{"id":2668,"date":"2009-11-09T21:01:00","date_gmt":"2009-11-09T20:01:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2668"},"modified":"2026-08-15T21:12:39","modified_gmt":"2026-08-15T19:12:39","slug":"jeti-snjezni-covjek","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2009\/jeti-snjezni-covjek\/","title":{"rendered":"Jeti \u2013 snje\u017eni \u010dovjek"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jeti ili snje\u017eni \u010dovjek obi\u010dno se zami\u0161lja kao velika dlakava \u017eivotinja nalik na \u010dovjeka, a nakratko se mo\u017ee vidjeti kako hoda snijegom prekrivenim planinama ostavljaju\u0107i za sobom goleme tragove. Me\u0111utim, istra\u017eivanja zoologa Ivana T. Sandersona i dr. Bernarda Heuvelmansa te kriptozoologa Lorena Colemana otkrila su da se jetiji mogu svrstati u tri zasebne morfolo\u0161ke vrste, s potpuno razli\u010ditim prebivali\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n<!--more-->\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva je vrsta patuljasti jeti ili&nbsp;&nbsp;<em>teh-lma<\/em>,&nbsp; visok oko jedan metar. Ima gusto krzno crvene boje i malu grivu. Ova vrsta je sve\u017eder (to je otkriveno po izmetu) i ostavlja 13 cm duge tragove nalik ljudskima. \u017divi u ni\u017eim dolinama Himalaja u Nepalu i Tibetu te u gornjem podru\u010dju Brahmaputre. Prema Sandersonovu miljenju,&nbsp;<em>teh-lma<\/em>&nbsp;mo\u017ee biti primitivna rasa malih dlakavih ljudi \u2013 neka vrsta protopigmejaca.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga vrsta je \u201cpravi\u201d jeti ili&nbsp;&nbsp;<em>meh-teh<\/em>.&nbsp; To se stvorenje naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje u takozvanim vi\u0111enjima snje\u017enog \u010dovjeka. Dosta je krupan, visok kao \u010dovjek \u2013 1,5 \u2013 1,8 m \u2013 i sve\u017eder je. Glava mu je \u010dunjasta oblika, usta velika i bez usnica, a \u010deljust izbo\u010dena. Prekriven je kratkim, gustim krznom crvenkastosme\u0111e boje, katkad sive. Iako prebiva na istim podru\u010djima kao&nbsp;&nbsp;<em>teh-lma<\/em>,&nbsp;&nbsp;<em>meh-teh<\/em>&nbsp; obi\u010dno nastanjuje vi\u0161e planinske \u0161ume. Katkad se upu\u0107uje preko snje\u017enih polja u potrazi za hranom ostavljaju\u0107i poznate tragove \u201csnje\u017enog \u010dovjeka\u201d. Stopala su mu kratka, ali jako \u0161iroka, a drugi prst mu je ve\u0107i od palca po \u010demu se odmah mogu razlikovati njegovi tragovi od ljudskih.&nbsp;&nbsp;<em>Meh-teh<\/em>&nbsp; bi mogao biti specijalna vrsta orangutana koja se prilagodila \u017eivotu na tlu u planinskim \u0161umama na velikoj visini.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107a i najimpozantnija vrsta je divovski jeti, poznat po raznim imenima:&nbsp;&nbsp;<em>dzu-teh<\/em>&nbsp; (\u201ckrupna stvar\u201d),&nbsp;&nbsp;<em>rimi<\/em>,&nbsp;&nbsp;<em>tok<\/em>&nbsp; i&nbsp;&nbsp;<em>nyalmo<\/em>.&nbsp; Iako su Nepalci \u010duli za njega, divovski jeti nije udoma\u0107en u njihovoj zemlji niti u Himalajama, ve\u0107 u najvi\u0161im i najsurovijim podru\u010djima isto\u010dnog Tibeta, Sikkima, Banglade\u0161a, Myanmara i sjevernog Vijetnama. Divovski jeti je sve\u017eder, visok oko 1,8 \u2013 2,7 m. Glava mu je spljo\u0161tena, \u010delo izbo\u010deno sa \u0161i\u0161kama savinutim prema gore, ruke duge i sna\u017ene, \u0161ake goleme, a krzno dugo i \u010dupavo, crne ili tamnosive boje. Za razliku od&nbsp;<em>meh-tehovih<\/em>, njegovi otisci oblikom jako sli\u010de na ljudske, ali tragovi otkrivaju da ispod prvog prsta na svakoj nozi ima dva jastu\u010di\u0107a. (Unato\u010d svojoj veli\u010dini, divovski jeti je jako stidljiv.)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zanimljivo je da iste takve tragove ostavlja ameri\u010dka tajanstvena \u010dovjekolika \u017eivotinja,\u00a0\u00a0<em>bigfoot<\/em>\u00a0 ili\u00a0<em>sasquatch<\/em>,\u00a0 a i opisi divovskog jetija i\u00a0<em>bigfoota<\/em>\u00a0su sli\u010dni \u2013 zapravo toliko sli\u010dni da kriptozoolozi vjeruju da spadaju u istu vrstu. Vrsta bi mogla biti <em>Gigantopithecus<\/em>,\u00a0 u koju spadaju velika stvorenja nalik majmunima koji su \u017eivjeli u sredi\u0161njoj Aziji, a izumrli su prije oko 300.000 godina. Me\u0111utim, zasad nije prona\u0111en uzrok njihova izumiranja, a u vrijeme postojanja <em>Gigantopithecusa<\/em>\u00a0 Azija je kopnom bila spojena s Aljaskom. Budu\u0107i da su mnoge \u017eivotinjske vrste pre\u0161le to kopno te se nastanile i udoma\u0107ile u Novom svijetu, za\u0161to to ne bi mogao i <em>Gigantopithecus<\/em>?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako je to uspjelo i&nbsp;&nbsp;<em>Gigantopithecusu<\/em>&nbsp; i ako je opstao tamo do dana\u0161njih dana, uspje\u0161no izmi\u010du\u0107i znanstvenom otkri\u0107u, to bi objasnilo izvje\u0161\u0107a o&nbsp;&nbsp;<em>bigfootu<\/em>.&nbsp; Jednako bi se tako mogla objasniti pre\u017eivjela i skrivena populacija u svojoj azijskoj domovini,&nbsp; divovski jeti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Svako toliko na Zapad procure izvje\u0161\u0107a o prona\u0111enim dijelovima jetija. Me\u0111utim, nakon ispitivanja, potvrde se uobi\u010dajene pretpostavke. Sir Edmund Hillary je 1960., za vrijeme tromjese\u010dne ekspedicije u Nepalu, u samostanu Khumjung vidio navodni jetijev skalp. Dobio je dopu\u0161tenje da ga uzme na ispitivanje u Europu, gdje je utvr\u0111eno da se radi o planinskoj divokozi, <em>Capricornis sumatraensis<\/em>.\u00a0 Stoga je sve progla\u0161eno prijevarom, ali jedna se \u010dinjenica nije uzela u obzir. U nepalskim vjerskim obredima \u201cjetijev skalp\u201d nosi osoba koja ima ulogu jetija. To zna\u010di da skalp predstavlja jetija, a ne da mora potjecati od njega. Ali, dok su Nepalci svjesni toga, zapadnjaci \u010desto grije\u0161e podrazumijevaju\u0107i da \u201cjetijev skalp\u201d mora pripadati jetiju, \u010dime se mo\u017ee objasniti zbrka oko skalpa iz Khumjunga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 je jedan nepalski samostan u Pangbocheu posjedovao, navodno, jetijevu o\u010duvanu ruku. Sa nje su uzeti uzorci ko\u017ee i kosti koje je analizirao antropolog, profesor W. C. Osman Hill i njegov tim na Kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu u Los Angelesu. Rezultati su pokazali da pripadaju nepoznatoj vrsti primata. Jo\u0161 uvijek postoje slike ruke, ali je sama ruka tajanstveno nestala u svibnju 1991. i nikad vi\u0161e nije prona\u0111ena. Jo\u0161 je bila senzacionalnija tvrdnja tibetanskog lame imenom Chemed Rigdzin Dorja Lopu koji je tvrdio da je 1953. pregledao dva mumificirana primjerka <em>rimij<\/em>a ili divovskog jetija. Jedan se nalazio u samostanu u Sakyi, a drugi u samostanu Riwoche u provinciji Kham, ali to je bilo prije nego \u0161to je Kina pripojila Tibet, nakon \u010dega je slijedilo razaranje mnogih tibetanskih samostana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, ne mo\u017eemo sva otkri\u0107a objasniti prijevarama. Ekspedicija u Nepal koju je 1953. organizirao teksa\u0161ki naftni milijuna\u0161 Tom Slick, vratila se s jetijevim izmetom. Otkriveno je da sadr\u017ei nepoznatu vrstu parazitskih nematoda; budu\u0107i da \u017eivotinjske vrste \u010desto imaju parazite svojstvene samo njima, dobiven je dokaz da postoji barem jedna vrsta jetija koja je, poput njegovih parazita, zaista nova vrsta.<\/p>\n\n\n<script async src=\"https:\/\/pagead2.googlesyndication.com\/pagead\/js\/adsbygoogle.js?client=ca-pub-3125635016686955\"\r\n     crossorigin=\"anonymous\"><\/script>\r\n<!-- U \u010dlanku na CA -->\r\n<ins class=\"adsbygoogle\"\r\n     style=\"display:block\"\r\n     data-ad-client=\"ca-pub-3125635016686955\"\r\n     data-ad-slot=\"4895695180\"\r\n     data-ad-format=\"auto\"\r\n     data-full-width-responsive=\"true\"><\/ins>\r\n<script>\r\n     (adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});\r\n<\/script>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>YEREN<\/em>&nbsp;je jo\u0161 jedno tajanstveno \u010dovjekoliko bi\u0107e (\u017eivotinja?) iz Azije. \u010cesto se vi\u0111a u planinama Shennongija u sredi\u0161njoj Kini, a kriptozoolozi vjeruju da bi mogao biti pre\u017eivjela vrsta&nbsp; Gigantopithecusa&nbsp; ili zaostala kopnena populacija orangutana. Prema opisima o\u010devidaca, izgledaju kao \u010dovjekoliki uspravni majmuni, visoki 1,5 \u2013 1,8 m, kudrave, crvene dlake i jako velikih stopala. Nedavno su protonskom spektrometrijom (PIXE) analizirani uzorci&nbsp;&nbsp;<em>yerenove<\/em>&nbsp; dlake koja je prona\u0111ena na stablima i grmlju, da bi se utvrdila relativna koncentracija elemenata u njima. Nalaz je pokazao da se radi o sasvim razli\u010ditoj vrsti, s iznimno velikim omjerom \u017eeljeza i cinka, kakva nije poznata u Kini.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>BIGFOOT<\/em>\u00a0je najva\u017enija sjevernoameri\u010dka tajanstvena \u017eivotinja (bi\u0107e). U Kanadi je nazvana\u00a0\u00a0<em>sasquatch<\/em>.\u00a0 To je divovsko majmunoliko stvorenje koje hoda na stra\u017enjim nogama i koje je vi\u0111eno u predjelima prekrivenim gustim \u0161umama po cijelom kontinentu, a osobito na njegovu sjeverozapadu.\u00a0 Govori se da je <em>bigfoot<\/em>\u00a0 ili <em>sasquatch<\/em> visok 1,8 \u2013 3 m i te\u017eak 320 \u2013 1.135 kg. Bi\u0107e je dvono\u017eac i ima tamnu ko\u017eu prekrivenu crnom ili crvenkastosme\u0111om dlakom. Lice mu sli\u010di na majmunsko s kosim \u010delom i izbo\u010denim obrvama i o\u010dima koje reflektiraju svjetlo (prilagodba na mrak), \u0161irokim spljo\u0161tenim nosom i ustima bez usnica. Ima sna\u017ena mi\u0161i\u0107ava prsa, jako duge ruke sa \u0161akama nalik na \u0161ape, debele prste i dlanove bez dlaka, \u010dvrste mi\u0161i\u0107ave noge i nema repa. Ima velika stopala koja ostavljaju tragove du\u017eine 30 \u2013 55 cm s dva jastu\u010di\u0107a ispod pal\u010deva. Op\u0107enito, <em>bigfoot<\/em>\u00a0 jako sli\u010di na\u00a0\u00a0<em>dzu-teha<\/em>\u00a0 ili divovskog jetija. Njih bi dvojica mogli imati isto porijeklo i identitet \u2013 mogli bi biti pre\u017eivjela populacija navodno davno izumrlih divovskih primata \u2013 <em>Gigantopithecusa<\/em>\u00a0 \u2013 koji su vjerojatno iz svoje azijske domovine pre\u0161li u Novi svijet preko tada postoje\u0107eg kopna koje je spajalo Sibir i Aljasku.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Treba spomenuti da je malo tajanstvenih \u017eivotinja bilo predmetom tolikih prijevara i kontroverzi kao <em>bigfoot<\/em>.\u00a0Takore\u0107i <strong>svaki <em>dokaz <\/em>o postojanje te \u017eivotinje koji su pru\u017eili istra\u017eitelji na kraju je znanstveno diskreditiran<\/strong>. Stoga ne iznena\u0111uje \u0161to su se neki istra\u017eiva\u010di\u00a0<em>bigfoota<\/em>\u00a0 po\u010deli pitati da li uop\u0107e postoji neki uvjerljiv dokaz o postojanju <em>bigfoota<\/em> u SAD-u.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-995f960e wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nasuprot tome, velika je vjerojatnost da je njegov kanadski dvojnik, <em>sasquatch<\/em>,\u00a0 doista nesporna tajanstvena \u017eivotinja. Tu ve\u0107 nekoliko stolje\u0107a postoji domoroda\u010dka predaja o tom stvorenju, kao i njegovo ime, a postoje i neki intrigantni predmeti koji su povezani s tim narodnim pri\u010dama. Tu spada i maska <em>sasquatcha<\/em> koja je izrezbarena iz crvene cedrovine i potje\u010de iz 1850. \u2013 1870., a nosili su je ljudi iz plemena Niska, ogranka plemena Tsinshian u Britanskoj Kolumbiji. Maska se sada \u010duva u muzeju Harvard University\u00b4s Peabody i najstarija je poznata kanadska maska <em>sasquatcha<\/em>.\u00a0 Uspore\u0111uju\u0107i je s opisima o\u010devidaca koji su vidjeli stvorenje, \u010dini se i da je najrealisti\u010dnija. Ostale su maske iz ovog podru\u010dja vi\u0161e stilizirane.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Tsimshian-Mask.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2674\" srcset=\"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Tsimshian-Mask.jpg 860w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Tsimshian-Mask-252x300.jpg 252w, https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-content\/uploads\/2009\/11\/Tsimshian-Mask-768x914.jpg 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeti ili snje\u017eni \u010dovjek obi\u010dno se zami\u0161lja kao velika dlakava \u017eivotinja nalik na \u010dovjeka, a nakratko se mo\u017ee vidjeti kako hoda snijegom prekrivenim planinama ostavljaju\u0107i za sobom goleme tragove. Me\u0111utim, istra\u017eivanja zoologa Ivana T. Sandersona i dr. Bernarda Heuvelmansa te kriptozoologa Lorena Colemana otkrila su da se jetiji mogu svrstati u tri zasebne morfolo\u0161ke vrste, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":46,"featured_media":2669,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[596,595,597],"class_list":["post-2668","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest-okolisa","tag-bigfoot","tag-jeti","tag-sasquatch"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/46"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2668"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2675,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2668\/revisions\/2675"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2669"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}