{"id":2641,"date":"2026-07-15T19:38:00","date_gmt":"2026-07-15T17:38:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2641"},"modified":"2026-08-15T19:43:31","modified_gmt":"2026-08-15T17:43:31","slug":"kako-u-nastavi-iskoristiti-deklaraciju-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/kako-u-nastavi-iskoristiti-deklaraciju-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika\/","title":{"rendered":"Kako u nastavi iskoristiti Deklaraciju o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika"},"content":{"rendered":"\n

Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/strong> iz 1967. godine mo\u017ee se u nastavi Povijesti koristiti mnogo vi\u0161e od teksta kojim ilustriramo hrvatsko prolje\u0107e. Rije\u010d je o izvoru koji u\u010denicima omogu\u0107uje da istra\u017ee kako se pitanje jezika povezuje s nacionalnom ravnopravno\u0161\u0107u, ustavnim ure\u0111enjem Jugoslavije i odnosom izme\u0111u federalnog sredi\u0161ta i republika.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

U 4. razredu gimnazije ovaj bih izvor koristio u fazi obrade, u kratkoj aktivnosti od pribli\u017eno petnaest minuta. Cilj nije da u\u010denici prepri\u010daju Deklaraciju, nego da rekonstruiraju njezinu argumentaciju: na koje se na\u010delo autori pozivaju, koji problem prepoznaju i kakvu promjenu zahtijevaju<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Tri ulomka umjesto cijelog dokumenta<\/h2>\n\n\n\n

Cijela je Deklaracija za kratku aktivnost preopse\u017ena. U\u010denicima bih zato dao tri ulomka koji predstavljaju tri koraka njezina argumenta.<\/p>\n\n\n\n

Prvi ulomak obja\u0161njava za\u0161to se pitanje jezika uop\u0107e predstavlja kao pitanje nacionalne ravnopravnosti:<\/p>\n\n\n\n

\n

Na\u010delo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhva\u0107a i pravo svakoga od na\u0161ih naroda da \u010duva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Me\u0111u tim atributima odsudno va\u017enu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod slu\u017ei, jer je neotu\u0111ivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filolo\u0161kom fenomenu koji u obliku zasebne jezi\u010dne varijante ili \u010dak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Ovdje je va\u017ena jedna nijansa. Potpisnici ne temelje svoj zahtjev na tvrdnji da hrvatski i srpski nemaju zajedni\u010dku lingvisti\u010dku osnovu. Naprotiv, u Deklaraciji izrijekom navode da je Novosadski dogovor opravdano utvrdio zajedni\u010dku lingvisti\u010dku osnovu srpskoga i hrvatskoga knji\u017eevnog jezika. Njihov je argument druk\u010diji: zajedni\u010dka lingvisti\u010dka osnova ne dokida pravo naroda da svoj knji\u017eevni jezik naziva vlastitim nacionalnim imenom.<\/p>\n\n\n\n

Drugi ulomak u\u010denicima pokazuje problem koji potpisnici prepoznaju u tada\u0161njoj jugoslavenskoj praksi:<\/p>\n\n\n\n

\n

Poznato je u kojim su okolnostima u na\u0161oj zemlji o\u017eivjele tendencije etatizma, unitarizma, hegemonizma. U vezi s njima pojavila se i koncepcija o potrebi jedinstvenog \u2018dr\u017eavnog jezika\u2019, pri \u010demu je ta uloga u praksi bila namijenjena srpskom knji\u017eevnom jeziku zbog dominantnog utjecaja administrativnog sredi\u0161ta na\u0161e dr\u017eavne zajednice. […] fakti\u010dno se i danas provodi nametanje \u2018dr\u017eavnog jezika\u2019, tako da se hrvatski knji\u017eevni jezik potiskuje i dovodi u neravnopravan polo\u017eaj lokalnog narje\u010dja.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Tre\u0107i ulomak sadr\u017ei konkretan zahtjev:<\/p>\n\n\n\n

\n

\u201eUstavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost \u010detiriju knji\u017eevnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga.\u201c […] U skladu s gornjim zahtjevima i obja\u0161njenjima potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga knji\u017eevnog jezika u \u0161kolama, novinstvu, javnom i politi\u010dkom \u017eivotu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovni\u0161tvu, te da slu\u017ebenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, slu\u017ebeno upotrebljavaju knji\u017eevni jezik sredine u kojoj djeluju.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Tri ulomka zajedno u\u010denicima omogu\u0107uju da prate razvoj argumenta od na\u010dela<\/strong>, preko problema<\/strong>, do zahtjeva<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Pitanja za rad u paru<\/h2>\n\n\n\n

U\u010denicima bih dao \u010detiri kratka pitanja:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Na koje se na\u010delo autori pozivaju kako bi opravdali svoje zahtjeve?<\/li>\n\n\n\n
  2. Koji problem prepoznaju u tada\u0161njoj jezi\u010dnoj praksi Jugoslavije?<\/li>\n\n\n\n
  3. Koga ili \u0161to smatraju odgovornim za nastanak takvog polo\u017eaja?<\/li>\n\n\n\n
  4. Koju konkretnu promjenu zahtijevaju?<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Tra\u017eio bih da svaki odgovor potkrijepe rije\u010dima ili re\u010denicom iz izvora. Time aktivnost prestaje biti prepri\u010davanje, a postaje rad s dokazima.<\/p>\n\n\n\n

    Petnaest minuta rada s izvorom<\/h2>\n\n\n\n

    U prve dvije minute dao bih samo osnovni kontekst. U\u010denici trebaju znati da je rije\u010d o dokumentu hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova upu\u0107enom Saboru SR Hrvatske, Saveznoj skup\u0161tini SFRJ i javnosti te da se zahtjevi formuliraju u trenutku pripreme ustavnih promjena. Ne bih im jo\u0161 obja\u0161njavao politi\u010dke reakcije na Deklaraciju. Ako u\u010denicima unaprijed ka\u017eemo da ju je politi\u010dki vrh osudio kao nacionalisti\u010dki dokument, takva \u0107e informacija vrlo lako postati filter kroz koji \u0107e \u010ditati tekst.<\/p>\n\n\n\n

    Sljede\u0107e \u010detiri minute u\u010denici u paru analiziraju ulomke. Potom bih na plo\u010di postavio jednostavnu shemu:<\/p>\n\n\n\n

    NA\u010cELO \u2192 PROBLEM \u2192 ZAHTJEV<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Od u\u010denika bih tra\u017eio da je popune isklju\u010divo na temelju pro\u010ditanog. Rezultat bi mogao izgledati ovako:<\/p>\n\n\n\n

    nacionalna ravnopravnost<\/strong>
    \u2193
    pravo naroda na vlastito ime jezika<\/strong>
    \u2193
    tvrdnja da srpski knji\u017eevni jezik u praksi poprima ulogu \u201edr\u017eavnog jezika\u201c<\/strong>
    \u2193
    neravnopravan polo\u017eaj hrvatskoga knji\u017eevnog jezika<\/strong>
    \u2193
    ustavno priznanje hrvatskoga kao ravnopravnog knji\u017eevnog jezika i njegova dosljedna uporaba u javnom \u017eivotu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na taj na\u010din u\u010denici ne dobivaju gotovu interpretaciju Deklaracije, nego sami rekonstruiraju na\u010din na koji je argument oblikovan.<\/p>\n\n\n\n

    Je li Deklaracija tra\u017eila \u201eodvajanje jezika\u201c?<\/h2>\n\n\n\n

    Za zavr\u0161etak aktivnosti postavio bih problemsko pitanje:<\/p>\n\n\n\n

    Tra\u017ei li Deklaracija jezi\u010dno razdvajanje Hrvata i Srba ili ravnopravnost hrvatskoga knji\u017eevnog jezika unutar Jugoslavije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Odgovor trebaju tra\u017eiti u samom dokumentu.<\/p>\n\n\n\n

    Posebno je va\u017ena re\u010denica:<\/p>\n\n\n\n

    \n

    \u201eNovosadski dogovor opravdano je deklarirao zajedni\u010dku lingvisti\u010dku osnovu srpskog i hrvatskog knji\u017eevnog jezika […]\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

    S jedne strane, dakle, potpisnici prihva\u0107aju zajedni\u010dku lingvisti\u010dku osnovu. S druge strane zahtijevaju da hrvatski i srpski budu jasno imenovani i ustavno priznati kao ravnopravni knji\u017eevni jezici.<\/p>\n\n\n\n

    U\u010denici tako mogu uo\u010diti razliku izme\u0111u lingvisti\u010dkog pitanja i politi\u010dko-nacionalnog pitanja. Upravo je ta razlika va\u017ena za razumijevanje Deklaracije.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160to nam izvor zapravo dokazuje?<\/h2>\n\n\n\n

    Aktivnost bih zavr\u0161io nedovr\u0161enom re\u010denicom:<\/p>\n\n\n\n

    \u201eDeklaracija ne dokazuje da je hrvatski knji\u017eevni jezik 1967. bio __________, ali pokazuje da su njezini potpisnici __________.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Jedan mogu\u0107i odgovor bio bi:<\/p>\n\n\n\n

    Deklaracija sama po sebi ne dokazuje da je hrvatski knji\u017eevni jezik u Jugoslaviji bio sustavno potiskivan, ali pokazuje da su njezini potpisnici tada\u0161nju jezi\u010dnu praksu interpretirali kao pitanje nacionalne neravnopravnosti i zahtijevali njezinu ustavnu i institucionalnu promjenu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    To je mo\u017eda i najva\u017eniji rezultat ove kratke aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

    Povijesni izvor nije automatski dokaz da je sve \u0161to njegov autor tvrdi bilo upravo tako. Ali vrlo je vrijedan dokaz o tome kako su odre\u0111eni ljudi u odre\u0111enom trenutku razumijevali problem, kojim su ga pojmovima opisivali i kakva su rje\u0161enja smatrali potrebnima<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Od Deklaracije prema hrvatskom prolje\u0107u<\/h2>\n\n\n\n

    Deklaracija zato mo\u017ee poslu\u017eiti i kao dobar prijelaz prema \u0161irem istra\u017eivanju politi\u010dkih i nacionalnih odnosa u Jugoslaviji tijekom kasnih 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih.<\/p>\n\n\n\n

    Nakon rada s izvorom u\u010denicima bih ostavio pitanje koje otvara nastavak teme:<\/p>\n\n\n\n

    Ako se Deklaracija poziva na socijalizam, ravnopravnost jugoslavenskih naroda, federalizam i tekovine Narodnooslobodila\u010dke borbe, za\u0161to su njezini zahtjevi izazvali tako sna\u017enu politi\u010dku reakciju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Odgovor na to pitanje vi\u0161e ne mo\u017eemo prona\u0107i samo u Deklaraciji. Potrebni su nam novi izvori, politi\u010dki kontekst i perspektive drugih sudionika.<\/p>\n\n\n\n

    Upravo tu zavr\u0161ava analiza jednoga izvora i zapo\u010dinje povijesno istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>
    \n

    Cijeli tekst deklaracije dostupan je na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika iz 1967. godine mo\u017ee se u nastavi Povijesti koristiti mnogo vi\u0161e od teksta kojim ilustriramo hrvatsko prolje\u0107e. Rije\u010d je o izvoru koji u\u010denicima omogu\u0107uje da istra\u017ee kako se pitanje jezika povezuje s nacionalnom ravnopravno\u0161\u0107u, ustavnim ure\u0111enjem Jugoslavije i odnosom izme\u0111u federalnog sredi\u0161ta i republika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2644,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[584,594,223],"class_list":["post-2641","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-materijali-za-nastavu","tag-hrvatska-povijest","tag-hrvatsko-proljece","tag-ideje-za-nastavu"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2641"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2641\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2643,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2641\/revisions\/2643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2644"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}