{"id":268,"date":"2013-04-17T15:44:00","date_gmt":"2013-04-17T13:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=268"},"modified":"2026-08-11T08:22:47","modified_gmt":"2026-08-11T06:22:47","slug":"revidirana-bloomova-taksonomija-u-nastavi-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2013\/revidirana-bloomova-taksonomija-u-nastavi-povijesti\/","title":{"rendered":"Revidirana Bloomova taksonomija u nastavi povijesti"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na <strong>\u017dupanijskom stru\u010dnom vije\u0107u za nastavnike povijesti gimnazija grada Zagreba<\/strong> odr\u017eanom u prostorijama V. gimnazije 13. travnja 2013. Snje\u017eana Koren i Suzana Pe\u0161orda odr\u017eale su dva vrlo korisna predavanja- radionice na temu revidirane Bloomove taksonomije. Skup je otvorila voditeljica ovog \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a <strong>Svjetlana Vorel<\/strong> (profesorica-mentor) te najavila temu i predstavila predava\u010de: dr. sc. <strong>Snje\u017eanu Koren<\/strong> (vi\u0161eg predava\u010da na katedri za metodiku nastave povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu) i Suzanu Pe\u0161ordu (profesor-savjetnik i nastavnica povijesti i geografije u gimnaziji Sesvete).<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Bloomova taksonomija i njezina revizija<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U prvom predavanju&nbsp;<strong>Snje\u017eana Koren<\/strong>&nbsp;objasnila je razliku izme\u0111u Bloomove taksonomije (1956.)&nbsp; i revidirane Bloomove taksonomije (2000.) te kroz niz primjera upoznala nazo\u010dne nastavnike s ishodima nastave povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Benjamin Bloom<\/strong>, ameri\u010dki psiholog (1913.-1999.), sudjelovao je 1956. godine u sastavljanju novog klasifikacijskog sustava kojim je u u\u010denju izdvojio tri podru\u010dja: kognitivno (obuhva\u0107a mi\u0161ljenje, znanje i rje\u0161avanje problema),&nbsp; psihomotori\u010dko (manipulativne i motori\u010dke sposobnosti) i afektivno (djeluje na razvoj trajnih vrijednosnih sustava, stavova, emocija i me\u0111uljudskih odnosa).<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U afektivnom podru\u010dju izdvojio je pet kategorija:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>prihva\u0107anje<\/strong>&nbsp;(svijest, spremnost za slu\u0161anje, fokusirana pa\u017enja),&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>reagiranje<\/strong>&nbsp;(aktivno sudjelovanje, reagiranje na odre\u0111ene pojave, spremnost na reakciju, anga\u017eiranost, motivacija),&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>kriti\u010dko<\/strong>&nbsp;<strong>vrednovanje<\/strong>&nbsp; (isti\u010de vrijednost koja se pridaje odre\u0111enom predmetu, pojavi ili pona\u0161anju, u razmjeru od jednostavnog prihva\u0107anja do znatno kompleksnijeg opredjeljivanja),&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>organiziranje&nbsp;<\/strong>(odre\u0111ivanje prioriteta me\u0111u razli\u010ditim vrijednostima njihovim uspore\u0111ivanjem, povezivanjem i sintetiziranjem u jedinstveni sustav vrijednosti, integrira nove vrijednosti u vlastiti obrazac vrijednosti) i&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li><strong>vrijednosno<\/strong>&nbsp;<strong>prosu\u0111ivanje<\/strong>&nbsp;(posjedovanje vrijednosnog sustava koji kontrolira pona\u0161anje; pona\u0161anje je konzistentno, predvidljivo i karakteristi\u010dno za tu osobu).<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" colspan=\"2\">Tablica 1. &nbsp;<strong>Razine afektivnog podru\u010dja u Bloomovoj taksonomiji &nbsp;(1956.)<\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Kategorija<\/strong><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Glagoli i primjeri<\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">1. PRIHVA\u0106ANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">PRIMJERI: Pa\u017eljivo prati nastavu; uvi\u0111a va\u017enost u\u010denja; pamti imena ljudi koje je tek upoznao; osjetljiv je za socijalne probleme; prihva\u0107a razli\u010ditost.GLAGOLI<em>: pitati, izabrati, opisati, slijediti, prepoznati, imenovati, pokazati, upotrijebiti, odabrati.<\/em><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">2. REAGIRANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">PRIMJERI: Izvr\u0161ava obveze, po\u0161tuje \u0161kolska pravila; sudjeluje u razrednoj diskusiji; propituje ideale, koncepte, modele kako bi ih u potpunosti razumio.GLAGOLI:&nbsp;<em>odgovoriti, pomo\u0107i, slo\u017eiti se, raspraviti, pozdraviti, imenovati, pokazati, upotrijebiti, odabrati.<\/em><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">3. KRITI\u010cKO VREDNOVANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">PRIMJERI: Podr\u017eava demokratske procese; uva\u017eava kulturnu raznolikost; pokazuje sposobnost rje\u0161avanja problema; obavje\u0161tava nadre\u0111ene o vrijednostima za koje se sna\u017eno zala\u017eeGLAGOLI:&nbsp;<em>dovr\u0161iti, opisati, razlikovati, objasniti, oblikovati, zapo\u010deti, potaknuti, pridru\u017eiti se, opravdati, pro\u010ditati, izvijestiti, prou\u010diti, raditi, propitivati.<\/em><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">4. ORGANIZIRANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">PRIMJERI: Prepoznaje potrebu za ravnote\u017eom izme\u0111u slobode i odgovornog pona\u0161anja; preuzima odgovornost za vlastito pona\u0161anje; prihva\u0107a profesionalne eti\u010dke standarde; prilikom planiranja \u017eivotnih planove uskla\u0111uje sposobnosti, interese i vjerovanja; zna odrediti prioritete kako bi zadovoljio potrebe organizacije obitelji i svoje potrebe.GLAGOLI:&nbsp;<em>objediniti, sakupiti, urediti, prirediti, obraniti, objasniti, zastupati, prilagoditi, organizirati, sintetizirati, usporediti, integrirati, pridonositi<\/em><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">5. VRIJEDNOSNO PROSU\u0110IVANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">PRIMJERI: Pokazuje samopouzdanje kad samostalno djeluje; ima pozitivnu sliku o sebi; sura\u0111uje u grupnim aktivnostima; objektivno pristupa rje\u0161avanju problema; svakodnevno pokazuje profesionalnu predanost eti\u010dkim praksama; revidira prosudbe i mijenja pona\u0161anje u svjetlu novih dokaza; vrednuje ljude prema tome \u0161to jesu, a ne kako izgledaju.GLAGOLI:&nbsp;<em>djelovati, razlikovati, po\u0161tovati, utjecati, pokazivati, izvesti predlo\u017eiti, procijeniti, rije\u0161iti, upotrijebiti, potvrditi, provjeriti, prosu\u0111ivati, hvaliti\/osporavati<\/em><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kasnije su Bloomovi suradnici Anderson i Kratwohl u postoje\u0107u taksonomiju uveli jo\u0161 \u010detiri dimenzije znanja (\u010dinjeni\u010dno, konceptualno, proceduralno i metakognitivno) te je na taj na\u010din revidirali.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" colspan=\"7\">Tablica 2.&nbsp;<strong>Revidirana Bloomova taksonomija (dimenzije znanja i dimenzije kognitivnih procesa)<\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"2\">DIMENZIJE ZNANJA<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" colspan=\"6\">DIMENZIJE KOGNITIVNIH PROCESA<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">1. Zapamtiti<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">2. Razumjeti<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">3. Primijeniti<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">4. Analizirati<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">5. Prosuditi<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">6. Stvarati<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">A.&nbsp;\u010cINJENI\u010cNO&nbsp;ZNANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">B.&nbsp;KONCEPTUALNO&nbsp;ZNANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">C.&nbsp;PROCEDURALNO&nbsp;ZNANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">D.&nbsp;METAKOGNITIVNO ZNANJE<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako bi nastavnicima pribli\u017eila dimenzije znanja, Snje\u017eana Koren je Bloomovu taksonomiju usporedila s&nbsp;<em>Didaktikom<\/em>&nbsp;Vladimira Poljaka te elementima ocjenjivanja u osnovnoj \u0161koli: usvojenost osnovnih podataka\/\u010dinjenica odgovara \u010dinjeni\u010dnom znanju, odnosno materijalnim zadacima prema Poljaku, dok uo\u010davanje uro\u010dno-posljedi\u010dne veze te snala\u017eenje u vremenu i prostoru ulaze u konceptualno znanje. U sljede\u0107em koraku podijelila je vrlo pregledne tablice \u010diji tekst uz neke dopune prisutnih nastavnika donosimo u sljede\u0107im odlomcima.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">O dimenzijama znanja<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U&nbsp;<strong>\u010dinjeni\u010dno znanje<\/strong>&nbsp;ubrajamo temeljne elemente (poznavanje terminologije te poznavanje specifi\u010dnih detalja i elemenata) koje u\u010denici moraju poznavati kako bi se upoznali s odre\u0111enom disciplinom ili rije\u0161ili problem. U predmetima op\u0107enito to bi bili primjerice tehni\u010dki vokabular, glazbeni simboli, va\u017eniji prirodni resursi i pouzdani izvori reformacija, a u povijesti \u2013 poznavanje povijesne terminologije (primjerice: pojmovi kao \u0161to su feudalizam, nacionalizam i sl.), te poznavanje specifi\u010dnih detalja i elemenata&nbsp; (npr. poznavanje datuma, doga\u0111aja, pojmova, osoba, mjesta i sli\u010dno).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Konceptualnim znanjem&nbsp;<\/strong>&nbsp;prou\u010davamo odnose me\u0111u temeljnim elementima unutar neke ve\u0107e strukture koja im omogu\u0107ava da funkcioniraju kao cjelina. Elementi konceptualnog znanja su poznavanje klasifikacija i kategorija, na\u010dela i generalizacija, teorija, modela i struktura. Kao primjere iz drugih predmeta mo\u017eemo navesti razdoblja geolo\u0161kog vremena, Pitagorin pou\u010dak, zakon ponude i potra\u017enje, teoriju evolucije, strukturu parlamenta i drugo. U povijesti je to znanje klasifikacija i kategorija (primjerice politi\u010dka-vojna-ekonomska-socijalna-kulturna povijest, velika povijesna razdoblja, znanje o principima i generalizacijama (kronologija, kauzalnost, kontinuitet-promjena, zna\u010denje pro\u0161lih doga\u0111aja, uporaba povijesnih izvora, interpretacija i multiperspektivnost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri tome je istaknula da je uo\u010davanje uzro\u010dno-posljedi\u010dnih veza neminovno interpretativni dio nastave povijesti: njihovo promatranje nije samo maksisti\u010dki, ve\u0107 i pozitivisti\u010dki&nbsp; pristup koji se pojavio sedamdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a a mi smo ga naslijedili. Kod promjena i kontinuiteta va\u017eno je shvatiti da svaka promjena nije nu\u017eno i napredak. Kao primjer dobrog pitanja za razgovor s u\u010denicima S. Koren je navela pitanje: &nbsp;je li se nacionalna svijest budi ili oblikuje?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovu dimenziju znanja uklju\u010dujemo znanje teorija, modela i struktura (primjerice: poznavanje razli\u010ditih teorija o nacionalizmu i teorije totalitarizma), kao i dru\u0161tvene stratifikacije u pojedinim dru\u0161tvima (primjerice u anti\u010dkoj Ateni ili Rimskoj Republici ili ustroj feudalnog dru\u0161tva).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Proceduralno znanje&nbsp;<\/strong>obuhva\u0107a kako u\u010diniti ne\u0161to specifi\u010dno unutar predmeta, tehnike i metode istra\u017eivanja te kriterije za kori\u0161tenje vje\u0161tina. Dakle, ono uklju\u010duje poznavanje vje\u0161tina specifi\u010dnih za predmet, njegovih tehnika i metoda kao i kriterija kojima se odlu\u010duje o primjenjivosti odre\u0111ene procedure. U drugim predmetima to mogu biti vje\u0161tine koje se koriste za slikanje vodenim bojama, tehnike intervjuiranja, znanstvene metode ili kriteriji koji se koriste prilikom odlu\u010divanja kada treba primijeniti proceduru koja uklju\u010duje Drugi Newtonov zakon. U predmetu povijesti to je znanje o vje\u0161tinama, tehnikama i metodama koje su karakteristi\u010dne za predmet: poznavanje metoda prikupljanja podataka u povijesti, njihovo sre\u0111ivanje i obrada, interpretacija i poznavanja metoda pisanja rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Metakognitivno znanje<\/strong>&nbsp;je znanje o spoznaji op\u0107enito te svijest i znanje o vlastitoj spoznaji. Uklju\u010duje poznavanje op\u0107ih strategija za u\u010denje, mi\u0161ljenje i rje\u0161avanje problema te znanje o tome kako rje\u0161avati razli\u010dite vrste kognitivnih zadataka, kao i znanje o sebi. Op\u0107enito je to izrada kratkih pregleda strukture nastavne jedinice, znanje kori\u0161tenja metoda i tehnika rje\u0161avanja odre\u0111enih problema; znanje o kognitivnim zahtjevima koje pretpostavljaju razli\u010diti tipovi testova i zadataka te o vlastitim prednostima i nedostatcima pri obavljanju odre\u0111enih zadataka.&nbsp; U povijesti je to poznavanje razli\u010ditih strategija, primjerice: za kori\u0161tenje ud\u017ebenika, upam\u0107ivanje podataka (ponavljanje i razli\u010dite mnemotehnike) pra\u0107enje i provjeravanje razumijevanja \u010ditanja, strategije sa\u017eimanja, bilje\u017eenja, parafraziranja, odabira glavnih ideja iz teksta, izrade mentalnih i konceptualnih mapa itd. Pri tome u\u010denici trebaju ste\u0107i neko znanje o razli\u010ditim tipovima strategija i o razli\u010ditim uvjetima u kojima se rje\u0161avaju odre\u0111eni kognitivni zadatci (primjerice: zadatci objektivnog tipa zahtijevaju druk\u010dije kognitivne strategije i pristupe od esejskih zadataka). U ovoj dimenziji stvara se svijest o \u0161irini i dubini vlastita znanja, o vlastitim prednostima i nedostatcima pri obavljanju odre\u0111enih zadataka, te vjerovanja o vlastitoj motivaciji za izvo\u0111enje odre\u0111enih zadataka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U povijesti je mogu\u0107e spojiti \u010dinjeni\u010dno i kognitivno znanje: u\u010denik pro\u010dita tekst i napravi bilje\u0161ke. Dobro je uvodni dio sata posvetiti temi \u0161to \u010dini dobre bilje\u0161ke ili kako se pripremiti za esejski tip testa.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do sada je proceduralno znanje u nastavi povijesti bilo potisnuto, a \u010dinjeni\u010dno je bilo dominantno, stoga sama upotreba glagola u revidiranoj Bloomovoj taksonomiji nagla\u0161ava aktivan princip. Ova se taksonomija upotrebljava za klasificiranje ishoda, ocjenjivanje i aktivnosti u nastavi povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da bi je trebalo uklju\u010diti u planiranje nastave, S. Koren je nazo\u010dnima ponudila i tablicu s 19 subkategorija kognitivnih procesa koje \u0107emo do kraja prilagoditi nastavi povijesti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" colspan=\"3\">Tablica 3. &nbsp;<strong>Dimenzije kognitivnih procesa prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji (2001.)<\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong><em>Kategorije<\/em><\/strong><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong><em>Kognitivni procesi (sinonimi)<\/em><\/strong><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong><em>Obja\u0161njenja<\/em><\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"2\"><strong>1. ZAPAMTITI\/DOSJETITI SE <\/strong><br><strong>Prizvati relevantno znanje iz dugoro\u010dnog pam\u0107enja.<\/strong>Mo\u017ee li se u\u010denik prisjetiti podataka ili prizvati informaciju (mogu\u0107nost reprodukcije nau\u010denog u izvornom obliku)?<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">1. PREPOZNATI (identificirati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Locirati zanje u dugoro\u010dnom pam\u0107enju koje je u skladu s prezentiranim materijalom (npr. prepoznati va\u017ene datume u povijesti).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">2. PRISJETITI SE (dozvati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Dozvati relevantno znanje iz dugoro\u010dnog pam\u0107enja (npr. datume va\u017enih povijesnih doga\u0111aja).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"7\"><strong>2.&nbsp; SHVATITI\/RAZUMJETI<\/strong><br><strong>Konstruirati zna\u010denje koje proizlazi iz nastavnih poruka,uklju\u010duju\u0107i usmenu, pisanu igrafi\u010dku komunikaciju.<\/strong> Mo\u017ee li u\u010denik uo\u010diti, povezati i objasniti glavne ideje i koncepte, opisati tijek doga\u0111aja&nbsp; ili procesa?<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">3. INTERPRETIRATI (pojasniti, parafrazirati, prikazati, provesti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Zamijeniti jedan oblik reprezentacije podataka drugim (npr. iz numeri\u010dkog u verbalni): parafrazirati va\u017ene dokumente ili govore.<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">4. POTKRIJEPITI PRIMJEROM(ilustrirati, prikazati ne\u0161to apstraktno pomo\u0107u konkretnog primjera)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Prona\u0107i specifi\u010dni primjer ili ilustraciju nekog koncepta ili na\u010dela (npr. navesti primjere za pojedine umjetni\u010dke stilove)<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">5. KLASIFICIRATI&nbsp; (kategorizirati, uklju\u010diti ne\u0161to u jednu odre\u0111enu skupinu)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Odlu\u010diti da ne\u0161to pripada nekoj kategoriji&nbsp; (npr. klasificirati ili opisati slu\u010dajeve mentalnih poreme\u0107aja).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">6. SA\u017dETI\/REZIMIRATI (apstrahirati, generalizirati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Apstrahirati glavnu temu ili klju\u010dne to\u010dke (npr. napisati kratak rezime doga\u0111aja prikazanih u filmu).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">7.&nbsp; ZAKLJU\u010cITI&nbsp; (odlu\u010diti, ekstrapolirati\/izvesti, interpolirati\/umetnuti, predvidjeti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Izvu\u0107i logi\u010dan zaklju\u010dak iz prezentiranih informacija (npr. na temelju primjera u nastavi jezika zaklju\u010diti o gramati\u010dkim na\u010delima).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">8. USPOREDITI (razlikovati, mapirati, spariti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Uo\u010diti odnose izme\u0111u ideja, predmeta i sli\u010dno (npr. usporediti pro\u0161li doga\u0111aj sa suvremenom situacijom).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">9. OBJASNITI (konstruirati modele)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Konstruirati model uzroka i posljedica nekog sustava (npr. objasniti uzroke va\u017enih doga\u0111aja u Francuskoj u 18. stolje\u0107u)<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"2\"><strong>3. PRIMIJENITI<\/strong><br><strong>Provoditi ili koristiti neku proceduru u odre\u0111enoj situaciji.<\/strong> Mo\u017ee li u\u010denik upotrebljavati informacije na nov na\u010din, odnosno rje\u0161avati probleme u novoj situaciji primjenom ste\u010denog znanja i pravila?<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">10. IZVR\u0160ITI (provesti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Primijeniti odre\u0111enu proceduru kada se radi o poznatom zadatku (podijeliti dva cijela vi\u0161eznamenkasta broja).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">11. IMPLEMENTIRATI\/ISPUNITI (upotrijebiti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Primijeniti odre\u0111enu proceduru kada se radi o nepoznatom zadatku (npr. koristiti Drugi Newtonov zakon u odgovaraju\u0107im situacijama).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"3\"><strong>4. ANALIZIRATI<\/strong><br><strong>Ra\u0161\u010dlaniti materijal u njegove sastavne dijelove i odlu\u010diti kako se ti dijelovi me\u0111usobno povezuju i u kakvom su odnosu prema ukupnoj strukturi ili svrsi.<\/strong> Mo\u017ee li u\u010denik razlikovati razli\u010dite dijelove kako bi se uo\u010dile sli\u010dnosti i razlike, utvrdili uzroci i posljedice, razlikovale \u010dinjenice i mi\u0161ljenje te izveli dokazi i zaklju\u010dci i podr\u017eale generalizacije?<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">12. DIFERENCIRATI (razlikovati, izdvojiti, fokusirati se, odabrati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">U prezentiranom materijalu razlikovati&nbsp; relevantne od irelevantnih dijelova (npr. razlikovati razlikovati irelevantne od irelevantnih podataka u problemskim matemati\u010dkim zadacima).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">13. ORGANIZIRATI (uskladiti, integrirati, ocrtati\/skicirati, ra\u0161\u010dlaniti, strukturirati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Odlu\u010diti kako se odre\u0111eni elementi uklapaju u strukturu ili funkcioniraju u njoj (npr. ra\u0161\u010dlaniti dokaze u povijesnoj naraciji na one koji podupiru odre\u0111eno obja\u0161njenje i one koji mu se protive).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">14. PRIPISATI (dekonstruirati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Prepoznati stajali\u0161te, pristranosti, vrijednosti ili namjere koji pro\u017eimaju prezentirani materijal (npr. odrediti politi\u010dke perspektive autora u nekom eseju).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"2\"><strong>5. EVALUIRATI\/PROSU\u0110IVATI<\/strong><br><strong>Prosu\u0111ivati na temelju kriterija i standarda.<\/strong> Mo\u017ee li u\u010denik opravdati stajali\u0161te ili odluku (mogu\u0107nost vrednovanja i kriti\u010dkog odnosa prema \u010dinjenicama, mogu\u0107nost procjene valjanosti ideja i\/ili kvalitete uratka)?<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">15. PROVJERITI (koordinirati, otkriti, pratiti\/nadgledati, testirati\/provjeriti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Otkriti (ne)konzistentnosti ili pogre\u0161ke u nekom procesu ili proizvodu; odlu\u010diti je li proces ili proizvod konzistentan; pratiti efikasnost odre\u0111ene procedure tijekom primjene (npr. odlu\u010diti proizlazi li znanstvenikov zaklju\u010dak iz promatranih podataka).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">16. KRITIZIRATI (prosu\u0111ivati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Uo\u010diti (ne)konzistentnost izme\u0111u proizvoda i vanjskih kriterija; odlu\u010diti o prikladnosti neke procedure za navedeni problem (npr. prosuditi koja je od dvije metode bolja za rje\u0161avanje odre\u0111enog problema).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" rowspan=\"3\"><strong>6. KREIRATI\/STVARATI<\/strong><br><strong>Sastaviti\/povezati elemente kako bi formirali koherentnu i funkcionalnu cjelinu; reorganizirati elemente u nove obrasce ili strukture.<\/strong> Mo\u017ee li u\u010denik kreirati novi proizvod, proceduru ili gledi\u0161te (mogu\u0107nost stvaranja novih ideja, rje\u0161enja, sintetiziranje bitnoga, uo\u010davanje novih obrazaca)?<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">17. GENERIRATI (izvesti hipotezu\/pretpostaviti)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Izvesti alternativnu hipotezu temeljenu na kriterijima (npr. generirati hipotezu koja obja\u0161njava promatranu pojavu).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">18. PLANIRATI (dizajnirati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Osmisliti proceduru za rje\u0161avanje nekog zadatka (npr. planirati istra\u017eivanje o nekoj povijesnoj temi).<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">19. PROIZVESTI (konstruirati\/stvarati)<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">Izumiti neki proizvod (npr. izgraditi stani\u0161te namijenjeno ispunjavanju odre\u0111ene svrhe; napisati esej).<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je izlo\u017eila nekoliko gotovih primjera (1. Ameri\u010dka kolonijalna povijest i 2. Kako se \u017eivjelo u Europi sredinom 18. stolje\u0107a) te zadala nazo\u010dnima da ishode u\u010denja svrstaju u predlo\u017eenu tablicu (Tablica 2).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zaklju\u010dak ovog predavanja\/radionice bio je sljede\u0107i: revidirana Bloomova taksonomija ne donosi ni\u0161ta radikalno novo u nastavi povijesti, ali ishode u\u010denja je potrebno u skladu s njom prestrukturirati.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Kriti\u010dko promi\u0161ljanje ishoda u\u010denja i metoda u nastavi povijesti<\/h3>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U nastavku je&nbsp;<strong>Suzana Pe\u0161orda<\/strong>&nbsp;&nbsp;(prof. savjetnik) govorila o kriti\u010dkom promi\u0161ljanju ishoda u\u010denja i metoda u nastavi povijesti. U uvodnom dijelu radionice dala je definiciju pregleda ishoda prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) kao \u201ejasne iskaze o tome \u0161to se o\u010dekuje od u\u010denika da se zna, odnosno razumije na kraju nastavnog procesa\u201c. Pri tome je naglasila da je HKO morao biti kompatibilan s europskim \u2013 u sredi\u0161tu su, dakle, ishodi u\u010denja, odnosno kompetencije koje je osoba stekla u\u010denjem i dokazala nakon u\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kao neke od primjere ishoda u\u010denja navela je: 1)&nbsp; izradu lente vremena koriste\u0107i tekst u ud\u017ebeniku, 2) sposobnost nabrajanja tri uzroka ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata te 3) usporedbe hrvatskog narodnog preporoda i ostalih nacionalnih pokreta u Europi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je naglasila da se pri odre\u0111enju ishoda ne koriste nemjerljivi glagoli, ve\u0107 da se oni upotrijebe pri definiranju ciljeva. Prilikom pisanja ishoda treba znati da moraju biti jednostavni, sastavljeni na razini praga za prolaznu ocjenu, realisti\u010dni te da moraju obuhva\u0107ati znanja, vje\u0161tine i uklju\u010divati kognitivne procese.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pri sastavljanju ishoda treba uklju\u010diti tri procesa: pisanje, kriti\u010dki osvrt i provjeru. Pri tome je S. Pe\u0161orda istaknula deset bitnih koraka-pravila: 1) opisati ishode u\u010denja, 2) opisati kako \u0107e se o\u010dekivani ishodi mo\u0107i mjeriti, 3) provjeriti fokusiranost u\u010denja i rezultata, 4) provjeriti jesu li detaljno i jasno napisani, 5) provjeriti razliku izme\u0111u procesa u\u010denja i rezultata, 6) pojasniti nejasne ishode, 7)&nbsp; ograni\u010diti broj definiranih ishoda (najvi\u0161e 5-8 ishoda po nastavnoj jedinici), 8) provjeriti provedivost, 9) procijeniti optere\u0107enje u\u010denika i 10) provjeriti uskla\u0111enost ishoda s drugim predmetima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sljede\u0107em koraku ove druge radionice nazo\u010dni su nastavnici radili u parovima\/skupinama te tako definirali ishode na tri ponu\u0111ena primjera\/nastavne jedinice: 1) Gra\u0111anski rat u SAD-u, 2) Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji, Istri, Gradi\u0107u i Ba\u010dkoj i 3) Reforme Ivana Ma\u017eurani\u0107a. Kao primjer slijedi rezultat rada skupine druge teme.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-table\"><table class=\"has-fixed-layout\"><tbody><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\" colspan=\"2\">Tablica 4.<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Nastavna tema:<\/strong><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Hrvatska u drugoj polovici 19. stolje\u0107a<\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Nastavna jedinica:<\/strong><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Hrvatski&nbsp; narodni preporod u Dalmaciji, Istri, Gradi\u0161\u0107u i Ba\u010dkoj<\/strong><\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Ciljevi:<\/strong><\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\">analizirati uzroke i posljedice narodnih preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradi\u0161\u0107u i Ba\u010dkoj; objasniti tijek oblikovanja nacionalne svijesti u Dalmaciji, Istri, Gradi\u0161\u0107u i Ba\u010dkoj te njihove specifi\u010dnosti<\/td><\/tr><tr><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Ishodi:<\/strong><br>\u2013 u\u010denici \u0107e mo\u0107i izraditi lentu vremena narodnih preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradi\u0161\u0107u i Ba\u010dkoj koriste\u0107i tekst u ud\u017ebeniku<br>&#8211; mo\u0107i objasniti gospodarske, dru\u0161tvene i politi\u010dke prilike u navedenim zemljama koriste\u0107i pripremljene izvore<br>&#8211; u\u010denici \u0107e mo\u0107i klasificirati politi\u010dke ciljeve i programe politi\u010dkih stranaka na temelju teksta u ud\u017ebeniku<br>&#8211; u\u010denici \u0107e mo\u0107i prosuditi djelovanje odabranog politi\u010dara (primjerice Jurja Dobrile) koriste\u0107i ud\u017ebenik<br>&#8211; u\u010denici \u0107e mo\u0107i usporediti posljedice narodnih preporoda temeljem bilje\u017eaka u bilje\u017enici i nastavnikovog izlaganja<\/td><td class=\"has-text-align-left\" data-align=\"left\"><strong>Metode provjeravanja:<\/strong><br>\u2013 &nbsp;lenta vremena<br>&#8211; izvori i metodi\u010dka pitanja<br>&#8211; tablica<br>&#8211; razgovor<br>&#8211; tablica<\/td><\/tr><\/tbody><\/table><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U zaklju\u010dnom dijelu ove radionice, nazo\u010dni su se nastavnici slo\u017eili da su ishodi u nastavi povijesti prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji usmjereni prema pisanju i kriti\u010dkom promi\u0161ljanju usmjerenom na u\u010denike, a Suzana Pe\u0161orda ih je uputila i na korisnu literaturu:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\">\n<li>L. W. Anderson, D. R. Krathwohl i suradnici,<em>&nbsp;A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing; A Revision of Bloom\u2019s Taxonomy of Educational Objectives<\/em>, 2001.<\/li>\n\n\n\n<li>D. Tr\u0161kan: Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti<\/li>\n\n\n\n<li>M. Marinovi\u0107: Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima u\u010denja<\/li>\n<\/ol>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na \u017dupanijskom stru\u010dnom vije\u0107u za nastavnike povijesti gimnazija grada Zagreba odr\u017eanom u prostorijama V. gimnazije 13. travnja 2013. Snje\u017eana Koren i Suzana Pe\u0161orda odr\u017eale su dva vrlo korisna predavanja- radionice na temu revidirane Bloomove taksonomije. Skup je otvorila voditeljica ovog \u017dupanijskog stru\u010dnog vije\u0107a Svjetlana Vorel (profesorica-mentor) te najavila temu i predstavila predava\u010de: dr. sc. Snje\u017eanu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":271,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[100,98,99,82],"class_list":["post-268","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-profesionalni-razvoj","tag-benjamin-bloom","tag-revidirana-bloomova-taksonomija","tag-snjezana-koren","tag-svjetlana-vorel"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":8}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=268"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/268\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1020,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/268\/revisions\/1020"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}