{"id":27,"date":"2026-06-21T18:06:21","date_gmt":"2026-06-21T16:06:21","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=27"},"modified":"2026-08-24T13:48:12","modified_gmt":"2026-08-24T11:48:12","slug":"partizani-koji-su-stvarali-samostalnu-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/partizani-koji-su-stvarali-samostalnu-hrvatsku\/","title":{"rendered":"Partizani koji su stvarali samostalnu Hrvatsku"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U hrvatskim raspravama o Drugome svjetskom ratu i stvaranju samostalne dr\u017eave \u010desto se stvaraju dvije gotovo potpuno odvojene povijesne slike. U jednoj su partizani, Narodnooslobodila\u010dki pokret i socijalisti\u010dka Jugoslavija. U drugoj su vi\u0161estrana\u010dki izbori, Domovinski rat i nastanak neovisne Republike Hrvatske. Biografije ljudi koji su sudjelovali u oba povijesna razdoblja pokazuju da je stvarnost bila znatno slo\u017eenija.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u politi\u010darima, vojnim zapovjednicima, sigurnosnim du\u017enosnicima i javnim osobama koje su 1990. i 1991. sudjelovale u stvaranju samostalne Hrvatske nalazio se velik broj nekada\u0161njih partizana i sudionika antifa\u0161isti\u010dkog pokreta. Neki su organizirali novu vlast, policiju i vojsku. Drugi su pripremali obranu, sudjelovali u dono\u0161enju dr\u017eavnih odluka ili stvarali vi\u0161estrana\u010dki politi\u010dki prostor.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njihove se biografije me\u0111usobno znatno razlikuju. Neki su nakon Drugoga svjetskog rata izgradili karijere u Jugoslavenskoj narodnoj armiji, neki u Komunisti\u010dkoj partiji i sigurnosnom sustavu, a neki su se postupno udaljili od jugoslavenskog centralizma i priklonili zahtjevima za ve\u0107om samostalno\u0161\u0107u Hrvatske. Dio njih bio je povezan s Hrvatskim prolje\u0107em 1971., zbog \u010dega su izgubili polo\u017eaje, bili politi\u010dki marginalizirani ili zatvarani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To ne zna\u010di da je partizanski pokret izravno i neizbje\u017eno vodio prema hrvatskoj neovisnosti 1991. Niti zna\u010di da su svi njegovi sudionici imali jednaka politi\u010dka uvjerenja. Pokazuje, me\u0111utim, da se nastanak suvremene Hrvatske ne mo\u017ee razumjeti pomo\u0107u jednostavne podjele na \u201epartizane\u201c i \u201ehrvatske dr\u017eavotvorce\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u017eivotima mnogih va\u017enih ljudi te su se dvije povijesti preklapale.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Hrvatska izme\u0111u demokratske tranzicije i rata<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prvi vi\u0161estrana\u010dki izbori u Hrvatskoj odr\u017eani su u prolje\u0107e 1990. Nakon gotovo pola stolje\u0107a jednopartijskog sustava trebalo je uspostaviti demokratski izabranu vlast, donijeti novi ustav, preoblikovati dr\u017eavnu upravu i pripremiti zemlju za mogu\u0107i raspad Jugoslavije. Istodobno je ja\u010dala pobuna dijela hrvatskih Srba, poticana i podupirana iz Srbije. Jugoslavenska narodna armija sve se otvorenije stavljala u slu\u017ebu politike Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i o\u010duvanja Jugoslavije prema modelu koji bi omogu\u0107io srpsku politi\u010dku dominaciju. Hrvatska je zato morala istodobno stvarati demokratsku dr\u017eavu i organizirati njezinu obranu. Nije raspolagala potpuno izgra\u0111enom vojskom, dok je velik dio oru\u017eja hrvatske Teritorijalne obrane JNA oduzela jo\u0161 u prolje\u0107e 1990.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U takvim okolnostima iskustvo biv\u0161ih generala, \u010dasnika, sigurnosnih du\u017enosnika i politi\u010dara pokazalo se va\u017enim. Oni su poznavali na\u010din djelovanja jugoslavenskoga sustava, zapovjednu strukturu JNA, njezinu vojnu doktrinu, unutarnje odnose i slabosti. Mnogi su desetlje\u0107ima djelovali upravo unutar institucija protiv kojih se Hrvatska 1991. morala politi\u010dki i vojno postaviti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Franjo Tu\u0111man<\/strong>: od partizanskog \u010dasnika do predsjednika Republike<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Franjo Tu\u0111man priklju\u010dio se antifa\u0161isti\u010dkom pokretu 1941. Djelovao je u partizanskim postrojbama sjeverozapadne Hrvatske, obavljao politi\u010dke i organizacijske du\u017enosti te sudjelovao u radu ilegalne partizanske tiskare. Nakon rata nastavio je vojnu karijeru u Jugoslavenskoj armiji. \u0160ezdesetih godina napustio je vojsku i posvetio se povijesnim istra\u017eivanjima. Zbog svojih pogleda na hrvatsko nacionalno pitanje postupno se sukobio s komunisti\u010dkim vlastima, bio uklonjen iz javnog \u017eivota i zatvaran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao osniva\u010d Hrvatske demokratske zajednice postao je sredi\u0161nja politi\u010dka osoba hrvatske tranzicije. U svibnju 1990. novoizabrani Sabor izabrao ga je za predsjednika Predsjedni\u0161tva Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske, a nakon dono\u0161enja Ustava postao je predsjednik Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Josip Manoli\u0107<\/strong> i sigurnosna strana stvaranja dr\u017eave<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josip Manoli\u0107 djelovao je u antifa\u0161isti\u010dkim ilegalnim skupinama od 1941., a partizanskim postrojbama pristupio je 1942. Pred kraj rata radio je u Odjeljenju za za\u0161titu naroda, poznatijem kao OZNA, a nakon rata obavljao je razli\u010dite poslove u sustavu unutarnjih poslova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bio je jedan od osniva\u010da HDZ-a i blizak Tu\u0111manov suradnik. U kolovozu 1990. postao je predsjednik hrvatske Vlade. Za njegova su mandata doneseni Bo\u017ei\u0107ni Ustav, organiziran referendum o samostalnosti i progla\u0161ena suverenost i samostalnost Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Manoli\u0107 je osobito bio va\u017ean u organiziranju sigurnosnog i obavje\u0161tajnog sustava. Njegova biografija istodobno otvara i neugodna pitanja o djelovanju poslijeratnih represivnih institucija. Upravo zato njegovu ulogu nije potrebno ni idealizirati ni pre\u0161utjeti. Sudjelovao je u komunisti\u010dkom sigurnosnom sustavu, ali i u stvaranju institucija samostalne Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Josip Boljkovac<\/strong> i nastanak hrvatske policije<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Josip Boljkovac priklju\u010dio se partizanskom pokretu tijekom Drugoga svjetskog rata, a nakon rata djelovao je u sigurnosnom i policijskom sustavu. Godine 1990. postao je prvi ministar unutarnjih poslova u novoj hrvatskoj vlasti. U trenutku kada Hrvatska jo\u0161 nije imala vlastitu vojsku, policija je bila glavna organizirana snaga kojom je raspolagala nova vlast. Pod Boljkov\u010devim vodstvom zapo\u010dela je preobrazba republi\u010dke milicije u hrvatsku policiju, promjena kadrova i simbola te stvaranje posebnih policijskih postrojbi. Te su postrojbe tijekom 1990. i u prvim mjesecima 1991. preuzele klju\u010dnu ulogu u obrani ustavnoga poretka. Iz njihova \u0107e se sastava postupno razvijati dio prvih hrvatskih oru\u017eanih snaga. I Boljkov\u010deva je biografija bila optere\u0107ena pitanjima njegova djelovanja u pora\u0107u. To dodatno pokazuje koliko su \u017eivotni putevi ljudi koji su gradili novu dr\u017eavu bili slo\u017eeni i politi\u010dki proturje\u010dni.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Martin \u0160pegelj<\/strong>: priprema obrane prije otvorenog rata<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Martin \u0160pegelj oti\u0161ao je u partizane 1942., kao petnaestogodi\u0161njak. Rat je zavr\u0161io kao mladi \u010dasnik, a zatim je izgradio dugu karijeru u Jugoslavenskoj narodnoj armiji. Me\u0111u ostalim, bio je zapovjednik Teritorijalne obrane Hrvatske. U kolovozu 1990. imenovan je ministrom obrane Republike Hrvatske. Me\u0111u prvima je upozoravao da se sukob s JNA ne\u0107e mo\u0107i izbje\u0107i samo politi\u010dkim pregovorima. Zalagao se za ubrzano naoru\u017eavanje i stvaranje hrvatskih oru\u017eanih snaga. U uvjetima me\u0111unarodnog embarga, razoru\u017eane Teritorijalne obrane i nadmo\u0107i JNA sudjelovao je u organiziranju tajne nabave oru\u017eja. Njegove razgovore tajno je snimila Kontraobavje\u0161tajna slu\u017eba JNA, a snimke su po\u010detkom 1991. iskori\u0161tene u poku\u0161aju politi\u010dke i pravne diskreditacije hrvatskog vodstva. \u0160pegelj je sudjelovao u stvaranju Zbora narodne garde, osnovanoga u prolje\u0107e 1991. kao za\u010detka budu\u0107e Hrvatske vojske. Zbog neslaganja s Tu\u0111manom oko na\u010dina suprotstavljanja JNA napustio je ministarsku du\u017enost u srpnju 1991. Bez obzira na kasnije prijepore, njegova je uloga u prvim pripremama hrvatske obrane bila velika.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Anton Tus<\/strong>: prvi na\u010delnik Glavnoga sto\u017eera<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Anton Tus uklju\u010dio se u partizanski pokret kao trinaestogodi\u0161nji kurir 1944. Poslije rata izgradio je karijeru vojnog pilota i postao jedan od najvi\u0161e rangiranih \u010dasnika jugoslavenskoga ratnog zrakoplovstva. U kolovozu 1991. stavio se na raspolaganje hrvatskom vodstvu. U rujnu je imenovan prvim na\u010delnikom Glavnoga sto\u017eera Hrvatske vojske. Njegova je zada\u0107a bila iznimno zahtjevna. Trebalo je razli\u010dite policijske, gardijske, dragovolja\u010dke i lokalne postrojbe pretvoriti u jedinstvenu vojsku. Hrvatska je istodobno bila izlo\u017eena napadima na mnogim boji\u0161tima, dok su pojedini gradovi i podru\u010dja bili odsje\u010deni ili opkoljeni. Tus je pridonio uspostavljanju zapovjednog sustava, vojnom planiranju i profesionalizaciji obrane. Njegovo poznavanje JNA bilo je osobito va\u017eno u procjenjivanju njezinih sposobnosti i mogu\u0107ih poteza.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Sveto Letica<\/strong> i stvaranje Hrvatske ratne mornarice<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sveto Letica pristupio je partizanskoj mornarici 1943., sa sedamnaest godina. Nakon rata postao je visoki mornari\u010dki \u010dasnik i admiral JNA. U rujnu 1991. preuzeo je stvaranje Hrvatske ratne mornarice. Hrvatska tada nije raspolagala klasi\u010dnom ratnom flotom. Pomorsku obranu trebalo je organizirati oslanjanjem na obalne postrojbe, male brodove, zaplijenjena plovila, lokalno stanovni\u0161tvo i raspolo\u017eivu infrastrukturu. Letica je objedinjavao postoje\u0107e snage i stvarao zapovjednu strukturu nove mornarice. Njegovo iskustvo bilo je va\u017eno u obrani obale i otoka te u razbijanju pomorske blokade koju je provodila Jugoslavenska ratna mornarica.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u0160ime \u0110odan<\/strong>: kratki mandat u presudnom trenutku<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0160ime \u0110odan pristupio je partizanskom pokretu 1944. Poslije rata zavr\u0161io je vojne \u0161kole, ali se zatim usmjerio prema ekonomiji, znanosti i politici. Kao jedan od istaknutih sudionika Hrvatskog prolje\u0107a bio je politi\u010dki progonjen i zatvoren. Godine 1990. izabran je u Sabor, a u srpnju 1991. nakratko je postao ministar obrane. Njegov mandat trajao je manje od mjesec dana, zbog \u010dega mu se ne mo\u017ee pripisivati dugoro\u010dno ustrojavanje Hrvatske vojske. Ipak, njegov \u017eivotni put pripada istom generacijskom obrascu: od partizanskog pokreta, preko sukoba s jugoslavenskim komunisti\u010dkim vlastima, do zagovaranja samostalne Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Janko Bobetko<\/strong> i <strong>Zvonimir \u010cervenko<\/strong>: ve\u0107i doprinos nakon 1991.<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Janko Bobetko<\/strong> sudjelovao je u pripremama partizanskog ustanka na Banovini 1941. Tijekom rata obavljao je politi\u010dke i zapovjedne du\u017enosti, a poslije je postao general JNA. Nakon Hrvatskog prolje\u0107a bio je prisilno umirovljen. U po\u010detnom razdoblju stvaranja hrvatske dr\u017eave uklju\u010dio se u politi\u010dke i obrambene aktivnosti, ali njegova najva\u017enija vojna uloga zapo\u010dinje 1992. Tada postaje jedan od klju\u010dnih zapovjednika Hrvatske vojske, a poslije i na\u010delnik Glavnoga sto\u017eera. Stoga ga je opravdano povezivati s obranom i kona\u010dnom vojnom pobjedom Hrvatske, ali nije precizno njegovu glavnu ratnu ulogu smje\u0161tati u 1990. ili ranu 1991.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sli\u010dno vrijedi i za <strong>Zvonimira \u010cervenka<\/strong>. Kao mladi\u0107 priklju\u010dio se partizanima, a zatim je desetlje\u0107ima djelovao kao \u010dasnik i vojni stru\u010dnjak. Godine 1991. uklju\u010dio se u stvaranje hrvatskoga obrambenog sustava, ali vrhunac njegove uloge do\u0161ao je 1995., kada je postao na\u010delnik Glavnoga sto\u017eera uo\u010di operacije Oluja. Njihove biografije pokazuju da proces stvaranja i obrane dr\u017eave nije zavr\u0161io progla\u0161enjem neovisnosti, nego se nastavio tijekom cijeloga rata.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Du\u0161an Biland\u017ei\u0107 i Dalibor Brozovi\u0107: znanje u slu\u017ebi nove dr\u017eave<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u va\u017enim ljudima s antifa\u0161isti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u nisu bili samo vojnici i sigurnosni du\u017enosnici.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Povjesni\u010dar i politolog <strong>Du\u0161an Biland\u017ei\u0107<\/strong> bio je sudionik antifa\u0161isti\u010dkog pokreta od 1941. do 1945. Nakon dugogodi\u0161njeg bavljenja jugoslavenskim politi\u010dkim i ustavnim sustavom uklju\u010dio se u demokratsku transformaciju Hrvatske. Godine 1990. postao je potpredsjednik Republike. Njegovo poznavanje jugoslavenskog federalizma, unutarnjih odnosa i ustavnopravnih pitanja bilo je korisno u vrijeme kada je Hrvatska tra\u017eila politi\u010dki i pravni izlaz iz jugoslavenske federacije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jezikoslovac <strong>Dalibor Brozovi\u0107<\/strong> od 1943. sudjelovao je u Narodnooslobodila\u010dkom pokretu, zbog \u010dega je bio i zatvoren. Nema dovoljno podataka da bi ga se bez ograde nazivalo partizanskim borcem, ali njegova antifa\u0161isti\u010dka biografija nije sporna. Kao suosniva\u010d HDZ-a te \u010dlan Predsjedni\u0161tva i potpredsjednik Republike sudjelovao je u oblikovanju kulturnog i jezi\u010dnog identiteta nove dr\u017eave. Njegov primjer pokazuje da stvaranje dr\u017eave nije bilo samo vojni i sigurnosni proces. Uklju\u010divalo je i pitanja jezika, ustava, simbola, kulture i me\u0111unarodnog predstavljanja.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ivan Rukavina<\/strong> i simboli\u010dka snaga partizanskog generala<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ivan Rukavina bio je dragovoljac republikanske strane u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu, a zatim jedan od najvi\u0161e rangiranih partizanskih zapovjednika u Hrvatskoj. Tijekom Drugoga svjetskog rata bio je zapovjednik Glavnoga \u0161taba Narodnooslobodila\u010dke vojske i partizanskih odreda Hrvatske. Poslije rata obna\u0161ao je visoke vojne du\u017enosti, ali se kasnije povezao s reformskim i hrvatskim politi\u010dkim strujanjima. Po\u010detkom devedesetih uklju\u010dio se u ponovno uspostavljeni vi\u0161estrana\u010dki \u017eivot. Njegov doprinos stvaranju hrvatske dr\u017eave nije bio operativno usporediv sa \u0160pegeljevim, Tusovim ili Leti\u010dinim. Bio je prije svega politi\u010dki i simboli\u010dki. Njegovo svrstavanje uz hrvatsku demokratsku i dr\u017eavnu samostalnost pokazivalo je da partizanska tradicija nije pripadala isklju\u010divo zagovornicima o\u010duvanja Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar<\/strong>, <strong>Miko Tripalo<\/strong> i demokratska alternativa<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar od 1942. sudjelovala je u antifa\u0161isti\u010dkom pokretu, a 1943. oti\u0161la je u partizane. Miko Tripalo priklju\u010dio se antifa\u0161isti\u010dkom pokretu kao gimnazijalac 1941. te je bio pripadnik partizanskih postrojbi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oboje su krajem \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih postali vode\u0107e osobe Hrvatskog prolje\u0107a. Zalagali su se za reformu Jugoslavije, ravnopravniji polo\u017eaj Hrvatske, gospodarske promjene i \u0161iri prostor politi\u010dkih sloboda. Nakon sloma pokreta 1971. bili su uklonjeni iz javnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U politiku su se vratili 1990., ali ne kao \u010dlanovi HDZ-a. Sudjelovali su u stvaranju Koalicije narodnog sporazuma i Hrvatske narodne stranke. Predstavljali su liberalnu, reformsku i oporbenu koncepciju hrvatske samostalnosti. Njihova je va\u017enost u tome \u0161to su pokazivali da hrvatska dr\u017eavna samostalnost nije bila projekt samo jedne stranke ili jednoga ideolo\u0161kog kruga. Samostalna dr\u017eava mogla je imati potporu i me\u0111u nekada\u0161njim komunisti\u010dkim reformistima koji su se protivili autoritarnosti, centralizmu i nacionalnoj neravnopravnosti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Slavko Goldstein<\/strong> i stvaranje vi\u0161estrana\u010dkog prostora<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Slavko Goldstein kao dijete je bio izlo\u017een protu\u017eidovskom progonu u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Otac mu je ubijen, a on se 1942. priklju\u010dio partizanima. Rat je zavr\u0161io kao mladi \u010dasnik. Krajem osamdesetih sudjelovao je u stvaranju Hrvatske socijalno-liberalne stranke, prve organizirane oporbene stranke u Hrvatskoj. Njegov doprinos stvaranju samostalne dr\u017eave nije bio vojni ni izvr\u0161ni, nego demokratski i gra\u0111anski. Goldstein je zagovarao vi\u0161estrana\u010dje, politi\u010dke slobode, za\u0161titu manjina i kriti\u010dko suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Time je pridonosio stvaranju politi\u010dkog okvira u kojem hrvatska samostalnost nije trebala biti samo nacionalni projekt nego i projekt demokratske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Jedna dr\u017eava, razli\u010diti putevi do nje<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osobe navedene u ovom tekstu nisu \u010dinile jedinstvenu skupinu. Me\u0111u njima je bilo politi\u010dkih protivnika, ljudi razli\u010ditih ideologija i razli\u010ditih zamisli o tome kakva bi Hrvatska trebala biti. Neki su podr\u017eavali sna\u017enu predsjedni\u010dku vlast, drugi parlamentarnu i liberalnu demokraciju. Neki su bili povezani s represivnim institucijama socijalisti\u010dke Jugoslavije, dok su drugi bili njihove \u017ertve. Neki su se s Jugoslavijom razi\u0161li postupno, a drugi su ve\u0107 desetlje\u0107ima prije 1990. zagovarali ve\u0107u hrvatsku samostalnost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Njihova partizanska pro\u0161lost ne mo\u017ee izbrisati odgovornost za postupke po\u010dinjene nakon rata. Jednako tako, sudjelovanje u poslijeratnom komunisti\u010dkom sustavu ne mo\u017ee automatski izbrisati njihov doprinos obrani i stvaranju Republike Hrvatske. Povijesno vrednovanje tra\u017ei sposobnost da se istodobno promatraju razli\u010dita razdoblja ne\u010dijega \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Povijest koja se ne uklapa u jednostavne podjele<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cinjenica da su me\u0111u stvarateljima samostalne Hrvatske bili Franjo Tu\u0111man, Martin \u0160pegelj, Anton Tus, Sveto Letica, Josip Manoli\u0107, Josip Boljkovac, Janko Bobetko, Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, Miko Tripalo, Slavko Goldstein i drugi biv\u0161i partizani mijenja pojednostavljenu sliku hrvatskoga 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Antifa\u0161isti\u010dko iskustvo nije sve njih dovelo do istih zaklju\u010daka. Me\u0111utim, dio te generacije povezao je borbu protiv fa\u0161izma iz \u010detrdesetih godina s pravom Hrvatske na demokraciju, dr\u017eavnu samostalnost i obranu od agresije po\u010detkom devedesetih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Suvremena Hrvatska zato nije nastala negiranjem cjelokupne antifa\u0161isti\u010dke pro\u0161losti. U njezinu su stvaranju sudjelovali i ljudi koji su se kao vrlo mladi borili protiv okupacije, fa\u0161izma, nacizma i usta\u0161kog re\u017eima, a pola stolje\u0107a poslije svoje su politi\u010dko, vojno i stru\u010dno iskustvo stavili u slu\u017ebu hrvatske samostalnosti. Ta poveznica ne ukida proturje\u010dja njihova djelovanja. Naprotiv, upravo ih \u010dini vidljivima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatska povijest 20. stolje\u0107a nije uredno podijeljena na dvije me\u0111usobno neprijateljske polovice. U biografijama njezinih sudionika antifa\u0161izam, komunizam, hrvatski reformizam, demokratski pluralizam i dr\u017eavna samostalnost \u010desto su se susretali, sukobljavali i mijenjali. Razumijevanje tih slo\u017eenih biografija mo\u017eda je jedan od najboljih na\u010dina da se hrvatsku pro\u0161lost prestane koristiti samo kao sredstvo dana\u0161njih politi\u010dkih podjela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaboravljena poveznica izme\u0111u antifa\u0161isti\u010dke borbe i hrvatske neovisnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":28,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[28],"tags":[41,40,43],"class_list":["post-27","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vojna-povijest","tag-antifasizam","tag-partizani","tag-vojna-povijest"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"[data-prefix=\"single_blog_post\"] .entry-header .page-title {--theme-font-size:30px;} [data-prefix=\"single_blog_post\"] .entry-header .entry-meta {--theme-font-weight:600;--theme-text-transform:uppercase;--theme-font-size:12px;--theme-line-height:1.3;}","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8},"has_hero_section":"enabled","hero_elements":[{"id":"custom_title","enabled":true,"heading_tag":"h1","title":"Home","__id":"GehT6V7w2Xkzo5LkWJwMn"},{"id":"custom_description","enabled":true,"description_visibility":{"desktop":true,"tablet":true,"mobile":false},"__id":"2UaYvlZxr4-CDOXGy0bxg"},{"id":"custom_meta","enabled":true,"meta_elements":[{"id":"author","enabled":true,"label":"By","has_author_avatar":"yes","avatar_size":25,"__id":"K-s_gGd2zJCZ9yVolafzI"},{"id":"post_date","enabled":true,"label":"On","date_format_source":"default","date_format":"M j, Y","__id":"udEpI_FSosNjeIUacfMl7"},{"id":"updated_date","enabled":false,"label":"On","date_format_source":"default","date_format":"M j, Y","__id":"MiaALp4ckrjn_Len4EzJ4"},{"id":"categories","enabled":true,"label":"In","style":"simple","__id":"3OLeZLNWRrdtBLBBP_yT1"},{"id":"comments","enabled":true,"__id":"xtcUA8wDHAOyuyA-jcNlJ"},{"id":"estimated_read_time","enabled":false,"__id":"1-XrakgTEqajpThjpyglo"}],"page_meta_elements":{"joined":true,"articles_count":true,"comments":true},"__id":"UzBrpLfzxxvTopcR0hOX_"},{"id":"breadcrumbs","enabled":false,"__id":"kuRl17slt-VukzpVWTyaI"},{"id":"content-block","enabled":false,"__id":"MtGsMov75n72cpmvCTDDQ"}]},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=27"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1129,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/27\/revisions\/1129"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/28"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=27"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=27"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=27"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}