{"id":2717,"date":"2015-06-14T22:05:00","date_gmt":"2015-06-14T20:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2717"},"modified":"2026-08-15T22:07:28","modified_gmt":"2026-08-15T20:07:28","slug":"primo-levi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2015\/primo-levi\/","title":{"rendered":"Primo Levi"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Primo Levi ro\u0111en je 1919. godine u Turinu. Premda je znan kao kemi\u010dar i pisac, manje se o njemu zna kao lingvistu. Njegovo djelo&nbsp;<em>Periodni sustav elemenata&nbsp;<\/em>sastoji se od zbirke od dvadeset i jedne pri\u010de od kojih svaka nosi naziv jednog kemijskog elementa. Svaka pri\u010da kronolo\u0161ki prati pi\u0161\u010dev \u017eivot \u0161to ujedno prerasta i u metaforu \u017eivota koji je po Mendeljevu cjelokupna materija na zemlji i u svemiru, izgra\u0111ena na dvadeset i dva elementa koji se me\u0111usobno razlikuju po atomskoj te\u017eini i drugim osobinama. Istodobno je to i dupli broj kromosoma koji karakterizira \u010dovjeka.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U poglavljima \u201dArgon\u201d i \u201dOlovo\u201d, Primo Levi pokazuje zadivljuju\u0107e poznavanje historijske lingvistike. Rije\u010d lingvist ima dva zna\u010denja. Lingvist je osoba koja govori nekoliko jezika, ali i osoba koja izu\u010dava lingvistiku. Primo Levi objedinuje oba zna\u010denja ovog pojma. Premda nikada nije studirao lingvistiku, pisao je o etimologiji imena kemijskih elemenata koje je izu\u010davao i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, pisao je o dijalektima koje su govorili \u017didovi Turina i Piedmontea. Premda je&nbsp;<em>Periodni sustav elemenata&nbsp;<\/em>memoar, informacije iz poglavlja \u201dArgon\u201d va\u017ene su profesionalnim lingvistima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prije otprilike stotinu godina \u017didove Italije obi\u010dno su govorili dva ili tri dijalekta. Svi su govorili standardni dijalekt i\/ili lokalni dijalekt te i svoj vlastiti \u017eidovski talijanski dijalekt.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Levijev \u201dArgon\u201d govori od jeziku \u017didova Piedmontea, dijalekta sa sjevera Italije koji nije sli\u010dan niti jednom dijalektu u nekoj drugoj regiji i koji uklju\u010duje rije\u010di hebrejskog porijekla i neke druge rije\u010di \u010dija etimologija nije jasna. Levi nam kazuje da su govornici nazivali svoj jezik&nbsp;<em>Lasson Acodesh.&nbsp;<\/em>Levi tako\u0111er navodi kako u dijalektu postoji veliki broj rije\u010di s negativnim konotacijama \u0161to je paralela koju mo\u017eemo povu\u0107i s jidi\u0161em i nekim drugim \u017eidovskim jezicima. Mnoge rije\u010di hebrejskog porijekla imaju negativno \u017ena\u010denje u \u017eidovsko-talijanskom i u jidi\u0161u. Npr. jidi\u0161ka rije\u010di&nbsp;<em>khazeray&nbsp;<\/em>i judeo-piedmonte\u0161ka rije\u010d&nbsp;<em>hasirud,&nbsp;<\/em>obje dolaze od hebrejske rije\u010di za \u201dsvinja\u201d i obje ozna\u010davaju ne\u0161to niske razine kvalitete. Hebrejska rije\u010d za \u201dnevolja\u201d je&nbsp;<em>tsarah,&nbsp;<\/em>ali u judeo-piedmonte\u0161kom i jidi\u0161u, pluralni oblik se koristi kao kolektivna imenica,&nbsp;<em>sar\u00f2d&nbsp;<\/em>ili&nbsp;<em>tsoris&nbsp;<\/em>u jidi\u0161u. Judeo-piedmonte\u0161ka rije\u010d&nbsp;<em>med\u00e0 mesh\u00f4n\u00e0&nbsp;<\/em>i&nbsp;<em>mise meshune&nbsp;<\/em>na jidi\u0161u, dolaze od hebrjeske rije\u010di za \u201dsmrt pod \u010dudnim okolonositma\u201c i obje se koriste u svakodnevnim kletvama. No, nisu sve rije\u010di judeo-piedmonte\u0161kog negativne. Osim rije\u010di hebrejskog porijekla, postoje termini koji nisu povezani s vjerom (npr. prethodno spomenuta&nbsp;<em>scuola<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U klasifikaciji i obja\u0161njavanju ovih izraza Primo Levi zalazi u podru\u010dje sociolingvistike. Levi, koji je pisao samostalno i zasigurno nije bio u doticaju s ostalim istra\u017eiva\u010dima u tada mladom polju sociolingvistike, istra\u017euje lingvisti\u010dka pitanja poput: domene \u2013 koje se teme raspravljaju na odre\u0111enom jeziku, prebacivanje kodova \u2013 kada govornici mijenjaju jezik tijekom razgovora, bidijalektalizam \u2013 kako govornici ovladavaju dijalektima i dr\u017ee odvojenima vrlo sli\u010dne dijalekte, eufemizmi \u2013 kako se govori o neprijatnim situacijama, identitet i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"620\" height=\"264\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/primo_levi.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2719\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/primo_levi.jpg 620w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/primo_levi-300x128.jpg 300w\" sizes=\"auto, (max-width: 620px) 100vw, 620px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Levijev \u201dArgon\u201d va\u017ean je sociolingvisti\u010dki rad koji je bio napisan u isto vrijeme kada su znanstvenici drugdje poku\u0161avali definirati podru\u010dja lingvisti\u010dkog istra\u017eivanja.&nbsp; Primo Levi pi\u0161e o doga\u0111ajima i ljudima s mnogo razumijevanja. Jezi\u010dna promjena jedan je aspekt povijesti, a sociolingvistika je jedan od aspekata sociologije. Levi kombinira analizu povijesti, jezika i dru\u0161tva svojom umje\u0161no\u0161\u0107u pisca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povijest \u017didova Piedmontea odra\u017eava se na odre\u0111eni na\u010din i u njihovim prezimenima. Levi nabraja prezimena Bederida, Momigliano, Segre, Fo\u00e0, Cavaglion i Migliau. Osim prezimena Segre koje je ime rijeke u \u0160panjolskoj, sva druga prezimena su mjesta u ju\u017enoj Francuskoj: B\u00e9darides, Montm\u00e9lian, Foix, Cavaillon, Millau (Milhaud).&nbsp; Levi ka\u017ee da su \u017didovi stigli u Piedmonte iz \u0160panjolske i preko Provanse. Neki od njih jesu, no \u017didovi su \u017eivjeli u ju\u017enoj Francuskoj prije nego \u0161to su \u017eivjeli u \u0160panjolskoj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Levi nije pisao o teorijskoj lingvistici. Njegov \u201dArgon\u201d je terenska studija, izu\u010davanje jezika zajednice, povijesno istra\u017eivanje, potraga za drevnim tekstovima i njihova komparacija. Poglavlje \u201dOlovo\u201d je fantazija sa zna\u010dajnjim primjesama istra\u017eivanja u podru\u010dju historijske lingvistike. Svi koji pa\u017eljivo pro\u010ditaju&nbsp;<em>Periodni sustav elemenata&nbsp;<\/em>uvidjet \u0107e da je Primo Levi, doista, osim kemi\u010dar i pisac, bio i lingvist.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izvori:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>Johnowitz, George.\u00a0<em>The Most Ancient of Minorities: The Jews of Italy<\/em>. Ur: Stanisalo G. Pugliese, Greenwood Press, 2002.<\/li>\n\n\n\n<li>Primo Levi.\u00a0<em>The Periodic Table<\/em>. 1984. New York: Schocken.<\/li>\n\n\n\n<li>Jochnowitz, George. 1981. \u201dReligion and Taboo in Lason Akodesh (Judeo-Piedmontese)\u201d. International Journal of the Sociology of Language 30:107-172.<\/li>\n\n\n\n<li>Jochnowitz, George.\u00a0<em>Primo Levi, Linguist.<\/em><\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Primo Levi ro\u0111en je 1919. godine u Turinu. Premda je znan kao kemi\u010dar i pisac, manje se o njemu zna kao lingvistu. Njegovo djelo&nbsp;Periodni sustav elemenata&nbsp;sastoji se od zbirke od dvadeset i jedne pri\u010de od kojih svaka nosi naziv jednog kemijskog elementa. Svaka pri\u010da kronolo\u0161ki prati pi\u0161\u010dev \u017eivot \u0161to ujedno prerasta i u metaforu \u017eivota [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":47,"featured_media":2718,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[32],"tags":[610],"class_list":["post-2717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kulturna-povijest","tag-primo-levi"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/47"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2717"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2720,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2717\/revisions\/2720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}