{"id":2629,"date":"2026-07-15T19:21:00","date_gmt":"2026-07-15T17:21:00","guid":{"rendered":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/?p=2629"},"modified":"2026-08-15T19:31:41","modified_gmt":"2026-08-15T17:31:41","slug":"kako-u-nastavi-iskoristiti-memorandum-sanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/2026\/kako-u-nastavi-iskoristiti-memorandum-sanu\/","title":{"rendered":"Kako u nastavi iskoristiti Memorandum SANU"},"content":{"rendered":"\n

Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti jedan je od va\u017enih izvora za razumijevanje politi\u010dke i nacionalne krize u Jugoslaviji tijekom druge polovice 1980-ih. U nastavi Povijesti u 4. razredu gimnazije ne bih ga koristio samo kao jo\u0161 jednu \u010dinjenicu koju u\u010denici trebaju zapamtiti. Mnogo je korisniji kao povijesni izvor na kojem u\u010denici mogu vje\u017ebati razlikovanje tvrdnje, interpretacije i dokaza<\/strong>, prepoznavati politi\u010dki jezik te rekonstruirati perspektivu autora.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n

U rujnu 1986. dnevne novine Ve\u010dernje novosti<\/em> u dva su nastavka, 24. i 25. rujna, objavile dijelove nacrta dokumenta koji je izra\u0111ivala komisija Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Dokument poslije poznat kao Memorandum SANU<\/strong> nije bio slu\u017ebeno usvojen niti ga je SANU slu\u017ebeno objavio; u javnost je dospio prije dovr\u0161etka.<\/p>\n\n\n\n

Tekst je zanimljiv upravo zato \u0161to jugoslavensku krizu ne opisuje neutralno<\/strong>. Autori govore o gospodarskom zaostajanju Srbije, njezinu ustavnom polo\u017eaju, odnosima s pokrajinama, polo\u017eaju Srba na Kosovu i u drugim republikama te odgovornost za takvo stanje povezuju s poslijeratnim ure\u0111enjem Jugoslavije. U jednom od zavr\u0161nih dijelova tvrde da srpski narod nije rije\u0161io svoje nacionalno pitanje te zahtijevaju uspostavljanje njegova \u201epunog nacionalnog i kulturnog integriteta\u201c neovisno o republici ili pokrajini u kojoj Srbi \u017eive.<\/p>\n\n\n\n

Petnaest minuta rada s izvorom<\/h2>\n\n\n\n

Za kratku aktivnost u fazi obrade odabrao bih tri kra\u0107a ulomka<\/strong>, ukupno najvi\u0161e 250 do 300 rije\u010di. Nema potrebe u\u010denicima davati cijeli Memorandum. Ulomci mogu predstavljati tri povezana problema koje autori isti\u010du:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. gospodarski i politi\u010dki polo\u017eaj Srbije<\/li>\n\n\n\n
  2. odnos prema Ustavu iz 1974. i drugim republikama<\/li>\n\n\n\n
  3. polo\u017eaj srpskog naroda u Jugoslaviji.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Uz tekst bih u\u010denicima postavio \u010detiri pitanja:<\/p>\n\n\n\n

    1. Koji problem autori u ovom ulomku isti\u010du?<\/strong>
    2. Koga ili \u0161to smatraju odgovornim za taj problem?<\/strong>
    3. Prona\u0111i rije\u010di ili izraze kojima se stvara osje\u0107aj ugro\u017eenosti, sukoba ili hitnosti.<\/strong>
    4. Kakvo se rje\u0161enje problema mo\u017ee naslutiti iz teksta?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U\u010denici tri do \u010detiri minute rade u paru. Va\u017eno je tra\u017eiti da svoje odgovore potkrijepe konkretnim rije\u010dima iz izvora, a ne informacijama koje ve\u0107 znaju o raspadu Jugoslavije. Nakon toga bih na plo\u010di oblikovao jednostavnu shemu:<\/p>\n\n\n\n

    PROBLEM \u2192 ODGOVORNOST \u2192 MOGU\u0106E RJE\u0160ENJE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U\u010denici bi svojim odgovorima postupno rekonstruirali argumentaciju autora. Tako mogu uo\u010diti da Memorandum povezuje razli\u010dite gospodarske, ustavne i nacionalne probleme u \u0161iru interpretaciju prema kojoj su Srbija i srpski narod u jugoslavenskom sustavu stavljeni u neravnopravan polo\u017eaj. U samom se tekstu, primjerice, govori o \u201ediskriminaciji\u201c, \u201eistorijskoj krivici\u201c, \u201epodre\u0111enosti\u201c i potrebi uspostavljanja nacionalnog integriteta srpskog naroda.<\/p>\n\n\n\n

    \n

    Mnoge nevolje koje mu\u010de srpski narod iznikle su u prilikama koje su zajedni\u010dke svim jugoslovenskim narodima. Me\u0111utim, srpski narod pritiskuju i druge neda\u0107e. Dugoro\u010dno zaostajanje razvoja privrede Srbije, neregulisani dr\u017eavno-pravni odnosi sa Jugoslavijom i pokrajinama, kao i genocid na Kosovu, pojavili su se na politi\u010dkoj sceni sa udru\u017eenom snagom koja \u010dini situaciju napetom, ako ne i eksplozivnom. Ova tri mu\u010dna pitanja, koja proizilaze iz dugoro\u010dne politike prema Srbiji, svojom dramatikom ugro\u017eavaju ne samo srpski narod, ve\u0107 i stabilnost \u010ditave Jugoslavije. Zbog toga se ona moraju na\u0107i u sredi\u0161tu pa\u017enje.<\/p>\nCitat o gospodarskom i politi\u010dkom polo\u017eaju Srbije<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

    \n

    Kadrovski monopol im je dopu\u0161tao da bitno uti\u010du na sastav politi\u010dkog vrha Jugoslavije i svih republika i pokrajina. Svima je poznat izuzetno veliki doprinos Edvarda Kardelja u pripremanju i dono\u0161enju odluka AVNOJ-a i svih posleratnih ustava. On je bio u polo\u017eaju da u tremelje dru\u0161tvenog ure\u0111enja ugra\u0111uje i li\u010dne stavove, koji realno nisu mogli biti predmet osporavanja. Odlu\u010dnost kojom se Slovenija i Hrvatska danas suprostavljaju svakoj ustavnoj promeni pokazuje koliko im Ustav od 1974. godine odgovara. Pogledi na dru\u0161tveno ure\u0111enje nisu imali nikakvih izgleda da budu prihva\u0107eni ukoliko su bili druga\u010diji od shvatanja dvaju politi\u010dkih autorireta, a nije se moglo u\u010diniti ni\u0161ta ni posle njihove smrti, budu\u0107i da je ustav mogu\u0107no\u0161\u0107u veta osiguran od bilo kakvih promena. Imaju\u0107i sve to u vidu, ne mo\u017ee biti sporno da su Slovenija i Hrvatska utemeljile politi\u010dku i ekonomsku dominaciju, kojom ostvaruju svoje nacionalne programe i ekonomske aspiracije.<\/p>\nCitat o odnos prema Ustavu iz 1974. i drugim republikama<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

    \n

    Njegovi koreni su u ideologiji Kominterne i nacionalnoj politici KPJ pre rata. U tu je politiku ugra\u0111en revan\u0161izam prema srpskom narodu ka \u2018ugnjeta\u010dkoj\u2019 naciji koji je imao dalekose\u017ene posledice na me\u0111unacionalne odnose, dru\u0161tveno ure\u0111enje, privredni sistem, sudbinu moralnih i kulturnih vrednosti posle drugog svetskog rata. Srpskom narodu je nametnuto ose\u0107anje istorijske krivice, a jedino on nije re\u0161io nacionalno pitanje, niti je dobio dr\u017eavu kao ostale nacije. Zbog toga je kao prvo i osnovno potrebno da se skine hipoteka istorijske krivice sa srpskog naroda, da se zvani\u010dno opovrgne tvrdnja da je on imao ekonomski privilegovan polo\u017eaj izme\u0111u dva rata, da se ne pori\u010de njegova oslobodila\u010dka istorija i doprinos u stvaranju Jugoslavije. […] Uspostavljanje punog nacionalnog i kulturnog integriteta srpskog naroda, neovisno od toga u kojoj se republici ili pokrajini nalazio, njegovo je istorijsko i demokratsko pravo.<\/p>\nCitat o polo\u017eaju srpskog naroda u Jugoslaviji<\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

    Opisuje li izvor krizu ili je tuma\u010di?<\/h2>\n\n\n\n

    Posljednjih nekoliko minuta aktivnosti iskoristio bih za zajedni\u010dko pitanje:<\/p>\n\n\n\n

    Je li ovaj tekst prvenstveno opis jugoslavenske krize ili poku\u0161aj da se \u010ditatelja uvjeri u odre\u0111eno obja\u0161njenje te krize?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    To je sredi\u0161nje pitanje aktivnosti. U\u010denici bi trebali do\u0107i do spoznaje da povijesni izvor ne mo\u017eemo automatski \u010ditati kao izvje\u0161taj o tome \u201ekako je stvarno bilo\u201c. Memorandum jest dokaz da su gospodarska kriza, ustroj federacije, Kosovo i me\u0111unacionalni odnosi sredinom osamdesetih bili va\u017ena politi\u010dka pitanja. Ali tvrdnja autora da su Srbija i Srbi bili sustavno diskriminirani nije samim time dokazana.<\/p>\n\n\n\n

    Za zavr\u0161etak se mo\u017ee upotrijebiti jedna nedovr\u0161ena re\u010denica:<\/p>\n\n\n\n

    \u201eOvaj izvor nam ne dokazuje da je __________, ali nam pokazuje da su njegovi autori __________.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Primjerice:<\/p>\n\n\n\n

    Ovaj izvor nam ne dokazuje da je Srbija bila sustavno podre\u0111ena drugim republikama, ali nam pokazuje da su njegovi autori jugoslavensku krizu interpretirali kao problem politi\u010dke, gospodarske i nacionalne neravnopravnosti Srbije i srpskog naroda.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    Takvim zaklju\u010dkom u\u010denici razlikuju ono o \u010demu izvor govori<\/strong> od onoga za \u0161to izvor predstavlja dokaz<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

    Povezanost s kurikulumom<\/h2>\n\n\n\n

    Aktivnost se mo\u017ee povezati s ishodom POV S\u0160 D.4.2.<\/strong>, prema kojem u\u010denik prosu\u0111uje nastanak i nestanak dviju jugoslavenskih dr\u017eava te stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske. Kurikulum me\u0111u sadr\u017eajima navodi ustavne promjene 1974., ja\u010danje uloge federalnih jedinica te politi\u010dke i nacionalne sukobe u drugoj jugoslavenskoj dr\u017eavi. Jo\u0161 je va\u017enija povezanost s tehni\u010dkim konceptom rada s povijesnim izvorima<\/strong> i povijesne perspektive<\/strong>. Kurikulum izri\u010dito nagla\u0161ava postavljanje pitanja o izvorima, razmatranje konteksta, sagledavanje razli\u010ditih perspektiva te preispitivanje gledi\u0161ta i zaklju\u010daka.<\/p>\n\n\n\n

    Memorandum SANU zato ne mora zauzeti velik dio nastavnog sata. Petnaest minuta pa\u017eljivo usmjerenog rada dovoljno je da iz dokumenta koji se \u010desto svodi na jednu re\u010denicu u kronologiji raspada Jugoslavije nastane mala vje\u017eba povijesnog mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n

    \"\"<\/figure>
    \n

    Cijeli tekst Memoranduma je dostupan na ovoj poveznici<\/a>.<\/p>\n<\/div><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti jedan je od va\u017enih izvora za razumijevanje politi\u010dke i nacionalne krize u Jugoslaviji tijekom druge polovice 1980-ih. U nastavi Povijesti u 4. razredu gimnazije ne bih ga koristio samo kao jo\u0161 jednu \u010dinjenicu koju u\u010denici trebaju zapamtiti. Mnogo je korisniji kao povijesni izvor na kojem u\u010denici mogu vje\u017ebati razlikovanje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2632,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22],"tags":[584,223,204,593],"class_list":["post-2629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-materijali-za-nastavu","tag-hrvatska-povijest","tag-ideje-za-nastavu","tag-jugoslavija","tag-memorandum-sanu"],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":7}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2629"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2630,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2629\/revisions\/2630"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/povijest.net\/hpp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}