{"id":2635,"date":"2010-04-27T19:33:00","date_gmt":"2010-04-27T17:33:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2635"},"modified":"2026-08-15T19:44:06","modified_gmt":"2026-08-15T17:44:06","slug":"deklaracija-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2010\/deklaracija-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika\/","title":{"rendered":"Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika"},"content":{"rendered":"\n

U o\u017eujku 1967. skupina hrvatskih jezikoslovaca, knji\u017eevnika i kulturnih djelatnika \u2013 Miroslav Brandt, Dalibor Brozovi\u0107, Radoslav Kati\u010di\u0107, Tomislav Ladan, Slavko Mihali\u0107, Slavko Pave\u0161i\u0107 i Vlatko Pavleti\u0107 \u2013 sastavila je u Matici hrvatskoj tekst Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/strong>. Upravni odbor Matice hrvatske prihvatio ga je 13. o\u017eujka i uputio hrvatskim znanstvenim i kulturnim ustanovama na potpisivanje. Deklaraciju je potpisalo osamnaest ustanova i organizacija, a 15. o\u017eujka upu\u0107ena je Saboru SR Hrvatske i Saveznoj skup\u0161tini SFRJ. U javnosti je objavljena 17. o\u017eujka 1967.<\/strong> u zagreba\u010dkom tjedniku Telegram<\/em>. Potpisnici su zahtijevali ustavno priznanje hrvatskoga kao jednoga od ravnopravnih knji\u017eevnih jezika naroda Jugoslavije te njegovu dosljednu uporabu u \u0161kolstvu, medijima i javnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

\"Izvor<\/figure>\n\n\n\n

TEKST DEKLARACIJE:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161estoljetna borba jugoslavenskih naroda za nacionalnu slobodu i socijalnu pravdu kulminirala je revolucionarnim preobra\u017eajem u razdoblju od 1941-1945. Tekovine Narodnooslobodila\u010dke borbe i socijalisti\u010dke revolucije omogu\u0107ile su svim narodima i narodnostima u Jugoslaviji da u\u0111u u novu fazu njihova povijesnog postojanja. Oslanjaju\u0107i se na temeljna na\u010dela socijalizma o pravu svakog \u010dovjeka da \u017eivi slobodan od svake podjarmljenosti i o pravu svakog naroda na potpun suverenitet i neograni\u010denu ravnopravnost sa svim drugim nacionalnim zajednicama, Slovenci, Hrvati, Srbi, Crnogorci i Makedonci formirali su federativni savez, sazdan od \u0161est socijalisti\u010dkih republika, kao jamstvo te uzajamne ravnopravnosti, me\u0111usobnog bratstva i socijalisti\u010dke suradnje.<\/p>\n\n\n\n

Na\u010delo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti obuhva\u0107a i pravo svakoga od na\u0161ih naroda da \u010duva sve atribute svoga nacionalnog postojanja i da maksimalno razvija ne samo svoju privrednu, nego i kulturnu djelatnost. Me\u0111u tim atributima odsudno va\u017enu ulogu ima vlastito nacionalno ime jezika kojim se hrvatski narod slu\u017ei, jer je neotu\u0111ivo pravo svakoga naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom, bez obzira radi li se o filolo\u0161kom fenomenu koji u obliku zasebne jezi\u010dne varijante ili \u010dak u cijelosti pripada i nekom drugom narodu.<\/p>\n\n\n\n

Novosadski dogovor opravdano je deklarirao zajedni\u010dku lingvisti\u010dku osnovu srpskog i hrvatskog knji\u017eevnog jezika ne pori\u010du\u0107i historijsku, kulturno-historijsku, nacionalnu i politi\u010dku istinu o pravu svakoga naroda na vlastiti jezi\u010dni medij nacionalnog i kulturnog \u017eivota. Te su tekovine formulirali i ustavni tekstovi, i Program Saveza komunista, politi\u010dkog predvodnika na\u0161ih naroda u revolucionarnoj borbi.<\/p>\n\n\n\n

Ali usprkos jasno\u0107i osnovnih na\u010dela, stanovite nepreciznosti u formulacijama omogu\u0107avale su da ta na\u010dela budu u praksi zaobila\u017eena, iskrivljavana i kr\u0161ena unutar \u0161irih pojava skretanja u realnosti na\u0161ega dru\u0161tvenog i ekonomskog \u017eivota. Poznato je u kojim su okolnostima u na\u0161oj zemlji o\u017eivjele tendencije etatizma, unitarizma, hegemonizma. U vezi s njima pojavila se i koncepcija o potrebi jedinstvenog \u201cdr\u017eavnog jezika\u201d, pri \u010demu je ta uloga u praksi bila namijenjena srpskom knji\u017eevnom jeziku zbog dominantnog utjecaja administrativnog sredi\u0161ta na\u0161e dr\u017eavne zajednice. Usprkos VIII kongresu, IV i V plenumu CK SKJ, koji su u na\u0161im danima posebno naglasili va\u017enost socijalisti\u010dkih na\u010dela o ravnopravnosti na\u0161ih naroda pa, prema tome, i njihovih jezika, putem upravnog aparata i sredstava javne i masovne komunikacije (saveznih glasila, Tanjuga, JRTV u zajedni\u010dkim emisijama, PTT, \u017eeljeznicama, tzv. materijala ekonomske i politi\u010dke literature, filmskih \u017eurnala, raznih administrativnih obrazaca), zatim putem jezi\u010dne prakse u JNA, saveznoj upravi, zakonodavstvu, diplomaciji i politi\u010dkim organizacijama, fakti\u010dno se i danas provodi nametanje \u201cdr\u017eavnog jezika\u201d, tako da se hrvatski knji\u017eevni jezik potiskuje i dovodi u neravnopravan polo\u017eaj lokalnog narje\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Osobito va\u017ene inicijative privredne i dru\u0161tvene reforme, oslanjaju\u0107i se na bitna svojstva na\u0161eg samoupravnog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva, obvezuju nas da na podru\u010dju svoga djelovanja \u2013 jezika, knji\u017eevnosti, znanosti i kulture uop\u0107e \u2013 poduzmemo sve potrebno da se u neposrednoj praksi ostvaruje i ostvare sva izlo\u017eena na\u010dela na\u0161eg socijalisti\u010dkog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Na toj osnovi potpisane hrvatske kulturne i znanstvene ustanove i organizacije smatraju da je neophodno potrebno:<\/p>\n\n\n\n

1) Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost \u010detiriju knji\u017eevnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga.<\/p>\n\n\n\n

U tu svrhu treba izmijeniti formulaciju iz Ustava SFRJ, \u010dl. 131, koja bi morala glasiti ovako:<\/p>\n\n\n\n

\u201cSavezni zakoni i drugi op\u0107i akti saveznih organa objavljuju se u autenti\u010dnom tekstu na \u010detiri knji\u017eevna jezika naroda Jugoslavije: srpskom, hrvatskom, slovenskom, makedonskom. U slu\u017ebenom saobra\u0107aju organi federacije obvezno se dr\u017ee na\u010dela ravnopravnosti svih jezika naroda Jugoslavije.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Adekvatnom formulacijom treba osigurati i prava jezika narodnosti u Jugoslaviji.<\/p>\n\n\n\n

Dosada\u0161nja ustavna odredba o \u201csrpskohrvatskom odnosno hrvatskosrpskom jeziku\u201d svojom neprecizno\u0161\u0107u omogu\u0107uje da se u praksi ta dva usporedna naziva shvate kao sinonimi, a ne kao temelj za ravnopravnost i hrvatskog i srpskog knji\u017eevnog jezika, jednako me\u0111u sobom, kao i u odnosu prema jezicima ostalih jugoslavenskih naroda. Takva nejasno\u0107a omogu\u0107uje da se u primjeni srpski knji\u017eevni jezik silom stvarnosti name\u0107e kao jedinstven jezik za Srbe i Hrvate. Da je stvarnost zaista takva, dokazuju mnogobrojni primjeri, a me\u0111u njima kao najnoviji nedavni Zaklju\u010dci pete skup\u0161tine Saveza kompozitora Jugoslavije. Ti su zaklju\u010dci objavljeni usporedno u srpskoj, slovenskoj i makedonskoj verziji kao da hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika uop\u0107e nema ili kao da je istovjetan sa srpskim knji\u017eevnim jezikom.<\/p>\n\n\n\n

Potpisane ustanove i organizacije smatraju da u takvim slu\u010dajevima hrvatski narod nije zastupan i da je doveden u neravnopravan polo\u017eaj. Takva se praksa ni u kojem slu\u010daju ne mo\u017ee opravdati ina\u010de neosporenom znanstvenom \u010dinjenicom da hrvatski i srpski knji\u017eevni jezik imaju zajedni\u010dku lingvisti\u010dku osnovu.<\/p>\n\n\n\n

2) U skladu s gornjim zahtjevima i obja\u0161njenjima potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga knji\u017eevnog jezika u \u0161kolama, novinstvu, javnom i politi\u010dkom \u017eivotu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovni\u0161tvu, te da slu\u017ebenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, slu\u017ebeno upotrebljavaju knji\u017eevni jezik sredine u kojoj djeluju.<\/p>\n\n\n\n

Ovu Deklaraciju podnosimo Saboru SRH, Saveznoj skup\u0161tini SFRJ i cjelokupnoj na\u0161oj javnosti da se prilikom pripreme promjene Ustava izlo\u017eena na\u010dela nedvosmisleno formuliraju i da se u skladu s time osigura njihova potpuna primjena u na\u0161em dru\u0161tvenom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n

Matica hrvatska<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo knji\u017eevnika Hrvatske<\/em><\/p>\n\n\n\n

PEN-klub, Hrvatski centar<\/em><\/p>\n\n\n\n

Hrvatsko filolo\u0161ko dru\u0161tvo<\/em><\/p>\n\n\n\n

Odjel za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti<\/em><\/p>\n\n\n\n

Odjel za suvremenu knji\u017eevnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti<\/em><\/p>\n\n\n\n

Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti<\/em><\/p>\n\n\n\n

Institut za knji\u017eevnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti<\/em><\/p>\n\n\n\n

Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zadru<\/em><\/p>\n\n\n\n

Katedra za suvremeni hrvatskosrpski jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Katedra za povijest hrvatskog jezika i dijalektologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Katedra za jugoslavenske knji\u017eevnosti Filozofskoga fakulteta u Zadru<\/em><\/p>\n\n\n\n

Katedra za stariju hrvatsku knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Katedra za noviju hrvatsku knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Institut za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Institut za nauku o knji\u017eevnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Staroslavenski institut u Zagrebu<\/em><\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo knji\u017eevnih prevodilaca Hrvatske<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>
\n

Kako Deklaraciju <\/em>iskoristiti kao povijesni izvor u 4. razredu gimnazije? Pogledaj prijedlog<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U o\u017eujku 1967. skupina hrvatskih jezikoslovaca, knji\u017eevnika i kulturnih djelatnika \u2013 Miroslav Brandt, Dalibor Brozovi\u0107, Radoslav Kati\u010di\u0107, Tomislav Ladan, Slavko Mihali\u0107, Slavko Pave\u0161i\u0107 i Vlatko Pavleti\u0107 \u2013 sastavila je u Matici hrvatskoj tekst Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika. Upravni odbor Matice hrvatske prihvatio ga je 13. o\u017eujka i uputio hrvatskim znanstvenim i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2638,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-2635","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijesni-izvori"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2635"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2635\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2646,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2635\/revisions\/2646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}