{"id":2759,"date":"2026-08-16T10:29:58","date_gmt":"2026-08-16T08:29:58","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2759"},"modified":"2026-08-16T10:29:59","modified_gmt":"2026-08-16T08:29:59","slug":"od-povijesti-demokracije-do-demokratske-pismenosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/od-povijesti-demokracije-do-demokratske-pismenosti\/","title":{"rendered":"Od povijesti demokracije do demokratske pismenosti"},"content":{"rendered":"\n

Kada u\u010denik \u010detvrtoga razreda gimnazije na satu Povijesti u\u010di o krizi parlamentarizma izme\u0111u dvaju svjetskih ratova, usponu fa\u0161izma i nacizma, totalitarnim re\u017eimima, hladnome ratu, slomu komunizma i nastanku suvremene Republike Hrvatske, a zatim na satu Politike i gospodarstva u\u010di o legitimnosti vlasti, trodiobi vlasti, ljudskim pravima, izborima, civilnome dru\u0161tvu i politi\u010dkoj participaciji, te\u0161ko je previdjeti o\u010dito pitanje: za\u0161to ta dva procesa u\u010denja uglavnom planiramo odvojeno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Kurikularno gledano, rije\u010d je o dvama predmetima. Obrazovno gledano, rije\u010d je velikim dijelom o istome problemu promatranom iz dviju perspektiva.<\/p>\n\n\n\n

Povijest u\u010deniku mo\u017ee objasniti kako demokracije nastaju, kako propadaju, kako se autoritarni re\u017eimi legitimiraju, kako djeluju propaganda i politi\u010dko nasilje, kako se mijenja polo\u017eaj manjina i kako dru\u0161tva izlaze iz diktatura. Politika i gospodarstvo mo\u017ee mu dati pojmovni aparat kojim \u0107e ta povijesna iskustva povezati s pitanjima vlasti, ustavnosti, politi\u010dkoga predstavni\u0161tva, vladavine prava, javnih politika, ekonomskih interesa i gra\u0111anskoga djelovanja. U vremenu kada demokratske institucije vi\u0161e nije mogu\u0107e promatrati kao neupitan i stabilan okvir politi\u010dkoga \u017eivota, takvo povezivanje vi\u0161e nije samo zgodna me\u0111upredmetna korelacija. Smatram da bi ga trebalo promatrati kao jedno od va\u017enijih pitanja budu\u0107ega razvoja dru\u0161tveno-humanisti\u010dkoga podru\u010dja u gimnaziji.<\/p>\n\n\n\n

Deset godina od prve verzije kurikuluma<\/h3>\n\n\n\n

Ovaj tekst pi\u0161em i povodom jedne osobne, ali istodobno obrazovno va\u017ene obljetnice. Prije deset godina, u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, Krunoslav Horvat, Vera Hrvoj, Zlata Pa\u0161tar, \u017deljka Trava\u0161 i ja<\/strong> radili smo kao Stru\u010dna radna skupina na novom kurikulumu nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo<\/strong>. U velja\u010di 2016. objavljena je njegova prva verzija. Poku\u0161ali smo predmet odmaknuti od logike popisa politi\u010dkih i ekonomskih pojmova prema konceptualno organiziranom u\u010denju u kojemu se politi\u010dka pismenost, ekonomska pismenost i civilno dru\u0161tvo me\u0111usobno pro\u017eimaju<\/strong>. Deset godina poslije zanimljivije mi je od pitanja jesmo li svaku formulaciju tada dobro napisali pitanje jesmo li dovoljno iskoristili mogu\u0107nosti koje je takva koncepcija otvorila. Posebno se to odnosi na \u010detvrti razred gimnazije, u kojemu se Politika i gospodarstvo susre\u0107e s Povije\u0161\u0107u upravo na sadr\u017eajima 20. i 21. stolje\u0107a. U vremenu demokratskoga nazadovanja, slabljenja povjerenja u institucije, politi\u010dke polarizacije i informacijskog okru\u017eenja obilje\u017eenog dru\u0161tvenim mre\u017eama i generativnom umjetnom inteligencijom, \u010dini mi se opravdanim ponovno postaviti vrlo prakti\u010dno pitanje: \u0161to bi se dogodilo kada bismo ta dva predmeta tijekom cijele zavr\u0161ne \u0161kolske godine doista planirali zajedno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Demokraciju vi\u0161e ne mo\u017eemo pou\u010davati kao dovr\u0161enu povijesnu pri\u010du<\/h3>\n\n\n\n

Generacija u\u010denika koja danas zavr\u0161ava gimnaziju odrasla je u politi\u010dkome okru\u017eenju bitno druk\u010dijem od onoga u kojem su odrastale prethodne generacije. V-Dem u izvje\u0161\u0107u za 2026. <\/a>upozorava da gotovo \u010detvrtina dr\u017eava prolazi kroz neki oblik autokratizacije te da se demokratsko nazadovanje vi\u0161e ne mo\u017ee promatrati prvenstveno kao problem udaljenih ili institucionalno nestabilnih dr\u017eava. Me\u0111u novim slu\u010dajevima demokratskoga nazadovanja identificirane su i zapadne demokracije. Freedom House istodobno bilje\u017ei <\/a>dvadesetu uzastopnu godinu globalnoga pada politi\u010dkih prava i gra\u0111anskih sloboda; tijekom 2025. pogor\u0161anje je zabilje\u017eeno u 54 dr\u017eave, a pobolj\u0161anje u 35.<\/p>\n\n\n\n

I Europa se promijenila. Prema bazi The PopuList<\/a>, udio bira\u010da koji glasaju za stranke klasificirane kao krajnje desne porastao je sa 7 posto 2006. i 11 posto 2016. na oko 23 posto 2026. godine. To ne zna\u010di da je svaki bira\u010d desnice protiv demokracije, kao \u0161to ni politi\u010dka desnica sama po sebi nije nedemokratska. Konzervativne, liberalno-konzervativne i demokr\u0161\u0107anske politi\u010dke tradicije sastavni su dio europskih demokracija. Problem nastaje ondje gdje se izborna pobjeda po\u010dinje tuma\u010diti kao pravo ve\u0107ine da ukloni institucionalna ograni\u010denja vlasti, oslabi neovisnost sudova i medija, ograni\u010di prava manjina ili proglasi politi\u010dke protivnike neprijateljima naroda.<\/p>\n\n\n\n

To ne zna\u010di da demokracija nestaje niti da treba u\u010denicima stvarati sliku neizbje\u017enoga autoritarnog obrata. Upravo suprotno. Treba ih osposobiti za razumijevanje demokracije kao politi\u010dkoga sustava koji se povijesno razvija, koji je sposoban za oporavak, ali \u010dije institucije ovise o pravilima, politi\u010dkoj kulturi i djelovanju gra\u0111ana. U tome vidim veliku mogu\u0107nost za nastavu Povijesti. Povijest demokracije ne bi se trebala svesti na niz doga\u0111aja koji zavr\u0161ava pobjedom demokratskih dr\u017eava u Drugome svjetskom ratu, padom Berlinskoga zida 1989., prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima u Hrvatskoj 1990. ili ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. Upravo tu bi trebalo zapo\u010deti novo pitanje: \u0161to se s demokracijom doga\u0111a nakon njezina uspostavljanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako demokracije slabe? Kako izvr\u0161na vlast postupno \u0161iri svoje ovlasti? Kako se mijenja odnos vlasti prema neovisnim institucijama? Kako politi\u010dka polarizacija utje\u010de na spremnost gra\u0111ana da prihvate demokratska pravila? Za\u0161to gra\u0111ani ponekad demokratskim putem podr\u017eavaju politi\u010dke aktere koji zatim ograni\u010davaju demokratske mehanizme? Koja je razlika izme\u0111u demokratske politi\u010dke desnice i autoritarne ili radikalno desne politike? Kada populizam predstavlja legitimnu kritiku politi\u010dkih elita, a kada po\u010dinje osporavati pluralizam i legitimnost politi\u010dkih protivnika? To su istodobno povijesna i politolo\u0161ka pitanja<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatski problem nije samo politi\u010dka nezainteresiranost mladih<\/h3>\n\n\n\n

Kada govorimo o politi\u010dkoj pismenosti mladih u Hrvatskoj, raspola\u017eemo i empirijskim upozorenjem. Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu<\/strong> od 2010. periodi\u010dno istra\u017euje politi\u010dku pismenost u\u010denika zavr\u0161nih razreda srednjih \u0161kola. Do sada su provedena tri nacionalna vala<\/a>, 2010., 2015. i 2021. Rezultati posljednjega istra\u017eivanja, provedenoga na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1122 u\u010denika, ne mogu se jednostavno opisati kao potpuna politi\u010dka nepismenost mladih, ali pokazuju ozbiljne praznine. Na ve\u0107inu pitanja o temeljnim politi\u010dkim pojmovima to\u010dno je odgovorilo manje od polovice u\u010denika. Trodiobu vlasti prepoznalo je 76,3 % ispitanika, ali legitimitet vlasti samo 40,4 %, dok je samo 15,1 % to\u010dno odgovorilo na jedno od pitanja o prepoznavanju organizacija civilnoga dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\n\t\t\t\n\t\t\t\t\n\t\t\t<\/svg>\n\t\t<\/button>
Politi\u010dko znanje \u2013 prosje\u010dne vrijednosti po spolu, regiji i vrsti srednjo\u0161kolskog programa.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Poznavanje ustavno-politi\u010dkoga sustava tako\u0111er je bilo ograni\u010deno. Primjerice, 57,7 % u\u010denika prepoznalo je Ustav kao temeljni pravno-politi\u010dki akt dr\u017eave, 62,2 % parlamentarni karakter hrvatskoga politi\u010dkog sustava, a samo 18,8 % ispitanih znalo je tko mo\u017ee mijenjati Ustav. U cjelini su u\u010denici to\u010dno odgovorili na ne\u0161to manje od polovice pitanja testa politi\u010dkoga znanja.<\/p>\n\n\n\n

Pritom treba biti oprezan: istra\u017eivanje je provedeno 2021., prije nego \u0161to je nova generacija u\u010denika u cijelosti pro\u0161la kroz kurikulum Politike i gospodarstva koji se u \u010detvrtim razredima primjenjuje od \u0161kolske godine 2021.\/2022. Zato rezultate ne mo\u017eemo koristiti kao evaluaciju sada\u0161njega kurikuluma<\/strong>. Mo\u017eemo ih, me\u0111utim, koristiti kao argument da politi\u010dku i gra\u0111ansku pismenost ne smijemo prepu\u0161tati jednom predmetu i jednome satu tjedno.<\/p>\n\n\n\n

Dva kurikuluma ve\u0107 govore gotovo istim jezikom<\/h3>\n\n\n\n

Zanimljivo je koliko su kurikulumi Povijesti i Politike i gospodarstva – igrom slu\u010daja – ve\u0107 me\u0111usobno kompatibilni. Kurikulum Povijesti<\/a> kao jednu od svrha predmeta navodi osposobljavanje u\u010denika za \u201eupu\u0107eno i aktivno sudjelovanje u dru\u0161tvu\u201c, a povijesno mi\u0161ljenje povezuje s analizom izvora, konteksta, razli\u010ditih perspektiva i utemeljenim oblikovanjem mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n

U \u010detvrtome razredu politi\u010dka domena Povijesti obuhva\u0107a parlamentarizam, demokraciju i totalitarne sustave, politi\u010dke re\u017eime tijekom Drugoga svjetskog rata, blokovsku podjelu svijeta, politi\u010dki sustav socijalisti\u010dke Jugoslavije, slom komunizma, uvo\u0111enje vi\u0161estrana\u010dja i demokratskih promjena u Hrvatskoj te hrvatsko \u010dlanstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Kurikulum Politike i gospodarstva<\/a> istodobno od u\u010denika tra\u017ei razumijevanje legitimnosti i diobe vlasti, politi\u010dkih procesa, razli\u010ditih politi\u010dkih sustava, vladavine prava, politi\u010dke odgovornosti, ljudskih prava, civilnoga dru\u0161tva i participacije. U\u010denik treba analizirati trodiobu vlasti u Hrvatskoj, procjenjivati djelovanje institucija i primjenjivati participacijske vje\u0161tine u aktivnostima civilnoga dru\u0161tva. Drugim rije\u010dima, jedan predmet u\u010deniku daje genealogiju problema<\/strong>, a drugi analiti\u010dke koncepte za razumijevanje problema<\/strong>. To je vrlo dobra osnova za zajedni\u010dku nastavu.<\/p>\n\n\n\n

Ne predla\u017eem spajanje predmeta<\/h3>\n\n\n\n

Pritom ne mislim da Povijest i Politiku i gospodarstvo treba administrativno spojiti u novi predmet. Njihove epistemolo\u0161ke funkcije nisu jednake. Povijest mora ostati disciplina koja u\u010denika u\u010di razumijevanju pro\u0161losti, povijesnome kontekstu, promjeni i kontinuitetu, uzro\u010dnosti, perspektivama i radu s povijesnim izvorima. Politika i gospodarstvo treba u\u010deniku omogu\u0107iti sustavno razumijevanje politi\u010dkih institucija, procesa, ekonomskih odnosa i mogu\u0107nosti gra\u0111anskoga djelovanja. Ali upravo zato \u0161to su razli\u010diti, predmeti mogu biti komplementarni.<\/p>\n\n\n\n

Predla\u017eem ne\u0161to znatno jednostavnije: zajedni\u010dko godi\u0161nje planiranje nastave Povijesti i Politike i gospodarstva u \u010detvrtome razredu gimnazije.<\/strong> U op\u0107oj gimnaziji za to postoji posebno zanimljiva vremenska struktura. Povijest u \u010detvrtome razredu ima tri sata tjedno, ukupno 96 sati, dok se u ostalim gimnazijskim programima izvodi dva sata tjedno. Kada se tome pridru\u017ei jedan sat Politike i gospodarstva, u\u010denik op\u0107e gimnazije raspola\u017ee s pribli\u017eno \u010detiri sata tjedno unutar kojih se mogu povezivati povijest 20. i 21. stolje\u0107a, politi\u010dka pismenost, gospodarstvo i gra\u0111anska participacija. Ne mislim pritom na \u010detiri uzastopna sata istoga \u201eintegriranog predmeta\u201c. Mislim na \u010detiri sata koji slijede zajedni\u010dku problemsku arhitekturu<\/strong>. U isto vrijeme, iz perspektive prakti\u010dara, moram napomenuti da zavr\u0161ni razredi u trenutnom spoju priprema za dr\u017eavnu maturu i zanemarivanja svih predmeta koji se ne pola\u017eu, nisu dobra mjesta za inovacije u nastavi.<\/p>\n\n\n\n

Od paralelnih predmeta prema zajedni\u010dkim problemskim ciklusima<\/h3>\n\n\n\n

Umjesto da nastavnik Povijesti u listopadu obra\u0111uje slom Weimarske Republike, a nastavnik Politike i gospodarstva u travnju legitimnost vlasti i vladavinu prava, nastavne sadr\u017eaje mogu\u0107e je vremenski pribli\u017eiti. Godi\u0161nje planiranje moglo bi izgledati ovako:<\/p>\n\n\n\n

Problemski ciklus<\/th>Povijesna perspektiva<\/th>Politi\u010dko-gra\u0111anska perspektiva<\/th><\/tr><\/thead>
Kako demokracije propadaju?<\/td>kriza demokracije nakon 1918., fa\u0161izam, nacizam, autoritarni re\u017eimi<\/td>demokracija, legitimnost, dioba vlasti, vladavina prava<\/td><\/tr>
Kada dr\u017eava postaje opasna gra\u0111aninu?<\/td>totalitarizam, represija, Holokaust, politi\u010dki progoni<\/td>ljudska prava, pravna dr\u017eava, za\u0161tita manjina<\/td><\/tr>
Kako politika proizvodi neprijatelja?<\/td>propaganda, antisemitizam, rasizam, nacionalizam<\/td>mediji, politi\u010dka komunikacija, stereotipi, dezinformacije<\/td><\/tr>
Je li demokracija samo glasovanje?<\/td>razvoj parlamentarizma i bira\u010dkoga prava<\/td>izbori, politi\u010dke stranke, predstavni\u0161tvo, participativna demokracija<\/td><\/tr>
Za\u0161to ljudi prihva\u0107aju autoritarnu vlast?<\/td>me\u0111uratne krize, komunizam, diktature<\/td>politi\u010dka kultura, populizam, polarizacija, autoritarnost<\/td><\/tr>
\u0160to dr\u017eava treba raditi u gospodarstvu?<\/td>Velika depresija, planska ekonomija, dr\u017eava blagostanja, tranzicija<\/td>tr\u017ei\u0161te, javne politike, porezi, javne financije, socijalna prava<\/td><\/tr>
Kako nastaje demokratska Hrvatska?<\/td>slom Jugoslavije, vi\u0161estrana\u010dje, rat, tranzicija<\/td>Ustav RH, institucije vlasti, politi\u010dki sustav, prava gra\u0111ana<\/td><\/tr>
Gdje danas zavr\u0161ava nacionalna politika?<\/td>europske integracije nakon 1945.<\/td>EU, suverenitet, vi\u0161erazinsko upravljanje i javne politike<\/td><\/tr>
\u0160to gra\u0111anin mo\u017ee u\u010diniti?<\/td>povijest dru\u0161tvenih pokreta i gra\u0111anskoga aktivizma<\/td>civilno dru\u0161tvo, zagovaranje, participacija i lokalna zajednica<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n

Takav pristup ne bi smanjio koli\u010dinu povijesti koju u\u010denik u\u010di. Promijenio bi njezinu funkciju. Weimarska Republika vi\u0161e ne bi bila samo etapa izme\u0111u Versajskoga mira i Hitlerova dolaska na vlast. Postala bi studija slu\u010daja o ranjivosti demokratskih institucija. Holokaust ne bi bio samo tema Drugoga svjetskog rata nego i ekstremni povijesni primjer posljedica institucionalne diskriminacije, dehumanizacije i nestanka pravne za\u0161tite. Slom komunisti\u010dkih re\u017eima ne bi zavr\u0161avao 1989. godinom nego bi otvarao pitanje demokratske tranzicije, izgradnje institucija i razlike izme\u0111u odr\u017eavanja izbora i konsolidacije liberalne demokracije. A stvaranje suvremene Hrvatske ne bi zavr\u0161ilo kronologijom me\u0111unarodnoga priznanja, rata i euroatlantskih integracija. U\u010denici bi nakon rekonstrukcije procesa stvaranja dr\u017eave analizirali kako institucije te dr\u017eave danas funkcioniraju.<\/p>\n\n\n