slobodu i pravicu: Stjepan Sulimanac \u2013 Na\u0161 \u0160tefina, Hrvatska demokratska zajednica, Zagreb, 1999.<br>\u2013 Dr. Spevec, F.J. (ur.): Op\u0107i austrijski gra\u0111anski zakonik, Knji\u017eara L. Hartmana (Kugli i Deutsch), Zagreb, 1852.<br>\u2013 Frange\u0161, Branka (\u017denka): Prilog upoznavanju i unapredjenju hrvatskog ku\u0107nog obrta, \u017denska udruga za o\u010duvanje i promicanje hrvatskog ku\u0107nog obrta, Zagreb, 1933.<br>\u2013 Freundenreich, Aleksandar: Gluma \u2013 stru\u010dni priru\u010dnik za ideologiju i prakti\u010dnu prijenu hrvatske pu\u010dke glume, Zadruga Sklad, Zagreb, 1934.<br>\u2013 Juri\u0107 Zagorka, Marija: U novinarskom zvanju, Zabavni romani, Beograd, 1953.<br>\u2013 Kruni\u0107, Bla\u017e J.: Na\u0161e selo i idejni radnici oko Kluba Hrvatskih knji\u017eevnika i umjetnika u Osijeku, Klub Hrvatskih knji\u017eevnika i umjetnika u Osijeku, Osijek, 1934.<br>\u2013 Kulund\u017ei\u0107, Zvonimir: \u017divi Radi\u0107, Nezavisno autorsko izdanje, Zagreb, 1971.<br>\u2013 Le\u010dek, Suzana: Selja\u010dka sloga u Slavoniji, Srijemu i Baranji (1925. \u2013 1941.), Hrvatski institut za povijest \u2013 podru\u017enica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2005.<br>\u2013 Lon\u010darevi\u0107, Vladimir (ur.): Krist u hrvatskom pjesi\u0161tvu, Verbum, Split, 2007.<br>\u2013 Matkovi\u0107, Hrvoje: Povijest Hrvatske selja\u010dke stranke, Naklada Pavi\u010di\u0107, Zagreb,<br>1999.<br>\u2013 Mohorovi\u010di\u0107, Andre (ur.): Viroviti\u010dki zbornik, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb-Virovitica, 1986.<br>\u2013 Peri\u0107, Ivo: Stjepan Radi\u0107 (1871. \u2013 1928.), Dom i svijet, Zagreb, 2003.<br>\u2013 Prof.dr. \u010culinovi\u0107, Ferdo: Dr\u017eavnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i Mara Mato\u010dec (\u0110elekovec, 1885. \u2013 Korija, 1967.) XX. vijeka, \u0160koska knjiga, Zagreb, 1956.<br>\u2013 Prpi\u0107-Gamir\u0161ek, Neda: Dr. Juraj Krnjevi\u0107: tri emigracije i: razgovori \u2013 pisma \u2013 prilozi, Udruga za promicanje hrvatske politi\u010dke povijesti \u201eNeda Gamir\u0161ek-Prpi\u0107\u201c, Zagreb, 2004.<br>\u2013 Skorja\u010d,J.; dr. Maruzzi, D.; Vrtar, Stjepan; Herceg,Rudolf;: Pokret za pismenost, Klub \u201eABC\u201c, Zagreb, 1938.<br>\u2013 Sulimanac, Stjepan: Na\u0161e pravice, HKD sv. Jeronima (sv. \u0106irila i Metoda), Zagreb, 1991.<br>\u2013 \u0160arini\u0107, Ivo: Hrvatska selja\u010dka demokracija<br>\u2013 Zgaga, Vi\u0161nja (ur.): Muzeologija 43.\/44., 2006.\/2007., Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, 2007.<br>Ostalo:<br>\u2013 Baranjec-Keserica, Jasna: Spomenik Mari Mato\u010dec, Korija \u2013 idejno rje\u0161enje, Virovitica, srpanj 2009.<br>\u2013 Dopisnice Mare Mato\u010dec izme\u0111u Juraja Krnjevi\u0107a, Aleksandra Freundenreicha, Rudolfa Hercega, Gizele Hili\u0107, Margarete Palmer ro\u0111. Jankovi\u0107, Ogranka Selja\u010dke sloge iz Rapovina kraj Livna (BiH), Mihovila Petra\u010di\u0107a i Ivana Lermana<br>\u2013 Kolar-Dimitrijevi\u0107, Petri\u0107, Ragu\u017e: Povijest 8. \u2013 Ud\u017ebenik iz povijesti za VIII. razred osnovne \u0161kole. Samobor: Meridijani, 2003.<br>\u2013 Pjesma o Prosvjetnom saboru ili kongresu u glavnom gradu Zagrebu 8., 9. i 10. prosinca 1939.<br>\u2013 Razogvori sa Mladenom Mato\u010decom i Ivanom Mato\u010decom<br>\u2013 Smrtni list Mare Mato\u010dec<br>\u2013 Zapisi Mare Mato\u010dec tijekom i nakon Drugog svjetskog rata<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mara Mato\u010dec (\u0110elekovec, 9. rujna 1886. \u2013 Korija, 8. svibnja 1967.) bila je selja\u010dka knji\u017eevnica, pjesnikinja, dramati\u010darka i politi\u010darka. Svoja knji\u017eevna djela pisala je sve do smrti, a djelovala je unutar Hrvatske selja\u010dke stranke i Selja\u010dke sloge kao \u010dlanica Glavnoga odbora HSS-a te \u010dlanica Glavnoga odbora Selja\u010dke sloge. U Hrvatskoj je poznata kao spisateljica i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":48,"featured_media":2787,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[29,36],"tags":[584,641,642,640],"class_list":["post-2786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politicka-povijest","category-rodna-povijest","tag-hrvatska-povijest","tag-hss","tag-korija","tag-mara-matocec"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/48"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2786"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2789,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2786\/revisions\/2789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2787"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}