{"id":2684,"date":"2017-09-19T21:29:00","date_gmt":"2017-09-19T19:29:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2684"},"modified":"2026-08-15T21:35:13","modified_gmt":"2026-08-15T19:35:13","slug":"o-poslu-nastavnika-povijesti-u-sloveniji-razgovor-s-matejem-matkovicem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2017\/o-poslu-nastavnika-povijesti-u-sloveniji-razgovor-s-matejem-matkovicem\/","title":{"rendered":"O poslu nastavnika povijesti u Sloveniji \u2013 razgovor s Matejem Matkovi\u010dem"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Raditi u \u0161koli je uvijek izazov. Nastavnici su uvijek rastrgani izme\u0111u obaveze ispunjavanja ciljeva postavljenih nastavnim planom i programom, rada s u\u010denicima, komunikacije s roditeljima, uvo\u0111enja inovacija i eksperimenata iz osobne ili dr\u017eavne \u017eelje. U me\u0111usobnim susretima \u010desto propitujemo u \u010demu su sli\u010dnosti i razlike na\u0161eg posla raznim dijelovima Hrvatske i svijeta. Hrvatski povijesni portal planira povremeno razgovarati s nastavnicima koji svoje iskustvo \u017eele podijeliti s drugima. Serijal smo zapo\u010deli s na\u0161im isto\u010dnim susjedom\u00a0<a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2014\/o-poslu-nastavnika-povijesti-u-srbiji-razgovor-s-aleksandrom-todosijevicem\/\">Aleksandrom Todosijevi\u0107em<\/a>, pa smo kontaktirali kolegu <a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2019\/razgovori-s-nastavnicima-povijesti-mire-mladenovski-makedonija\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Mireta Mladenovskog<\/a> iz Makedonije i sada nastavljamo put. Razgovarali smo s u\u010diteljem <em>zgodovine <\/em>Matejem Matkovi\u010dem.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Za po\u010detak \u0107u Vam postaviti pitanje koje vjerojatno i nije tako jednostavno odgovoriti. Kako je biti u\u010ditelj povijesti u Sloveniji? Koje su dobre, a koje lo\u0161e strane tog posla?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Status u\u010ditelja u slovenskom dru\u0161tvu nije lo\u0161, a naravno da bi mogao biti i bolji. Dosta zavisi o tome kako nas mediji prikazuju. Prije svega mijenja se odnos roditelja prema u\u010diteljima. Dana\u0161nji su roditelji bolje upoznati s pravima u\u010denika i du\u017enostima u\u010ditelja, pa paze na svaku pogre\u0161ku u\u010ditelja. \u010cesto svoju volju name\u0107u i uz pomo\u0107 pravnika. U\u010ditelji zato dosta vremena posve\u0107uju pravilnicima i zakonima umjesto da se posve\u0107uju pou\u010davanju. To je trenutno najve\u0107i problem slovenskog \u0161kolstva jer se time ubija inovativnost i kreativnost pou\u010davanja. Polo\u017eaj u\u010ditelja povijesti se ne razlikuje od u\u010ditelja drugih predmeta. Mo\u017eda samo zbog me\u0111unarodnih organizacija imamo vi\u0161e mogu\u0107nosti usavr\u0161avanja u inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Koliko je povijest zastupljena u osnovnom i srednjem obrazovanju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U osnovnoj \u0161koli u\u010denje povijesti po\u010dinje u 6. razredu u opsegu 35 sati na godinu. U 7., 8. i 9. razredu ta se satnica pove\u0107ava na 70 sati godi\u0161nje. U srednjoj \u0161koli sve zavisi od programa. Strukovna gimnazija ima 270 sati, op\u0107a 280 sati, a klasi\u010dna 350 sati povijesti.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kakvo je stanje sa slovenskim kurikulomom? Kada je napisan ovaj koji je trenutno u va\u0161im u\u010dionicama? Jeste li zadovoljni s kurikulomom i \u0161to bi eventualno trebalo mijenjati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Trenutni kurikulum za povijest je izra\u0111en 2011. godine. Nastao je u suradnji Zavoda za \u0161olstvo, Filozofskog fakulteta, u\u010ditelja i dru\u0161tva u\u010ditelja povijesti. Promjena je bila u tome da je pribli\u017eno 25% tema postalo izborno i u\u010ditelj ih bira prema interesu u\u010denika. U 6. i 9. razredu prevladava tematski pristup, a u 7. i 8. razredu kronolo\u0161ki pristup.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mi\u0161ljenja sam da je trenutni kurikulum korak prema modernijem pou\u010davanju povijesti. Svi\u0111a mi se koncept izborih tema i moralo bi ih biti i vi\u0161e (do 50%). Problem kod nekih u\u010ditelja je da se previ\u0161e posve\u0107uju onome \u0161to je u ud\u017ebeniku umjesto da slijede nastavni plan. Tako postanu samo interpretatori pisanih materijala. Kad im ponestane sati za izborne teme oni ih jednostavno ne odrade. Ja se trudim \u0161to manje koristiti ud\u017ebenik i ve\u0107inu materijala sam tra\u017eim na internetu. Nastavni plan mi omogu\u0107uje kori\u0161tenje inovativnih metoda u\u010denja, ve\u0107u upotrebu IKT-a i dovoljno slobode da prilagodim proces pou\u010davanja. Nedostaje rasprave izme\u0111u u\u010ditelja i zavoda za \u0161kolstvo o usporedbi pou\u010davanja povijesti s drugim dr\u017eavama, o modernim smjernicama i primjerima dobre prakse.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kakva su slovenska iskustva s e-ud\u017ebenicima i kori\u0161tenjem IKT-a u pou\u010davanju povijesti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Sloveniji su trenutno tri nakladnika koji izra\u0111uju ud\u017ebenike i radne bilje\u017enice za povijest u osnovnoj \u0161koli. Svi su izradili i e-ud\u017ebenike u razli\u010ditom opsegu interaktivnosti. Nakladnici ula\u017eu i u usavr\u0161avanje u\u010ditelja za kori\u0161tenje njihovih materijala. Zavod za \u0161kolstvo je tako\u0111er kreirao e-ud\u017ebenike za ve\u0107inu predmeta, ali povijest nije me\u0111u njima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">IKT je u ve\u0107ini slovenskih \u0161kola dobro razvijen. U na\u0161oj \u0161koli, uz informati\u010dku u\u010dionicu u kojoj svaki u\u010denik ima svoje ra\u010dunalo, trenutno imamo i dva kompleta tableta za cijele razrede. Ve\u0107ina u\u010dionica ima interaktivnu plo\u010du. U\u010denici imaju pristup \u0161kolskom be\u017ei\u0107nom internetu. Tijekom nastave poti\u010demo u\u010denike da koriste svoje pametne telefone. Moja je \u0161kola uklju\u010dena i u dr\u017eavni projekt \u201cInovativna pedagogika 1:1\u201d u sklopu kojeg razvijamo IKT materijale za potrebe nastave. Osobno koristim IKT svaki sat jer nam je i sva pedago\u0161ka dokumentacija u elektronskom obliku. S u\u010denicima komuniciram preko mre\u017ene u\u010dionice (izra\u0111ene u Moodleu), elektronske po\u0161te i Facebooka.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"940\" height=\"625\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2686\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-2.jpg 940w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-2-300x199.jpg 300w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-2-768x511.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 940px) 100vw, 940px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kakvo je obrazovanje za u\u010ditelja povijesti? Slijedi li moderne trendove i posve\u0107uje li se tijekom studija dovoljno pozornosti na didakti\u010dku i metodi\u010dku edukaciju budu\u0107ih u\u010ditelja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Budu\u0107i u\u010ditelji povijesti obrazuju se na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i u Mariboru, te na Fakultetu za humanisti\u010dke studije u Kopru. Ve\u0107 nekoliko godina sura\u0111ujem s Filozofskim fakultetom u Ljubljani gdje studentima predstavljam iskustvo iz u\u010dionice. Ono \u0161to mi kod studenata nedostaje je inovativnost. Studenti koji dolaze i k meni na praksu u \u0161kolu nemaju previ\u0161e hrabrosti za eksperimentiranje. Smeta me \u0161to uvijek razmi\u0161ljaju o tome kako ih je u\u010dio njihov u\u010ditelj u osnovnoj \u0161koli. To je pedagogija starija od 20 godina koja se sporo mijenja. Zato se zala\u017eem za \u0161to ve\u0107u suradnju fakulteta i Dru\u0161tva u\u010ditelja povijesti kako bi \u0161to bolje povezali teoriju i praksu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kako se u Sloveniji provodi usavr\u0161avanje nastavnika? Kakva su tvoja iskustva edukacije u Centropi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kvalitetno usavr\u0161avanje je povezano s novce. Neke seminare organizira zavod za \u0161kolstvo, neke nakladnici ud\u017ebenika i svake godine Dru\u0161tvo u\u010ditelja priredi svoj seminar. Novost koju smo lani pokrenuli u Geografiji su webinari \u2013 online seminari. Nadam se da \u0107e se takav oblik pro\u0161iriti i na ostale predmete. U\u010ditelji povijesti imaju dosta prilika za me\u0111unarodno usavr\u0161avanje. Svake godine sudjelujem na najmanje dva ili tri takva seminara. Najvi\u0161e sura\u0111ujem s\u00a0<a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/tag\/centropa\/\">Centropom\u00a0<\/a>i\u00a0<a href=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/tag\/euroclio\/\">EUROCLIO<\/a>-om. Uz nove pristupe pou\u010davanju glavna prednost takvih seminara je direktna komunikacija s kolegama iz drugih dr\u017eava, upoznavanje s njihovom praksom i realizacija nekih oblika zajedni\u010dke suradnje. U\u010ditelji kod nas imaju na raspolaganju do 5 dana za usavr\u0161avanje godi\u0161nje \u0161to je vrlo malo. Ve\u0107inu svog usavr\u0161avanja odradim u svoje slobodno vrijeme. To godi\u0161nje mo\u017ee biti \u010dak i po 20 do 25 dana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ima li i koje su osjetljive i te\u0161ke teme pou\u010davanja povijesti u Sloveniji? \u0160to je s pitanjima odnosa prema kolaboraciji tijekom Drugog svjetskog rata i odnosa prema na\u0161em zajedni\u010dkom komunisti\u010dkom razdoblju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osobno nemam osje\u0107aj da su neke povijesne teme osjetljivije od drugih i kao u\u010ditelj imam obavezu zadr\u017eati nepristranost te da u\u010denicima predstavim obje strane pri\u010de. U\u010denike, uz to, sve manje interesira politi\u010dka povijest koja je i u nastavnom planu dosta reducirana. Sadr\u017ei i vrlo malo pro\u0161losti naroda iz nekada\u0161nje zajedni\u010dke dr\u017eave. Kolaboraciji u Drugom svjetskom ratu i komunisti\u010dkom razdoblju se posve\u0107uje malo sati i uz to se u\u010denike poti\u010de na kriti\u010dko promi\u0161ljanje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Imate li i kako rade udru\u017eenja nastavnika povijesti? Kakva su tvoja iskustva rada s EUROCLIO-om?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U Sloveniji djeluje Dru\u0161tvo u\u010ditelja povijesti, ali bi moralo biti znatno aktivnije. U\u010ditelji bi tako\u0111er morali posvetiti vi\u0161e pa\u017enje sudjelovanju u radu na\u0161eg dru\u0161tva i povezivanju s ostalim u\u010diteljima. Na\u017ealost je i tu sve povezano s nedostatkom financija i shodno tome uvelike zavisi o aktivnosti pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S EUROCLIO-om sura\u0111ujem od 2015. godine kada sam sudjelovao na kongresu u Danskoj. To me motiviralo da se aktivnije pozabavim mnogim \u0161kolskim aktivnostima. Poznanstva s u\u010diteljima iz ostalih europskih dr\u017eava, njihovi primjeri dobre prakse i moderni na\u010dini pou\u010davanja koje su predstavili, omogu\u0107ili su mi da postanem jo\u0161 bolji u\u010ditelj. Posebno sam odu\u0161evljen ljetnom \u0161kolom EUROCLIO-a na kojoj sam sudjelovao dvaput. Nadam se da \u0107u u budu\u0107nosti imati prilike sudjelovati u nekom me\u0111unarodnom projektu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tijekom razgovora s u\u010diteljima iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije sam saznao da imamo sli\u010dne probleme te da ih poku\u0161avamo rije\u0161iti na sli\u010dne na\u010dine. Na\u017ealost premalo znamo o tome \u0161to se sve poduzima u pojedinim dr\u017eavama. Zato je na\u0161a me\u0111usobna suradnja potencijalno iznimno korisna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hvala na razgovoru i sretno u budu\u0107im aktivnostima!<\/strong><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"528\" height=\"704\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2687\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-3.jpg 528w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/matej-matkovic-3-225x300.jpg 225w\" sizes=\"auto, (max-width: 528px) 100vw, 528px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Raditi u \u0161koli je uvijek izazov. Nastavnici su uvijek rastrgani izme\u0111u obaveze ispunjavanja ciljeva postavljenih nastavnim planom i programom, rada s u\u010denicima, komunikacije s roditeljima, uvo\u0111enja inovacija i eksperimenata iz osobne ili dr\u017eavne \u017eelje. U me\u0111usobnim susretima \u010desto propitujemo u \u010demu su sli\u010dnosti i razlike na\u0161eg posla raznim dijelovima Hrvatske i svijeta. Hrvatski povijesni portal [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2685,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[599,598],"class_list":["post-2684","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-pov-kod-drugih","tag-matej-matkovic","tag-slovenija"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2684","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2684"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2684\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2691,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2684\/revisions\/2691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2685"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2684"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2684"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2684"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}