{"id":2721,"date":"2015-03-01T22:07:00","date_gmt":"2015-03-01T21:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2721"},"modified":"2026-08-15T22:12:26","modified_gmt":"2026-08-15T20:12:26","slug":"kastnerov-vlak-kastner-train","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2015\/kastnerov-vlak-kastner-train\/","title":{"rendered":"Kastnerov vlak (Kastner Train)"},"content":{"rendered":"\n

Kastnerov vlak nazvan je po Rudolfu Kastneru<\/strong>, ma\u0111arsko-\u017eidovskom odvjetniku i novinaru. Vlak se sastojao od od 35 sto\u010dnih vagona koji su napustili Budimpe\u0161tu 30. lipnja 1944., tijekom njema\u010dke okupacije Ma\u0111arske. U vlaku je bilo 1685 \u017didova koji su se uputili prema \u0160vicarskoj. Ovaj vlak bio je rezultat Kastnerovih pregovora s Adolfom Eichmannom, SS oficirom zadu\u017eenim za deportaciju ma\u0111arskih \u017didova u Auschwitz. \u017divote putnika Kastner je otkupio zlatom, dijamantima i novcem. Kastner je nakon rata bio opu\u017een za suradnju s nacistima.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

Rije\u010di su Rudolfa Kastnera: \u201dBio sam u Budimpe\u0161ti do 28. studenog 1944. kao jedan od lidera Ma\u0111arske cionisti\u010dke organizacije. Nisam samo bio bliski o\u010devidac \u017eidovskih progona i pregovara\u010d s ma\u0111arskom marionetskom vladom i Gestapom, nego sam i dobio uvid u Gestapove operacije, njihovu organizaciju i svjedo\u010dio sam razli\u010ditim fazama \u017eidovskog progona.\u201d\u00a0[1]<\/p>\n\n\n\n

Rudolf Israel Kastner<\/strong>\u00a0(Rezs\u0151 Kasztner)<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\n
\n

Rudolf Israel Kastner (1906.\u20131957.) radio je za vode\u0107e cionisti\u010dke novine u Transilvaniji \u00daj Kelet<\/em> (Novi Istok), izme\u0111u 1925. i 1940. godine. Bio je voditelj cionisti\u010dkog omladinskog pokreta Aviva-Barissia tijekom 30-ih godina 20. stolje\u0107a, kada je Transilvanija bila pod rumunjskom vlasti, te je postao delegatom Nacionalne \u017eidovske stranke u rumunjskom parlamentu. Predsjednik ove stranke bio je njegov tast, Dr. J\u00f3zsef Fischer, \u010delna osoba neolo\u0161ke \u017eidovske zajednice u Cluju. Kastner se preselio u Budimpe\u0161tu kada je 1940. godine Ma\u0111arska pripojila sjevernu Transilvaniju. Ondje je radio u uredu Kerena Hayesoda i 1943. godine postao je zamjenik predsjednika Ma\u0111arskog cionisti\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Kastnerovo ime povezano je sa nekoliko operacija spa\u0161avanja tijekom Holokausta. Godine 1942., zajedno sa cionisti\u010dkim aktivistima Hasijem i Joelom Brandom, te Samu Springmannom, utemeljio je Komitet za pomo\u0107 i spa\u0161avanje (Va\u2018adat \u2018Ezrah ve-Hatsalah), tajnu grupu koja je krijum\u010darila \u017didove iz Slova\u010dke i Poljske u Ma\u0111arsku gdje su mogli biti razmjerno sigurni.<\/p>\n\n\n\n

Nakon njema\u010dke okupacije Ma\u0111arske 19. o\u017eujka 1944. godine, \u017didovi su se na\u0161li u \u017eivotnoj opasnosti. Deportacije iz ma\u0111arskih provincija prema Auschwitzu zapo\u010dele su sredinom svibnja. Komitet za pomo\u0107 i spa\u0161avanje je posljedi\u010dno tomu promijenio svoju taktiku i poku\u0161ao spasiti \u017didove putem izravnih pregovora sa SS-om. Po\u010detkom travnja 1944. godine, Kastner je po\u010deo pregovarati sa Dieterom von Wislicenyem. Nijemci su tra\u017eili iznos od dva milijuna dolara kako bi zaustavili deportacije ma\u0111arskih \u017didova. Premda je dio novca bio prikupljen i pla\u0107en, ovaj tzv. \u201dEuropski plan\u201d je propao. Tada je Kastner ponudio pogodbu prema kojoj \u0107e SS prestati s deportacijama ukoliko im Velika Britanija i SAD po\u0161alju 10.000 kamiona i ostalu opremu koja je Nijemcima bila potrebna na Isto\u010dnom boji\u0161tu. Nijemci su se nadali sklopiti poseban mirovni sporazum sa zapadnim Saveznicima koji bi im omogu\u0107io da se fokusiraju na ratne operacije protiv Sovjeta. Joel Brand bio je poslan u Istanbul kako bi predstavio ovu ponudu britanskim i ameri\u010dkim diplomatima. Branda su Britanci zarobili i nikada se nije vratio u Budimpe\u0161tu, nakon \u010dega se Kastner prihvatio nove operacije spa\u0161avanja koja je postala poznata kao Kastnerov vlak.<\/p>\n\n\n\n

Kastnerov vlak<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

U poku\u0161aju spa\u0161avanja istaknutih \u010dlanova \u017eidovskih intelektualnih krugova i cionisti\u010dkog pokreta, Kastner je zapo\u010deo pregovore sa SS Obersturmbannf\u00fchrerom Kurtom Becherom, koji je pregovarao u Himmlerovo ime. Himmler je o\u010dajni\u010dki poku\u0161avao stupiti u kontakt sa Saveznicima i planirao je iskoristiti putnike iz Kastnerovog vlaka kao temelj za svoje pregovore. Komitet za spa\u0161avanje i Sredi\u0161nji odbor ma\u0111arskih \u017didova pripremili su popise putnika me\u0111u kojima su se nalazili rabini, vo\u0111e \u017eidovskih zajednica, znanstvenici, umjetnici, novinari, pioniri u naseljavanju Palestine, te izbjeglice iz Poljske i Slova\u010dke.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Kastnerov vlak sti\u017ee u \u0160vicarsku, 1944.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Wisliceny je prepravljao ove popise, no Kastner je naposlijetku uspio pove\u0107ati broj putnika te se na kraju 1.685 putnika ukrcalo na vlak koji je napustio Budimpe\u0161tu 30. lipnja 1944. godine. Putnici su prvo stigli u Bergen-Belsen 8. srpnja 1944. godine, a do \u0160vicarske su stigli u dvije skupine. Jedna skupina pristigla je 21. kolovoza 1944., a druga 7. prosinca 1944. godine.<\/p>\n\n\n\n

Ostale Kastnerove operacije spa\u0161avanja<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Sredinom lipnja godine 1944. kada su deportacije \u017didova iz ma\u0111arskih provincija bile u punom zamahu, Kastner je poku\u0161ao izvesti jo\u0161 jednu akciju spa\u0161avanja. Nakon \u0161to je saznao da Hans Blaschke, nacisti\u010dki gradona\u010delnik Be\u010da, hitno treba radnike, Eichmann je obznanio da \u0107e prihvatiti isplatu od 5 milijuna \u0161vicarskih franaka kako bi zauzvrat poslao 30.000 \u017didova na rad u Austriju. Kao rezultat Kastnerovih pregovora, 20.087 \u017didova poslano je toga mjeseca u Strasshof pored Be\u010da umjesto u Auschwitz. Od ovog broja pre\u017eivjelo ih je ukupno tri \u010detvrtine.<\/p>\n\n\n\n

Sura\u0111uju\u0107i s Kurtom Becherom, Kastner je pomagao tisu\u0107ama \u017eidovskih zatvorenika u nacisti\u010dkim logorima, koji su zahvaljuju\u0107i toj pomo\u0107i pre\u017eivjeli zato\u010deni\u0161tvo. Tijekom su\u0111enja u N\u00fcrenbergu, svjedo\u010dio je u korist Bechera koji je bio oslobo\u0111en prvenstveno zbog Kastnerovog svjedo\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Kastnerov poslijeratni \u017eivot u Izraelu i optu\u017ebe protiv Kastnera<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Kastner je imigrirao u Palestinu 1947. Godine. Bio je va\u017ena osoba u Mapai stranci i du\u017enosnik u ministarstvu.<\/p>\n\n\n\n

Bio je urednik ma\u0111arskog tjednika J\u00f6v\u0151,<\/em> kojega je izdavala Mapai stranka, te je tako\u0111er bio u uredni\u010dkom odboru lista \u00daj Kelet,<\/em> kojega je ponovno utemeljio u Izraelu.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1952., austrijski \u017didov s prebivali\u0161tem u Jeruzalemu, Malkiel Gr\u00fcnwald, optu\u017eio je Kastnera za kolaboraciju s nacistima. Prema njegovim navodima, Kastner je pristao skrivati od ma\u0111arskih \u017didova \u0161to ih \u010deka u Auschwitzu kako bi mu bilo dopu\u0161teno spasiti 1.685 \u017didova kojima je dopu\u0161ten odlazak u \u0160vicarsku. Izraelska vlada optu\u017eila je Gr\u00fcnwalda za klevetanje vladinog du\u017enosnika. Su\u0111enje je trajalo od sije\u010dnja do listopada 1954. godine. Tijekom procesa preispitivano je pona\u0161anje cjelokupnog cionisti\u010dkog vodstva tijekom Holokausta, a predsjedavaju\u0107i sudac je izjavio da je Kastner pregovaraju\u0107i s nacistima \u201dprodao du\u0161u vragu\u201d. Prema sucu, Kastner je mogao i trebao upozoriti ma\u0111arske \u017didove da \u0107e biti ubijeni, a \u010dinjenica da to nije u\u010dinio pridonjela je tomu da je polovica ma\u0111arskih \u017didova bila deportirana u Auschwitz u razdoblju od sedam tjedana. Vrhovni sud odbacio je ovu presudu.<\/p>\n\n\n\n

Kastnerovo ubojstvo<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

U no\u0107i sa 3. na 4. o\u017eujak 1957., nekoliko minuta nakon pono\u0107i, po dolasku u svoj dom u Tel Avivu, Kastner je ranjen pucnjem iz pi\u0161tolja i nalazio se u kriti\u010dnom stanju. Dva tjedna nakon napada podlegao je ozljedama. Atentator je izi\u0161ao iz d\u017eipa parkiranog pored ku\u0107e. Pristupio je Kastneru koji je u tom trenutku zaklju\u010davao svoj automobil, pitao ga je li on Kastner i kada je dobio potvrdan odgovor, izvadio je pi\u0161tolj i pucao na njega. Prvi metak je proma\u0161io metu, drugi je udario u vrata automobila, a tre\u0107i je pogodio Kastnera u gornji dio tijela. Napada\u010d je usko\u010dio u d\u017eip i brzo napustio mjesto napada. Otprilike sat vremena nakon napada, Izraelska sigurnosna agencija po\u010dela je raditi na rasvjetljavanju detalja ovog atentata.\u00a0 Tragovi su ih doveli do grupe koju su vodila dva veterana organizacije Lehi[2]\u00a0\u2013 Yosef Menkes i Yaakov Heruti, a \u010diji pripadnici su bili povezani s razli\u010ditim ubojstvima i razli\u010ditim aktivnostima protiv Kastnera. Sigurnosna agencija pretpostavljala je da je Menkes bio osobno uklju\u010den u atentat. Te iste no\u0107i, Menkes i \u0161est mladi\u0107a povezanih s ovom grupom uhi\u0107eni su, a njihov opis odgovarao je iskazu kojega je Kastner dao u bolnici. Nakon kratke istrage, petorica privedenih pu\u0161tena su, no Menkes i Zeev Eckstein ostali su pritvoru jer njihov alibi nije bio dovoljno \u010dvrst. Pod pretpostavkom da atentator nije djelovao sam, provedena su daljnja ispitivanja i Dan Shemer je uhi\u0107en kao jedan od mogu\u0107ih sudionika. Shemer je potvrdio svoje poznanstvo s Ecksteinom budu\u0107i da su obojica slu\u017eila u padobranskim snagama izraelske vojske. Uz pomo\u0107 o\u010devidaca, policija je uspjela locirati d\u017eip koji je bio parkiran pored Kastnerove ku\u0107e u no\u0107i napada. U vozilu je prona\u0111en pi\u0161toj kojega je napada\u010d koristio, a otisci prstiju odgovarali su otiscima Dana Shemera. Shemer je 7. o\u017eujka priznao svoje suu\u010deni\u0161tvo u atentatu rekav\u0161i kako je on bio voza\u010d, a Zeev Eckstein je pucao.<\/p>\n\n\n\n

Shemer je istra\u017eiteljima \u010dak detaljno rekonstruirao rutu kojem su se on i Eckstein vozili u no\u0107i ubojstva. Istra\u017eitelj je poveo Ecksteina na vo\u017enju tom istom rutom, pokazuju\u0107i mjesta pored kojih su vozili i opisuju\u0107i Ecksteinove postupke to\u010dno prema Shemerovom priznanju. Pred kraj vo\u017enje, istra\u017eitelj se zaustavio pored Shemerove ku\u0107e i rekao Ecksteinu: \u201dOvdje \u017eivi tvoj prijatelj kojega si pretvorio u kriminalca.\u201d Eckstein nije rekao ni\u0161ta, no kasnije je zatra\u017eio susret s istra\u017eiteljem i rekao mu: \u201dObuzela me gri\u017enja savjesti kada sam \u010duo taj komentar\u201d. Eckstein je priznao da mu je Menkes dao pi\u0161tolj i municiju, te ga vrbovao za \u010din atentata.<\/p>\n\n\n\n

Kontroverze<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Svi putnici Kastnerovog vlaka pre\u017eivjeli su. Bila je to sretna manjina od otprilike pola milijuna ma\u0111arskih \u017didova koji su ubijeni u Holokaustu. Mi\u0161ljenja o Kastnerovm vlaku su podijeljena. Rodbina i potomci putnika smatraju Kastnera spasiteljem ravnim Oskaru Schindleru i Raoulu Wallenbergu. Odre\u0111ene osobe koje su pre\u017eivjele Holokaust smatraju da je Kastner iznevjerio ostatak zajednice jer je vidio \u201dProtokol Auschwitza\u201d kojega su rane 1944. godine sastavila dva \u017didova \u2013 Alfred Wetzler i Rudolf Vrba, koji su bili me\u0111u rijetkim zato\u010denicima koji su uspjeli pobje\u0107i iz Auschwitza. Protokol je bio detaljan izvje\u0161taj o nacisti\u010dkim pripremama za ma\u0111arski Holokaust koji se trebao dogoditi u ljeto 1944. godine. Vrba i Wetzler nadali su se da \u0107e ma\u0111arsko \u017eidovsko vodstvo iskoristiti popis kako bi organizirali aktivni ili pasivni otpor, ili barem kako bi potaknuli \u017didove da pobjegnu u planine. No, Kastner i njegove kolege nisu upozorili zajednicu na genocid koji dolazi i ma\u0111arski \u017didovi su krotko oti\u0161li u smrt. Oni ogor\u010deni na Kastnera pitali su su se je li \u0161utnja bila cijena koju je Kastner platio kako bi se vlak otisnuo na put? Ernest Stein, borac u Budimpe\u0161tanskom pokretu \u017eidovskog otpora izjavio je: \u201dOn  [Kastner] je u\u010dinio sve za taj vlak. Njemu ostali \u017didovi nisu bili va\u017eni. Zaklju\u010dio je da ako izbavi 1.500 \u2013 2.000 [\u017didova], ostali mogu i\u0107i do vraga \u2013 to su bili njegovi prijatelji i obitelj\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Adolf Eichmann je 1960. godine u intervjuu za Life <\/em>magazin izjavio da je Kastner bio \u201dodvjetnik hladan poput leda i fanati\u010dni cionist.\u201d  Nadalje je izjavio kako se: \u201dOn [Kastner] slo\u017eio da \u0107e obuzdati \u017didove od otpora deportaciji, te \u010dak i odr\u017eavati red u sabirnim logorima, ukoliko zatvorim o\u010di i dozvolim da nekoliko stotina ili nekoliko tisu\u0107a mladih \u017didova isele ilegalno u Palestinu\u201d. Ovo je dalje otvorilo nove interpretacije i ponukalo rasprave o tome je li Kastner bio spasitelj, kolaborator, ili oboje?<\/p>\n\n\n\n

Neki smatraju da je Kastner heroj kojemu bi trebalo odati po\u010dast za \u017eivote spa\u0161ene na Kastnerovom vlaku. Kada je Yosef Tommy Lapid predsjedao memorijalnim centrom Yad Vashem izjavio je da je Kastner bio jedan od velikih heroja Holokausta. Prema njegovim rije\u010dima, \u201dNije bilo \u010dovjeka u povijesti Holokausta koji je spasio vi\u0161e \u017didova i bio izvrgnut takvoj nepravdi kao Israel Kastner\u201d. Suprotno tomu, neki se sla\u017eu sa Malchielom Grunwaldom koji je optu\u017eio Kastnera za niz neoprostivih zlo\u010dina \u201dkoji su ko\u0161tali \u017eivota stotine tisu\u0107a \u017didova\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Izvori<\/h3>\n\n\n\n
    \n
  1. Svjedo\u010danstvo Rudolfa Kastnera dano u Londonu 13.9.1945.\u00a0http:\/\/www.holocaustresearchproject.org\/nazioccupation\/kastner.html<\/a><\/li>\n\n\n\n
  2. YIVO Enciklopedija \u017didova Isto\u010dne Europe (Frojimovics i Weltz):\u00a0http:\/\/www.yivoencyclopedia.org\/article.aspx\/Kasztner_Rezso<\/a><\/li>\n\n\n\n
  3. The Kastner Affair, Israel Security Agency:\u00a0http:\/\/www.shabak.gov.il\/english\/history\/affairs\/pages\/kastneraffair.aspx<\/a><\/li>\n\n\n\n
  4. Hungarian Holocaust: Kastner Train Rescue Mission (July-December 1944):\u00a0http:\/\/histclo.com\/essay\/war\/ww2\/hol\/cou\/hun\/hh-kast.html<\/a><\/li>\n\n\n\n
  5. \u201cJews For Sale\u201d: The Rudolph Kasztner Transports:\u00a0http:\/\/www.jewishgen.org\/databases\/Holocaust\/0172_Kasznter_Jews.html<\/a><\/li>\n\n\n\n
  6. No Thanks to Kastner:\u00a0http:\/\/www.truetorahjews.org\/kastner<\/a><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

     Bilje\u0161ke<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

    [1]\u00a0Svjedo\u010danstvo Rudolfa Kastnera dano u Londonu 13.9.1945.<\/p>\n\n\n\n

    [2]\u00a0Lehi je bila militantna cionisti\u010dka grupa koju je utemeljio Avraham (\u201dYair\u201d) Stern za vrijeme britanskog mandata u Palestini. Cilj skupine bilo je istjerivanje britanskih vlasti iz Palestine, omogu\u0107avanje neograni\u010denog useljenja \u017didova i stvaranje \u017eidovske dr\u017eave. Lehi se odvojio od Irguna 1940. godine. Tijekom Drugog svjetskog rata, Lehi je u po\u010detku poku\u0161ao sklopiti savez s fa\u0161isti\u010dkom Italijom i nacisti\u010dkom Njema\u010dkom nude\u0107i svoju podr\u0161ku u borbi protiv Britanaca u zamjenu za prebacivanje svih \u017didova iz europskih krajeva koje su nacisti okupirali u Palestinu. Vjeruju\u0107i da je nacisti\u010dka Njema\u010dka manji neprijatelj prema \u017didovima od Britanaca, Lehi je dva puta poku\u0161ao sklopiti savez s nacistima. Tijekom Drugog svjetskog rata, Lehi je kao cilj deklarirao utemeljenje \u017eidovske dr\u017eave utemeljene ne \u201dnacionalisti\u010dkim i totalitarnim principima\u201d. (Sofer, 2007: 254). Nakon Sternove smrti godine 1942., novo vodstvo Lehija po\u010delo se okretati prema Sovjetskom Savezu. Godine 1942. Lehi\u00a0 je slu\u017ebeno iskazao svoju potr\u0161ku nacionalnom bolj\u0161evizmu smatraju\u0107i da on dobar spoj lijevih i desnih politi\u010dkih odrednica. Me\u0111utim, ova promjena je uzrokovala slabljenje podr\u0161ke koju je Lehi do tada imao. Lehi je slu\u017ebeno ukinut 1948. godine. Biv\u0161i vo\u0111a Lehija, Yitzhak Shamir, postao je premijer Izraela 1983. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Kastnerov vlak nazvan je po Rudolfu Kastneru, ma\u0111arsko-\u017eidovskom odvjetniku i novinaru. Vlak se sastojao od od 35 sto\u010dnih vagona koji su napustili Budimpe\u0161tu 30. lipnja 1944., tijekom njema\u010dke okupacije Ma\u0111arske. U vlaku je bilo 1685 \u017didova koji su se uputili prema \u0160vicarskoj. Ovaj vlak bio je rezultat Kastnerovih pregovora s Adolfom Eichmannom, SS oficirom zadu\u017eenim […]<\/p>\n","protected":false},"author":47,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[464],"tags":[613,63,612,611],"class_list":["post-2721","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-genocidi-progoni-i-zlocini","tag-avraham-stern","tag-edukacija-o-holokaustu","tag-lehi","tag-rudolf-israel-kastner"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2721","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/47"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2721"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2721\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2728,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2721\/revisions\/2728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2721"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2721"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2721"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}