Autohtoni \u017eitelji Jamajke bili su Tainosi. Godine 1494. na otok je stigao prvi \u017didov. Bio je to Luis de Torres, marano, koji je bio prevoditelj Kristoferu Kolumbu. Danas se \u017didovi smatraju prvim stalnim doseljenicima Jamajke. Tijekom pet stolje\u0107a igrali su vitalnu i dominantnu ulogu u dru\u0161tvenom, ekonomskom i politi\u010dkom razvoju zemlje. U dugoj povijesti Dijaspore, pri\u010da \u017didova Jamajke posebno je i fascinantno poglavlje.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
Od godine 1830. kada su ukinuti zadnji diskriminiraju\u0107i zakoni protiv jamaj\u010danske \u017eidovske zajednice, \u017didovi Jamajke bili su integrirani u multietni\u010dko dru\u0161tvo ovog otoka i predstavljali su cijenjenu, uspje\u0161nu i dru\u0161tveno aktivnu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n
Jamajka je bila \u0161panjolska kolonija od Kolumbovog dolaska do britanskog osvajanja iz 1655. godine. Veliki broj portugalskih \u017didova naselio se na Jamajci tijekom \u0161panjolske kolonizacije. Prvi brod s portugalsko-\u0161panjolskim \u017didovima pristao je na Jamajku 1530. godine. Doseljenici su se naselili u gradu zvanom Spanish Town, koji je prije toga bio poznat kao St. Jago de la Vega i koji je u to vrijeme bio jedini organizirani grad. Mnogi \u017didovi koji su do\u0161li na Jamajku bili su tzv. Conversosi <\/em>koji su pobjegli iz Europe kako bi mogli otvoreno prakticirati judaizam. Kako bi prikrili svoj identitet nazivali su se Portugals. <\/em>Na Jamajci su nastavili potajno prakticirati svoju vjeru u ku\u0107ama.<\/p>\n\n\n\n Kada su 1655. godine Britanci osvojili otok, marranosi su ih objeru\u010dke prihvatili jer su do tada \u017eivjeli u strahu da \u0107e Inkvizicija otkriti njihov stvarni identitet. Glavni navigator koji je doveo engleske brodove do luke bio je marrano iz Nevisa, a dva Jamaj\u010dana koja su pregovarala uvjete predaje i koji su potpisali mirovni sporazum tako\u0111er su bili marranosi. Prema ovom sporazumu svi \u0160panjolci bili su protjerani, a svim Portugalcima bilo je dozvoljeno ostati. \u010cim je britanska zastava bila podignuta, Portugalci su po\u010deli prakticirati svoju vjeru otvoreno. Ubrzo su im se pridru\u017eili \u017didovi iz Brazila, Surinama, Cura\u00e7aa, Barbadosa, Holandije i Engleske.<\/p>\n\n\n\n Englezi, kojima je bio cilj sudjelovati u profitabilnim trgova\u010dkim poslovima dali su im englesko dr\u017eavljanstvo kao podstrek u naseljavanju. Windsorskim proglasom iz prosinca 1661. godine, odlu\u010deno je da \u0107e djeca ro\u0111ena na Jamacji biti slobodni dr\u017eavljani Engleske te da \u0107e u\u017eivati ista prava i privilegije kao i podanici krune ro\u0111eni u Engleskoj.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d odredbama kralja Charlesa II, u praksi je situacija na otoku udaljenom 3000 milja bila druga\u010dija. Ubrzo nakon \u0161to su \u0160panjolci napustili otok, Jamajka se na\u0161la pod kontrolom trgovaca i planta\u017eera koji su odlu\u010dili ignorirati odredbu iz Windsora i isklju\u010dili su \u017didove i oslobo\u0111eno crna\u010dko stanovni\u0161tvo iz glasa u vladi.<\/p>\n\n\n\n \u017didovsko pre\u017eivljavanje na otoku zahtjevalo je prilagodbu. Prona\u0161av\u0161i uto\u010di\u0161te na otoku na kojemu su mogli otvoreno prakticirati svoju vjeru i gdje su se mogli slobodno priklju\u010diti poslovnoj zajednici, \u017didovi su odlu\u010diti ne izazivati daljnje antagonizme zahttijevanjem politi\u010dkih prava. Kao trgovci i planta\u017eeri bili su uspje\u0161ni, no i dalje su bili dru\u0161tveno prezreni te je njihov uspjeh dodatno osna\u017eivao antisemitizam.<\/p>\n\n\n\n Aristokracija je odlu\u010dila da \u017didovi ne\u0107e imati pravo glasa i da ne mogu biti zastupljeni u javnoj slu\u017ebi, ali mogu pla\u0107ati porez. Godine 1700., \u017eidovska zajednica od samo 80 \u010dlanova pla\u0107ala je glavninu poreza na otoku. Do sredine 18. stolje\u0107a diskriminatorni porezi bili su ukinuti i \u010dlanovi \u017eidovske zajednice bili su sigurni, tra\u017ee\u0107i istodobno ukidanje stigme gra\u0111ana drugog reda. Godine 1750. tra\u017eili su od skup\u0161tine ista prava i privilegije koja u\u017eivaju i drugi podanici krune. Kr\u0161\u0107anska zajednica, koja se osjetila politi\u010dki ugro\u017eenom uzvratila je s nizom peticija prijete\u0107i da \u0107e, ukoliko se \u017didovima omogu\u0107i politi\u010dka mo\u0107, zapo\u010deti sveti rat. Proteklo je jo\u0161 80 godina dok se aristokracija nije ujedinila sa \u017didovima na rasnoj osnovi.<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom 1880-ih, javno mnijenje u Engleskog po\u010delo se zalagati za ukidanje ropstva. Godine 1807. ukinuta je trgovina robljem. Vladaju\u0107a klasa na Jamajci bila je u panici. Godine 1826. Jamajka je \u017didovima dala ista prava koja su imali i bijeli kr\u0161\u0107ani, no Kruna je odbila odobriti zakon sve dok Jamajka i crncima ne zagarantira ista prava \u0161to se formalno dogodilo u velja\u010di 1830. godine. Godinu dana nakon toga kralj je odobrio \u017eidovski zakon (Jewish Bill).<\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom 20. stolje\u0107a \u017eidovska zajednica Jamajke imala je 1487 \u010dlanova. Danas ih je oko 200. Jamajka, negda\u0161nje uto\u010di\u0161te za \u017didove koji su tra\u017eili vjersku slobodu i povoljne ekonomske prilike, kasnije je bila zamijenjena ve\u0107im i bogatijim zemljama, osobito Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n Premda je dana\u0161nja \u017eidovska zajednica Jamajke najmanja, vrlo je ujedinjena. Razlike izme\u0111u sefarske i a\u0161kenaske kongregacije pomirene su 1921. godine kada su se sinagoge ujedinile u Kingstonu pod nazivom United Congregation of Israelites<\/em>. Sinagoga Shaare Shalom jedina je sinagoga na otoku.<\/p>\n\n\n\n Prema rije\u010dima Eda Kritzlera, \u017didovi su bili dobri za Jamajku, jednako kao \u0161to je Jamajka bila dobra prema njima. \u201dOut of Many, One People\u201d je jamaj\u010danski nacionalni motto koji od 1830. godine uklju\u010duje i svoju \u017eidovsku zajednicu.<\/p>\n\n\n\n Temeljeno na knjizi Eda Kritzlera \u201dJewish Pirates of the Carribean\u201d (New York, Doubleday, 2008).<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Autohtoni \u017eitelji Jamajke bili su Tainosi. Godine 1494. na otok je stigao prvi \u017didov. Bio je to Luis de Torres, marano, koji je bio prevoditelj Kristoferu Kolumbu. Danas se \u017didovi smatraju prvim stalnim doseljenicima Jamajke. Tijekom pet stolje\u0107a igrali su vitalnu i dominantnu ulogu u dru\u0161tvenom, ekonomskom i politi\u010dkom razvoju zemlje. U dugoj povijesti Dijaspore, pri\u010da […]<\/p>\n","protected":false},"author":47,"featured_media":2730,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[30],"tags":[614,136],"class_list":["post-2729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvena-povijest","tag-jamajka","tag-zidovi"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/47"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2729"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2729\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2731,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2729\/revisions\/2731"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}